OBJAVLJENO IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2019.
Izvješće donosi analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, uključujući i povrede prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina te upućuje 133 preporuke nadležnim tijelima, čija bi implementacija doprinijela podizanju kvalitete života građana, snažnijom zaštitom ustavnih i zakonskih prava i sloboda.
Tijekom 2019. rasa, etnicitet ili boja kože te nacionalno podrijetlo još uvijek prednjače kao diskriminatorne osnove, s 15,6%.
ISTIČEMO:
- ZLOČINI IZ MRŽNJE
Počinitelji su najčešće bili motivirani nacionalnim ili etničkim podrijetlom oštećenika i to u čak 37 predmeta od zabilježenih 51 kaznenih djela zločina iz mržnje u 2019. kako bilježi MUP.
Preporuke idu Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da kao koordinator ponovno iniciraju sastanke Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, kako bi se osigurao nastavak njezina rada; Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Pravosudnoj akademiji, da nastave edukacije policijskih službenika, državnih odvjetnika i sudaca o prepoznavanju, pravnoj kvalifikaciji i progonu zločina iz mržnje i govora mržnje te Vladi RH, da usvoji novi Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, kako bi se osigurao adekvatan sustav njihova evidentiranja i unaprijedile upute o njihovom prepoznavanju i utvrđivanju
- CIVILNE ŽRTVE RATA
Prema službenim evidencijama 31. prosinca 2019. još se 1.468 osobe vodilo kao nestale, dok za 404 poginule osobe nije bilo poznato mjesto ukopa.
PP ističe da je tijekom 2019. učinjen kvalitativni iskorak donošenjem Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, kojim su uređena sva nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji, čime je stvoren djelotvorniji okvir za rad svih nadležnih tijela.
Preporuka je Ministarstvu hrvatskih branitelja da izradi prijedlog Zakona o pravima civilnih žrtava rata i uputi ga Vladi RH
- KOMUNICIRANJE SIMBOLIMA / POVIJESNI REVIZIONIZAM
Kako u RH ne postoji konsenzus oko pojedinih povijesnih i pravnih pitanja, koja otvaraju prostor pravnoj nesigurnosti, navodi se u Izvješću, Vlada RH bi trebala osigurati dosljednu i ujednačenu primjenu načela i vrijednosti na kojima počiva Ustav RH, posebice u djelovanju MUP-a, MU-a i MHB-a, u skladu s praksom Ustavnog suda čije su odluke dužni svi poštivati.
Prepruke su usmjerene Ministarstvu kulture, da osmisli i u javnu raspravu što prije uputi novu Medijsku strategiju, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da ujednače postupanja temeljem Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te o zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske,
zatim DORH-u, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da ujednače postupanje u vezi prekršaja protiv javnog reda i mira, osobito zbog javne upotrebe pozdrava „Za dom spremni“, neovisno je li počinjen na internetu ili ne
// Na kraju uvodnog dijela Pučka pravobraniteljica istaknula je da iako bi epidemija mogla utjecati na dinamiku implementacije preporuka koje su u izvješću navedene, upravo je u ovakvim trenucima važno pažnju usmjeriti onima na koje se preporuke i odnose, a to su najranjivije skupine društva, poput siromašnih, nezaposlenih, starijih ili beskućnika, kojima je u ostvarivanju zajamčenih prava potrebna i najveća podrška.
Potičemo da pročitate Izvješće u cijelosti koje je dostupno na linku:
www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2020/03/Izvje%C5%A1%C4%87e-pu%C4%8Dke-pravobraniteljice-za-20... ... See MoreSee Less
Photo
Na linku dolje pogledajte nagrađivani dokumentarni film Srbenka redatelja Nebojše Slijepčevića.
Lupiga.com je o filmu pisala:
Prije nego što se po bespućima interneta razvije polemika između ljudi koji nisu ni gledali film, vrijedi utvrditi neke osnovne činjenice. „Srbenka“ nije film o Aleksandri Zec, odnosno nije samo o njoj. Nije ni film o hrvatskim ratnim zločinima nad civilnim srpskim stanovništvom čiji je Aleksandra Zec najupadljiviji, nikako i jedini primjer. Formalno, u pitanju je dokumentarac o predstavi „Aleksandra Zec“ u režiji Olivera Frljića koja Aleksandru Zec stavlja u širi kontekst zločina, nesnošljivosti i često podgrijavanih, jednih te istih, rasprava tko je komu i što radio za vrijeme rata. Međutim, za Nebojšu Slijepčevića, predstava je samo polazište za propitkivanje kako se hrvatsko društvo odnosi prema pripadnicima srpske manjine na svim razinama. Kako to obično biva s ogledalima ove vrste, slika koju ćemo vidjeti nije uvijek lijepa.Početkom ‘90-ih novonastala država Hrvatska učestvovala je u vojnom sukobu sa susjednom Srbijom. Kriminalci su koristili ratni haos kako bi maltretirali i pl... ... See MoreSee Less
Video
Važno je da vlade predano prate rasističke, ksenofobne ili stigmatizirajuće istupe i omoguće širok pristup nepristranim informacijama o stanju u javnom zdravstvu, dostupnosti usluga i poduzetim mjerama - poručila je u svom obraćanju Dunja Mijatović povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava
#COVID19 #humanrights #solidarityCOVID-2019: I call on everybody to uphold solidarity and unity while responding to the urgent challenges and concerns we all share. Measures are needed for the people most at risk.
Let’s put human rights at the centre of the response.
We must respect human rights and stand united against the coronavirus pandemic.
Read my statement: 👉https://go.coe.int/Ot0MT ... See MoreSee Less
Photo
MERČEP USKORO NA UVJETNOJ SLOBODI
Tomislav Merčep 2016. proglašen je krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina i 6 mjeseci.
2017. Vrhovni sud je preinačio prvostupanjsku presudu u pogledu odluke o kazni te je ratnom pomoćniku ministra unutarnjih poslova zbog zločina nad srpskim civilima u slučaju Pakračka Poljana produljio kaznu na sedam godina zatvora.
Pripadnici pričuvne postrojbe MUP-a kojiima je zapovijedao Merčep, tzv. merčepovci, u periodu od rujna 1991. do siječnja 1992. zatvarali su, mučili i zlostavljali civile u Paviljonu 22 zagrebačkog Velesajma prije odvođenja u Pakračku poljanu gdje su dodatno mučeni i ubijani.
Također, pripadnici iste jedinice u Zagrebu su ubili i troje članova obitelji Zec, bračni par Mihajla i Mariju te njihovu kćer, Aleksandru.
Do današnjeg dana ne postoji nikakvo obilježje u znak sjećanja na mučene i ubijene civile u Zagrebu.
foto: YIHR i Neobilježena mjesta stradanja ... See MoreSee Less
Photo
Initiative in Region