Inicijativa mladih na treningu za aktivistkinje i aktiviste iz područja tranzicijske pravde

Zagreb, 12. listopada 2021.

Dio tima Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska, Branka Vierda, Dorotea Strelec i Ana Gvozdić, sudjelovale su na treningu za aktivistkinje i aktiviste iz područja tranzicijske pravde. Trening je organizirala Inicijativa mladih za ljudska prava Srbija u Vršcu od 27. do 29. rujna uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP).

Na treningu je sudjelovalo dvadeset aktivistkinja i aktivista tranzicijske pravde iz Hrvatske, Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Osim predstavnika Inicijativa mladih za ljudska prava iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, imali smo priliku učiti i zajedno s predstavnicima sljedećih organizacija civilnog društva: Fond za humanitarno pravo Kosovo, Akcija za ljudska prava Crna Gora, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Hrvatska te Zaboravljena djeca rata, Memorijalni centar Srebrenica i Centar za post-konfliktna istraživanja iz Bosne i Hercegovine.

Tijekom trodnevnog treninga, usvajali smo relevantna znanja i vještine. Marijana Toma i Ivan Jovanović (UNDP) su vodili uvodnu sesiju o trenutnim trendovima iz područja tranzicijske pravde. Od Luke Božovića (Plum Consulting) smo učili o procesima zagovaranja, a Bojana Eleka (Beogradski centar za bezbednosnu politiku) o razvijanju javnih politika. Nezavisna konzultatkinja Marija Pantelić je s nama radila na temama projektnog ciklusa i upravljanja projektima.

Po završetku treninga, zajednički smo formulirali sljedeće priopćenje:

“Okupili smo se u Vršcu, dok tenzije u regiji rastu, a ratnohuškački govor je prisutniji u javnom prostoru više nego ikad. Novi izazovi zahtijevaju novu energije i regionalnu povezanost mirovnih aktivista, a upravo na tome smo radili u Vršcu. Upoznali smo nove ljude, učvrstili stara partnerstva, naučili nove stvari i učvrstili našu predanost regionalnoj suradnji za suočavanje s prošlošću.. Kako ekstremni nacionalizmi jačaju i postaju prisutniji u regiji, moramo biti glasniji, povezaniji i dosljedniji nego ikad prije kako bismo ispunili svoje ciljeve. Želimo očuvati mir, te postići smisleno pomirenje koje je utemeljeno na pravdi za žrtve, istini i odgovornosti počinitelja.”

Edukativno-aktivistička škola tranzicijske pravde “Gdje si bio/bila 2021.?” – PRIJAVI SE!

Htio/htjela bi znati više o temama koje se ne uče kroz formalno obrazovanje, a odnose se na razrješavanje društvenih konflikata? Volio/voljela bi se upoznati s radom aktivista i nevladinih organizacija koje u regiji ostvaruju značajan doprinos izmjeni dominantnih narativa o devedestima? Želiš dati kvalitetan odgovor na pitanje gdje si bio/la 2021.? 

POZIV ZA SUDIONIKE /CE 

U sklopu projekta 4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava uz podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska organizira uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) 

EDUKATIVNO-AKTIVISTIČKU ŠKOLU TRANZICIJSKE PRAVDE 

“GDJE SI BIO/BILA 2021.?”

koja će se održati putem platforme Zoom u periodu od 29. do 31. listopada 2021. godine za polaznike i polaznice iz Hrvatske i Srbije.

Raspored škole možete vidjeti ovdje:

Na školi će predavati domaći i međunarodni eksperti, aktivisti i umjetnici te predstavnici međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija.

Želja nam je sudionicima i sudionicama omogućiti kvalitetnije razumijevanje odnosa prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u društvima koja su prošla kroz sukobe te zajednički promisliti kako možemo utjecati na neponavljanje te se angažirati protiv ekspanzije nacionaliz(a)ma. Edukacija mladih i doprinosi procesima pomirenja kao i izgradnja održivog mira ciljevi su svih aktivnosti Inicijative mladih za ljudska prava.

Škola će se održavati na BHS jezicima.

Sudionici će nakon završene škole dobiti potvrdu o sudjelovanju. Uvjet je prisutnost na svim tematskim jedinicama.

Prednost pri odabiru imat će sudionici starosti između 18 i 30 godina.

Prijaviti se možete do nedjelje, 17. listopada 2021. ispunjavanjem prijavnog obrasca na poveznici u nastavku

https://forms.gle/yuzFHYcT1X7DK6pB9

(Podaci koje dostavite u prijavnici bit će isključivo korišteni za odabir sudionika i sudionica ove škole.)

Prijavitelji koji budu odabrani za sudjelovanje, bit će o tome obaviješteni mailom najkasnije do 20. listopada 2021.

Za dodatna pitanja i informacije slobodno se obratite na email croatia@yihr.org

ODRŽANA JE PRVA REGIONALNA LJETNA AKTIVISTIČKA ŠKOLA- IMAŠ POJMA!

 

U periodu od 13. do 19. rujna na Seoskom turizmu Kezele u okolici Ivanić Grada 24 mladih aktivista i aktivistica iz Hrvatske, Slovenije i Srbije imalo je priliku učiti i razvijati vještine iz područja političke pismenosti, zagovaranja, ljudskih prava, regionalne suradnje i političke komunikacije.

Sedmodnevni program sastojao se od predavanja, radionica i radnih grupa koje su tijekom škole razvijale vlastite projekte, inicijative i ideje.

Svaki dan škole započinjao je uvodom u dan koji se sastojao od vježbe razbuđivanja i koncentracije i predstavljanja agende, a završavao je okupljanjem sudionika/ca u evaluacijskm grupama tijekom kojih su se u 30 minuta osvrtali na glavne zaključke dana. Večernji program je, također, unaprijed strukturiran s ciljem osiguravanja kohezije grupe.

Pva dva dana škole bila su usmjerena na upoznavanje, razvijanje grupne dinamike, uspostavljanje pravila rada i  mapiranje očekivanja sudionika.

Svaki radni dan podrazumijevao je dva tematska bloka s pratećim radionicama. Tematski blok Abeceda aktivizma u organizaciji i provedbi partnerske organizacije Gong za cilj je imao osvijestiti važnost građanske participacije i naučiti sudionike_ce kako prepoznati aktivističke prakse u vlastitom okruženju. Temeljni pojmovi tijekom ovog bloka bili su: aktivno građanstvo, oblici građanske participacije, participacija mladih i građanski aktivizam. 

Drugi tematski blok pripremila je partnerska organizacija Omladinski centar CK13 Tijekom ovog tematskog bloka naziva Svakodnevno je političko sudionici_ce su imali priliku razbiti predrasude o politici i steći vještinu kontekstualiziranja vlastitog iskustva u društveno- politički kontekst. Posebna pažnja je posvećena različitim modelima organiziranja, kao i konceptu civilnog društva i aktivizma naspram drugih političkih aktera i institucija.

Tijekom tematskog bloka Ljudska prava, sudionici su upoznati  s historijatom i kodifikacijom međunarodnih i europskih standarda ljudskih prava i antidiskriminatornim zakonima u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Sudionici su, također, osnaženi za prepoznavanje kršenja i djelovanje za zaštitu i promociju ljudskih prava. Inicijativa mladih za ljudska prava je posebnu pažnju posvetila razvijanju svijesti sudionika o vezi između aktualnih društveno-političkih tema i  ljudskih prava.

Četvrti dan regionalne škole započeo je tematskim blokom Zagovaranje u organizaciji partnerske organizacije Gong. Predavanje je obuhvatilo teme poput metoda zagovaranja, određivanja ciljnih skupina i kanala zagovaranja. Sudionici su nakon ovog bloka stekli znanja poput toga što je zagovaranje i metode i kanali zagovaranja, ključne točke za strukturiranje zagovaračke strategije, te vještine: primjena osnovnih znanja o kreiranju zagovračke strategije, svijest o aspektima tema kojima se bave kao podloga za zagovaračku akciju ili kampanju.

Vodeći se mišlju o važnosti prilagodbe zagovaračkih tehnika i metoda današnjim generacijama mladih, projektni partner Danes je nov dan proveo je dvije sesije: Komunikacija kao ključ za uspješni aktivizam i Gemifikacija- kako privući publiku koristeći se mehanikom igara. Tijekom ovog tematskog bloka sudionici su putem predavanja i vježbi stekli znanja i vještine o uspješnom predstavljanju svojih ideja u formi priče, kako definirati svoju publiku i obratiti joj se jezikom koji razumije. U sklopu sesije o gemifikaciji, sudionici su stekli znanja o načinu kako gemifikacija funkcionira, te zašto ona danas predstavlja uspješan način za zagovaranje. Sudionici su, također, upoznati s dobrim praksama gemifikacije, te su imali priliku sami gemificirati zagovaračku kampanju po izboru.

Imajući na umu regionalni karakter škole, Inicijativa mladih za ljudska prava i Omladinski centar CK13 proveli su sesiju Regionalna suradnja koja je za cilj imala osvijestiti sudionicima  da regija dijeli zajedničku prošlost; ukazati na posljedice koje su devedesete ostavile na današnja društva i omladinu; ukazati da problemi regije sutra mogu postati naš problem te da problemi regije jesu naš problem; podići razinu svijesti mladih o važnosti drustveno- političkog djelovanja na regionalnoj razini te potaknuti mlade na regionalnu suradnju.

Peti dan programa provedena je sesija Sljedeći korak: mogućnosti uključenja i aktivističkog rada u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava. Ideja ove sesije je bila potaknuti mlade da nađu način da ono što su dosad naučili i stvari za koje su se zainteresirali primjene na način da nakon škole sudjeluju u programima civilnog društva i da koriste druge prilike kao što su Erasmus+ i srodni programi. Također, ova sesija bila je prilika da nakon puno grupnog rada svaki sudionik, osobno, za sebe reflektira o vlastitim ciljevima u kontekstu aktivizma i aktivnog građanstva.

Šesti dan škole bio je rezerviran za predstavljanje rezultata radnih grupa, sesiju predstavljanja intelektualnih rezultata projekta: pojam.org, Praktičnog vodiča za rad s mladim aktivistima i Priručnika za mlade aktiviste: Javne politike i kako se baviti njima, te evaluaciju.

Tijekom sedmog i zadnjeg dana sesije sudionici su planirali nastavak zajedničkog rada u virtualnom prostoru. Predbilježili su se za pisanje članaka za pojam.org te iznijeli ideje za teme online aktivnosti. Škola je završena s jasnim ciljem: nastavak regionalne suradnje među mladim aktivistima iz regije!

Ova aktivnost dio je projekta POJAM – Partnerstvo za održivo jačanje aktivizma mladih. Projekt se provodi u okviru programa Erasmus+ Ključna aktivnost 2: Strateška partnerstva u području mladih. Sufinancirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+.

 

 

Nazovite Koranski most po Jelki Glumičić

Zagreb, 23. rujna 2021.

Incijativa mladih za ljudska prava potiče nadležna tijela u Gradu Karlovcu da most umjesto po “Specijalnoj jedinici policije Grom” čiji je pripadnik bio Mihajlo Hrastov, Koranski most nazovu po mirovnoj aktivistkinji Jelki Glumičić. Neka Jelkin most postane simbol Karlovca kojim se promiče mir, solidarnost i tolerancija. Mjesto na kojem se susrećemo kako bismo gradili budućnost u duhu ljudskih prava i međusobnog razumijevanja. Baš kako nas je Jelka učila.

___

Jelka Glumičić jedna je od osnivačica Antiratne kampanje u Zagrebu 1991. godine – prve nevladine udruge koje sa zalagala za mirno i nenasilno rješavanje sukoba, a protiv rata. Zajedno je s članovima Helsinškog odbora za ljudska prava pisala apele za mir te bila iznimno angažirana ostvarenju prava na civilno odsluženje vojnog roka. Godine 1993. Jelka je postala predsjednicom nevladine organizacije Odbor za ljudska prava čije je cilj bio zaštita i promocija ljudskih prava svih građana, bez obzira na njihovu spolnu, rasnu, vjersku ili drugu pripadnost. Rad organizacije bio je fokusiran na zalaganje protiv militarizacije društva, poticanje inicijativa građana na ostvarenje prava na samoorganiziranje u izgradnji autonomnog civilnog društva te kontinuirano promoviranje tolerancije i ljudskih prava kroz organiziranje javnih tribina, radionica, konferencija za medije i obilježavanja svjetskih dana. Navedeno Jelkino djelovanje bilo je isključivo na volonterskoj bazi sve do listopada 1995. kad se Odbor za ljudska prava uključuje u projekt Crises Intervention in Krajina – UNPA North, kroz donaciju OXFAM-a, humanitarne organizacije iz Velike Britanije i Irske. Projekt je uključivao prvenstveno rad na terenu pa je tako Jelka bila uključena u pružanje humanitarne pomoći, nabavku drva, ishodovanje osnovnih osobnih dokumenata, pomoć u prijevozu bolesnih, pružanje psihosocijalne pomoći domicilnom srpskom stanovništvu kojeg je nakon vojno policijske akcije Republike Srpske Krajine u kolovozu 1995. godine ostalo vrlo malo i u teškim uvjetima za život.

U svibnju 1996. godine Jelka zajedno sa svojim suradnicima osnovala je Sklonište za stare i nemoćne u selu Dunjak, nedaleko od Karlovca. U tom domu kontinuirano se tri godine skrbilo o tridesetak potpuno nemoćnih (mentalno ili fizički) ljudi. U to vrijeme, započela je i suradnja s Tools for Reconstruction, organizacijom koja je uz Jelkinu pomoć i pomoć njenih suradnika intenzivno radila na obnovi devastiranih kuća. Uz pomoć humanitarne organizacije Mensen Werken Voor Mensen iz Nizozemske, 1997. godine Jelka je sudjelovala u organiziranju stolarske radionice za sitne popravke kuća. Zahvaljujući radu s ove dvije organizacije obnovljeno je više od 600 kuća te je očišćeno preko 200 bunara zbog problema s nedostatkom pitke vode na predmetnom području.

Svjesna da netrpeljivost, mržnja i netolerancija nisu uvjeti za izgradnju društva suživota i razvoja, Jelka je intenzivno radila na obnovi povjerenje i ublažavanju konflikata organizirajući tako u Karlovcu brojne javne tribine, predstavljanja knjiga, konferencija za medije te radionice – prvenstveno za mlade.

Odbor za ljudska prava 1997. godine postaje partner UNHCR-a te u sklopu njihovog projekta „Praćenje procesa povratka i stanja ljudskih prava i sigurnosne situacije“ kroz ured Odbora za ljudska prava prošlo je više od 20000 ljudi kojima se pružila pravna, savjetodavna i psihosocijalna pomoć. Zahvaljujući Jelkinom predanom radu i radu njenih suradnika kao i predsjedavanju navedenim Odborom dva puta su organizirane posjete Visoke povjerenica UN-a, Elizabeth Rehn, a sve u cilju poticanja Vlade RH i drugih nadležnih institucija da poštuju ljudsko pravo na povratak i druge preuzete obveze vezano za pravo na povratak – povrat privatne imovine, obnovu porušenih kuća, pravo na rad i sl.

Jelka je bila predsjednica i jedna od osnivačica Štedno – kreditne zajednice u Karlovcu, koja je osnovana u sklopu misije ICMC-a, u cilju olakšavanja normalizacije života i ekonomske revitalizacije izbjeglica, odnosno povratnika.

U kolovozu 1998. godine u sklopu Odbora za ljudska prava osnovala je prvu žensku grupu za ženska ljudska prava u Karlovcu, svjesna da bez aktivne uloge žena u društveno političkom životu nema izgrađenog civilnog društva i istinske demokratizacije. Pri ovoj ženskoj grupi uveden je i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji. Zahvaljujući Jelkinoj inicijativi i danas u Karlovcu djeluje Sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja.

Pri Odboru za ljudska prava osnovano je i Savjetovalište za civilno služenje vojnog roka kroz koje se promoviralo pravo mladih na prigovor savjesti da ne uzmu oružje u ruke.

Jelka je bila članica Predsjedništva te aktivna članica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Karlovačke županije, bila je počasna članica Udruge slijepih, Društva esperantista Hrvatske te aktivna sudionica u radionicama Teatra potlačenih kroz koji se jača građanska suodgovornost i aktivna briga za svakog čovjeka.

Sudjelovala je u organizaciji velikih prosvjednih skupova u sklopu ad hoc koalicije NE fašizmu!

Aktivno se zalagala da se romskoj zajednici u Karlovcu koja živi u ponižavajućim uvjetima omogući dostojanstveniji život, urbaniziranjem naselja i omogućavanjem djeci da redovito pohađaju škole.


 

Fotografija: tris.com.hr.