Priopćenje za javnost: NITI MINIMUM SOLIDARNOSTI DRŽAVNOG VRHA SA ŽRTVAMA ZLOČINA U AHMIĆIMA

Najviše političke institucije Republike Hrvatske odbijaju se suočiti s prošlošću i ne žele iskazati minimum solidarnosti sa žrtvama zločina u Ahmićima nakon višestrukog ukazivanja Inicijative mladih za ljudska prava da političari imaju dužnost adresirati kršenja ljudskih prava kojima je pridonijela Republika Hrvatska. Premijer i predsjednica Republike odbili su uputiti ispriku žrtvama, a Hrvatski sabor odbio je održati minutu šutnje u sjećanje na žrtve Ahmića. Svojim nečinjenjem najviši vrh RH odlučio je raditi protivno vrijednostima suradnje, suživota i pomirenja povodom 25. obljetnice zločina u Ahmićima.   

Prošli tjedan Inicijativa je u otvorenom pismu od predsjednika Hrvatskog sabora i njegovih kolega i kolegica zastupnika zatražila održavanje minute šutnje u sjećanje na 116 žrtava zločina u Ahmićima. Osim toga Inicijativa je premijera i predsjednicu upozorila na važnost pružanja isprike obiteljima žrtava zločina u Ahmićima budući da su jedinice HVO-a koje su počinile ubojstva u to vrijeme bile pod sveukupnom kontrolom Republike Hrvatske.  

Inicijativa je još u siječnju ove godine od predsjednice Republike zatražila oduzimanje odlikovanja ratnim zločincima koji su odgovorni za kršenja ljudskih prava počinjena u okviru međunarodnog sukoba između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Između ostalih, upućen je i poticaj za oduzimanje odlikovanja Dariju Kordiću, odgovornom za ubojstva civila u Ahmićima. Iz Ureda predsjednice Inicijativa je dobila odgovor da je naš zahtjev zaprimljen, ali da s obzirom na to da sjednica Povjereništva za odlikovanja nije održana, o našem poticaju se nije raspravljalo.    

Političari snose odgovornost da kao predstavnici građana djeluju u smjeru osude ovih zločina kako takva djela u našem društvu nikada ne bi naišla na odobravanje. Najviši predstavnici RH dužni su uputiti ispriku ne samo za zločine u Ahmićima već i za cjelokupno provođenje agresivne politike prema BiH njihovih prethodnika na tim pozicijama. Kao društvo dužni smo preuzeti odgovornost za poticanje etničke mržnje, podjela i počinjenje zločina u naše ime.

Inicijativa mladih za ljudska prava razočarana je ignoriranjem zločina u Ahmićima od strane najviših institucija RH. Još jednom politički vrh Republike Hrvatske je pokazao kako mu nisu važne žrtve već njihova nacionalnost ili nacionalnost počinitelja. Ovakvim djelovanjem se šalje vrlo loša poruka koja pokazuje da politički vrh nije u stanju odmaknuti se od zločinačke i štetne politike koju je devedesetih vodio vrh Hrvatske na čelu s Franjom Tuđmanom prema Bosni i Hercegovini.

Iz medija:

www.portalnovosti.com/odlicni-zlocinci

vijesti.ba/clanak/401498/rezultat-mandata-grabar-kitarovic-je-ekstremni-nacionalizam-u-hrvatskoj

www.h-alter.org/vijesti/poruka-saboru-distancirajte-se-od-zlocinacke-politike-drzavnog-vrha-rh-iz-devedesetih-

tris.com.hr/2018/04/inicijativa-mladih-za-ljudska-prava-pise-sefu-sabora-gordanu-jandrokovicu-odrzite-u-saboru-minutu-sutnje-za-zrtve-zlocina-u-ahmicima/

www.vecernji.hr/vijesti/inicijativa-mladih-za-ljudska-prava-predsjednice-oduzmite-odlikovanja-osu-enima-za-ratne-zlocine-1239244

www.index.hr/black/clanak/permalink/1038781.aspxhttps://net.hr/danas/hrvatska/mladi-pisali-predsjednici-oduzmite-odlikovanja-ratnim-zlocincima-poput-praljka-kordica-prlica/

www.24sata.hr/news/predsjednice-oduzmite-vojna-odlikovanja-ratnim-zlocincima-569139

www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Inicijativa-mladih-za-ljudska-prava-Predsjednice-oduzmite-odlikovanja-osudenima-za-ratne-zlocine-u-BiH

hr.n1info.com/a294860/Vijesti/Predsjednice-oduzmite-odlikovanja-osudjenima-za-ratne-zlocine.htmlhttp://www.glas-slavonije.hr/361309/1/Traze-oduzimanje-odlikovanja-Kordicu

www.total-croatia-news.com/politics/27495-ngo-wants-war-criminals-to-be-stripped-of-military-decorations

tris.com.hr/2018/04/inicijativa-mladih-za-ljudska-prava-na-25-obljetnicu-zlocina-u-ahmicima-potreban-je-iskreni-cin-isprike/

www.portalnovosti.com/kordiceva-junacka-prsa 

faktor.ba/vijest/apel-yihr-hrvatske-kolinda-izvinite-se-za-ahmie-a-zloincima-oduzmite-odlikovanja-292167

www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/yihr-od-grabar-kitarovic-trazi-da-oduzme-odlikovanja-osudenima-za-ratne-zlocine-356558

www.klix.ba/vijesti/regija/yihr-od-grabar-kitarovic-trazi-da-oduzme-odlikovanja-osudjenima-za-ratne-zlocine/180415062

interview.ba/vijesti/item/4548-yihr-od-grabar-kitarovic-trazi-da-oduzme-odlikovanja-osudenima-za-ratne-zlocine

www.hayat.ba/vijest.php?id=111245http://bosnjaci.net/print.php?pid=64470

avaz.ba/region/hrvatska/369826/yihr-trazi-od-kolinde-predsjednice-oduzmite-odlikovanja-osudenima-za-ratne-zlocine

fena.ba/article/1012812/yihr-od-grabar-kitarovic-trazi-da-oduzme-odlikovanja-osudjenima-za-ratne-zlocine

dnevni-list.ba/od-grabar-kitarovic-traze-da-oduzme-ratna-odlicja-prlicu-kordicu-praljku-stojicu-petkovicu-i-coricu/

Priopćenje za javnost: NA DAN 25. OBLJETNICE ZLOČINA U AHMIĆIMA POTREBAN JE ISKRENI ČIN ISPRIKE

Inicijativa mladih za ljudska prava apelira na predsjednicu Grabar Kitarović da oduzme odlikovanja osuđenicima za ratne zločine počinjenim tijekom agresije Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu te da se zajedno s premijerom ispričaju žrtvama na 25. obljetnicu zločina u Ahmićima, u ponedjeljak 16. travnja.

 

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, prema saznanjima Inicijative mladih za ljudska prava, još uvijek nije oduzela odlikovanja Dariju Kordiću koji je davne 2004. osuđen na 25 godina zatvora za zločine počinjene u Ahmićima. Odlikovanja nisu oduzeta ni petorici ostalih osuđenika za ratne zločine u Bosni i Hercegovini: Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku, Brunu Stojiću, Milivoju Petkoviću i Valentinu Ćoriću. Želimo podsjetiti kako je Inicijativa u siječnju ove godine uputila poticaje za oduzimanje odlikovanja Državnom povjereništvu za odlikovanja i priznanja pri Uredu predsjednice Republike Hrvatske te da do danas nije dobila nikakav odgovor. Odličja na ratnim zločincima uvreda su za žrtve, sramota za Republiku Hrvatsku i teret za proces pomirenja među našim društvima.

U ponedjeljak 16. travnja ove godine obilježava se 25 godina od zločina u Ahmićima u kojem su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 1993. godine ubili 116 civila bošnjačke nacionalnosti od kojih su 11 bili djeca. Ova ubojstva predstavljaju jedan od najužasnijih zločina hrvatskih snaga iz devedesetih godina, a počinjena su u okviru međunarodnog sukoba koji je vođen između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine tijekom 1993. i 1994. kada je Republika Hrvatska imala sveobuhvatnu kontrolu nad snagama HVO-a.

Najviši dužnosnici Republike Hrvatske, predsjednica i premijer, dužni su ispričati se žrtvama u Ahmićima te osuditi i distancirati se od zločinačke politike vrha Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1993.-1994.

Iskreni čin žaljenja i isprike doprinio bi kulturi poštivanja svih žrtava te odgovornom suočavanju s prošlošću stoga pozivamo predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da na dan 25. obljetnice zločina u Ahmićima naprave ispravan civilizacijski korak šaljući  jasnu i nedvosmislenu poruku da se rat i zločini više nikada ne smiju ponoviti.

U najboljoj namjeri da doprinesemo iskrenom i ispravnom činu isprike, Inicijativa mladih za ljudska prava je pripremila priručnik namijenjen sadašnjim, ali i budućim visokim dužnosnicima Republike Hrvatske, koji ističe njihovu odgovornost da naprave ovu simboličku gestu i upućuje na važnost isprike kao sastavnog dijela tranzicijske pravde.

Kako se ispričati za zločine – priručnik za političare

OTVORENO PISMO: Minuta šutnje u Hrvatskom saboru u sjećanje na žrtve zločina u Ahmićima

12.4.2018.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,

16. travnja ove godine obilježava se 25 godina od zločina u Ahmićima. U ovom selu u Bosni i Hercegovini nedaleko od grada Viteza pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) su 1993. godine ubili 116 civila bošnjačke nacionalnosti od kojih su 11 bili djeca.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je šest pripadnika HVO-a za zločine počinjene u Ahmićima: Darija Kordića, Marija Čerkeza, Miroslava Bralu, Antu Furundžiju, Dragu Josipovića i Vladimira Šantića, a Sud Bosne i Hercegovine osudio je još jednu osobu, Paška Ljubičića. Navedeni sudovi osudili su počinitelje za teška kršenja Ženevskih konvencija, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,

ova ubojstva predstavljaju jedan od najužasnijih zločina koje su počinile jedinice nad kojima je Republika Hrvatska imala sveukupnu kontrolu. Osim toga, pokolj civila u Ahmićima nije bio izolirani incident, štoviše, bio je sastavni dio sustavnog plana koji je za cilj imao etničko čišćenje bošnjačkog stanovništva iz dijelova Bosne i Hercegovine.

Kao društvo odgovorni smo suočiti se s prošlošću, priznati i osuditi počinjene zločine zbog naših  sugrađana kao i zbog građana susjedne Bosne i Hercegovine kako se ove nehumanosti ne bi  ponovile i kako nikada ne bi naišle na odobravanje.

Važno je da odamo počast žrtvama, da prepoznamo patnju njihovih obitelji te da im pomognemo u potrazi za pravdom, istinom i utjehom. Dužni smo to učiniti jer su tadašnji političari naše države i njihova pogrešna i agresivna politika prema BiH u tom razdoblju pridonijeli počinjenju ovih zločina koji su suprotni čitavom nizu vrijednosti koje se smatraju temeljima čovječanstva.

Mi, mladi ljudi, tražimo od Vas da radite na suočavanju s prošlošću i pridonesete izgradnji društva temeljenog na poštivanju ljudskih prava. S obzirom na to da ste predsjednik najvišeg predstavničkog tijela građana Vaša je dužnost, kao i Vaših kolegica i kolega zastupnika da predstavljate i reafirmirate vrijednosti utemeljene Ustavom Republike Hrvatske.

Slijedom navedenog pozivamo Vas da na sjednici Hrvatskog sabora 18. travnja sa zastupnicima i zastupnicama održite minutu šutnje u sjećanje na žrtve zločina u Ahmićima.

Ovom simboličkom gestom ne može se promijeniti ono što se prije 25 godina dogodilo u Ahmićima, njome se ne može ublažiti bol obiteljima žrtava, ali ona može pomoći da učimo na greškama iz prošlosti te da izgrađujemo suradnju, suživot i pomirenje za bolju budućnost.

S poštovanjem,

Inicijativa mladih za ljudska prava

Republika Hrvatska je odgovorna za agresiju na Bosnu i Hercegovinu tijekom koje je počinjen zločin u Ahmićima

U travnju 1993. došlo je do napada snaga HVO-a na selo Ahmići u općini Vitez u srednjoj Bosni prilikom čega je ubijeno preko sto civila bosanskih muslimana, uključujući 32 žene i jedanaestero djece.

Ovi zločini počinjeni su u okviru međunarodnog sukoba koji je vođen između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine 1993. i 1994, a u kojem je Republika Hrvatska imala sveobuhvatnu kontrolu nad jedinicama HVO-a, kao što je potvrđeno u presudama MKSJ-a.

Iz ovog razloga najviši dužnosnici Republike Hrvatske imaju odgovornost ispričati se žrtvama u Ahmićima te osuditi i distancirati se od zločinačke politike političkog vrha Hrvatske u devedesetima koji je izvršio agresiju na Bosnu i Hercegovinu 1993.-1994. te doprinio počinjenju zločina.

Za pokolj u Ahmićima pred MKSJ-om su za zločine koji uključuju teška kršenja Ženevskih konvencija, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Dario Kordić, Mario Čerkez, Miroslav Bralo, Anto Furundžija, Drago Josipović i Vladimir Šantić, a pred Sudom BiH osuđen je još i Paško Ljubičić.

U predmetima Aleksovski (IT-95-14/1), Blaškić (IT-95-14), Bralo (IT-95-17), Kordić i Čerkez (IT-95-14/2), Naletilić i Martinović (IT-98-34), Rajić (IT-95-12) i Prlić i drugi (IT-04-74) sudska vijeća MKSJ-a utvrdila su da je tijekom razdoblja od siječnja 1993. do travnja 1994. postojao smišljeni progon bosanskih Muslimana s teritorija HZ(R) HB i njihovo podjarmljivanje. Taj progon je poprimao najekstremnije oblike koji su uključivali bezobzirne napade na gradove i sela uz istovremeno razaranje, pljačku, zlostavljanja, silovanja, ranjavanja i protupravna zatočavanja koja su izvodili pripadnici HVO-a.

U navedenim predmetima sudska vijeća su utvrdila da su zločini u ovim predmetima počinjeni u kontekstu oružanog sukoba između bosanskih Muslimana i Hrvata, ali prije svega u okviru međunarodnog oružanog sukoba. U paragrafu 28b, presude Raspravnog vijeća u predmetu Blaškić, donesenu 3. ožujka 2003. godine, Sud se izjasnio da se Republika Hrvatska nije zadovoljila samo s ulogom promatrača, niti da ostvari zaštitu svojih granica, štoviše ona je intervenirala u sukob između bosanskih Muslimana i Hrvata. Snage Hrvatske vojske borile su se zajedno s pripadnicima HVO-a protiv Armije BiH, a MKSJ je utvrdio da je politika HZ(R) HB, koja je uključivala i počinjenje zločina, vođena uz podršku Republike Hrvatske, planiranu iz Zagreba te kako je Republika Hrvatska imala sveobuhvatnu kontrolu nad snagama HVO-a te je pomagala u vođenju i koordinaciji ovih jedinica te da su se jedinice HVO-a borile za ciljeve Republike Hrvatske.

Presuda Raspravnog vijeća u predmetu Rajić (IT-95-12), optuženi se potvrdno izjasnio o krivnji (p 66.)

”Sve vrijeme na koje se odnosi izmijenjena optužnica, u Bosni i Hercegovini je postojalo stanje međunarodnog oružanog sukoba, pri čemu je Republika Hrvatska, kao nezavisna država, sa svojom vladom, oružanim snagama i predstavnicima sudjelovala u oružanom sukobu protiv bosanskih Muslimana na teritoriji Bosne i Hercegovine kao nezavisne države. Zločini navedeni u izmijenjenoj optužnici bili su počinjeni u kontekstu tog sukoba i bili su povezani s njim.”

Raspravno vijeće u odluci u predmetu Blaškić također je utvrdilo da su jedinice Hrvatske vojske (HV) viđane na mnogim mjestima na teritoriju Bosne i Hercegovine uključujući i dolinu rijeke Lašve gdje je počinjen najveći broj ratnih zločina u ovom sukobu. Dokumenti pokazuju da su mnogobrojni vojnici HV-a služili u HVO-u, a zapovjeđeno im je da skinu oznake HV-a i da ih zamijene oznakama HVO-a. Većina časnika HVO-a su ustvari bili časnici HV-a.

Primjer manipuliranja interpretacije karaktera oružanog sukoba u BiH

Premijer RH Andrej Plenković izjavio je 7. lipnja 2017. godine u Hrvatskom saboru da su “pripadnici HVO-a sudjelovali u obrambenom ratu i da im možemo biti zahvalni za ‘čuvanje leđa’’. O ratu za obranu BiH ni RH od strane HVO-a ne može se govoriti u razdoblju od siječnja 1993. do travnja 1994.  MKSJ je u šest predmeta utvrdio kako je političko vodstvo Republike Hrvatske u tom razdoblju imalo ukupnu kontrolu nad snagama HVO-a i pomagalo u vođenju i koordinaciji ovih jedinica te je jasno utvrdio kako je između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine postojao međunarodni sukob tako da se ne može govoriti o obrambenom karakteru rata. S obzirom na to da se sukob vodio na teritoriju BiH, djelovanje jedinica HVO-a koje su u tom razdoblju bile u sukobu s Armijom BiH ne predstavlja obranu već osvajačke tendencije tadašnjeg političkog vodstva RH i ugrozu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Osim toga jedinice HVO-a pod efektivnom kontrolom RH su provodile ubijanja, mučenja, silovanja, zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika čime su bili instrumentalizirani u sukobu koji se nikako ne može okarakterizirati kao obrambeni rat.

Također, zbog utvrđivanja karaktera oružanog sukoba kao međunarodnog  sudska vijeća su u donesenim presudama primijenila relevantne članke ženevskih konvencija u definiranju statusa zaštićenih osoba.

Presuda Žalbenog vijeća u predmetu Kordić i Čerkez (p.376 i 377.)

”Žalbeno vijeće konstatira da je razuman zaključak Raspravnog vijeća da je sukob između HVO-a i ABiH bio međunarodnog karaktera zbog toga što je Hrvatska imala sveukupnu kontrolu nad HVO-om. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su se stoga mogle smatrati stranama u sukobu u smislu člana 4(2) Ženevske konvencije IV. Samim time one, dakle, nisu bile ratne strane-saveznice u smislu člana 4(2) kada su u pitanju kaznena djela proistekla iz sukoba u Srednjoj Bosni.

Raspravno vijeće, dakle, nije pogriješilo kada je konstatiralo da su bosanski Muslimani bili zaštićene osobe u smislu člana 4 Ženevske konvencije IV.”