Simpozij ‘Sjećanje na civilne žrtve rata’

Inicijativa mladih za ljudska zajedno s Goethe Institutom i Francuskim institutom iz Zagreba uz potporu Elysee fonda vas poziva na simpozij ‘Sjećanje na civilne žrtve rata’ koji će se održati 22.5.2017. u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta (Matije Gupca 2) u Petrinji.

Cilj ovog simpozija je prikazati načine memorijalizacije žrtava rata iz primjera Francuske, Njemačke i Hrvatske, raspraviti o ulozi muzeja i spomen područja u obrazovanju o prošlosti i obrazovanju za ljudska prava te uključivanje što većeg broja dionika u konzultativni proces osnivanja ‘Muzeja sjećanja na civilne žrtve rata’ u Petrinji. U simpoziju sudjeluju stručnjaci iz navedenih država koji se bave temama društvenog sjećanja, politika povijesti, edukacije o prošlosti te su zaposlenici fakulteta, muzeja i drugih institucija.

Za zainteresirane iz Zagreba će biti osiguran prijevoz autobusom do Petrinje i povratak u Zagreb kao i ručak. Također za vrijeme održavanja simpozija biti će organiziran i simultani prijevod s francuskog i njemačkog na hrvatski jezik.

Za rezervaciju mjesta u autobusu za polazak iz Zagreba možete se obratiti na: nikola.puharic@yihr.org.

Otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću povodom izjava saborskog zastupnika i člana HDZ-a Milijana Brkića

Zagreb, 8.5.2017.

 

Poštovani premijeru Andreju Plenkoviću,

Inicijativa mladih za ljudska prava želi upozoriti Vas i širu javnost na diskriminirajuće izjave koje je Milijan Brkić, saborski zastupnik i član stranke HDZ čiji ste predsjednik iznio medijima danas nešto prije 16 sati. Pozivamo Vas da se od navedenih izjava ogradite u cilju zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj jer se izjavama zastupnika Brkića ona beskompromisno dovode u pitanje. Naime Milijan Brkić je izjavio ”Koliko ja znam (Milorad) Pupovac je podržavao sve vlade pa i onu bivšu gdje je Hasanbegović bio ministar. On je član Sabora i podupire vladu. Nacionalne manjine neće određivati sastav vlade. Ovo je Hrvatska država i uz nacionalne manjine odlučuju Hrvatice i Hrvati. To je naša zemlja. Zamislite kad bih ja govorio o tome kako će Vučić u Srbiji rekonstruirati vladu”.

Ove izjave diskriminirajuće su prema Miloradu Pupovcu kao zastupniku srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru kao i prema svim Srbima u Hrvatskoj. Navedene izjave također pokazuju izrazito visok stupanj nepoznavanja Ustava i zakona Republike Hrvatske te temeljnog koncepta građanske države i moderne republike na kojima bi trebala počivati i Hrvatska.

Brkić hipotetskom tezom ”Zamislite kad bih ja govorio o tome kako će Vučić u Srbiji rekonstruirati vladu”  nastoji pokazati da nije državljanin Republike Srbije te nema građanska prava ni legitimitet koji mu jamči ta država kako bi mogao sudjelovati u političkim procesima u Srbiji što je definitivno točno. No ono što je problematično je da Milorada Pupovca poistovjećuje sa sobom, ali na primjeru Republike Hrvatske. Milijan Brkić ovom izjavom je zapravo htio reći da Milorad Pupovac i ljudi koje on predstavlja nemaju građanska i politička prava u Republici Hrvatskoj te na temelju vlastite nacionalnosti i/ili etničke pripadnosti nemaju pravo biti dio političkih procesa u Hrvatskoj. Ovakav način komuniciranja predstavlja diskriminatoran govor prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, krši zajamčena prava svih građana Republike Hrvatske te je u skladu s etničkim poimanjem države što je suprotno tumačenju u zakonima i Ustavu Republike Hrvatske.

Milorad Pupovac državljanin je Republike Hrvatske i zastupnik u Hrvatskom saboru te su njemu kao i ljudima koje predstavlja zakonima ove države zajamčena sva ljudska, politička i građanska prava. Stoga ovim putem gospodinu Brkiću nastojimo poručiti da ta prava u Hrvatskoj ima svaka osoba, ne na temelju etničke/nacionalne pripadnosti nego državljanstva. Hrvatska je građanska država čije je državljanstvo zajamčeno neovisno o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti i svi građani ove zemlje imaju jednaka prava, a posebnim zakonima je nacionalnim manjinama omogućeno pravo zastupljenosti u Hrvatskom saboru.

Gospodine Plenkoviću Vaš kolega i saborski zastupnik pokazao je temeljno nepoznavanje dokumenata na kojima je uspostavljena naša republika. Njegovim izjavama ugrožena su ljudska, građanska i politička prava nacionalnih manjina. Jučer ste u Splitu izjavili kako vaša stranka HDZ ”cijeni ljudska prava i poštuje demokratske standarde”. Zato Vas ovim putem pozivamo da način komuniciranja vašeg kolege osudite te vjerodostojno stanete iza vrijednosti koje promičete među članovima stranke.

Poziv za sudjelovanje u programu ‘Active memory’ 20.-23.5.2017.

Inicijativa mladih za ljudska prava raspisuje natječaj za sudjelovanje mladih iz Hrvatske u programu ”Active memory” koji će se održavati od 20. do 23.5.2017. u Zagrebu, Petrinji i Jasenovcu.

Program uključuje predavanja, radionice i studijske posjete u Zagrebu, Jasenovcu i Petrinji, a njegov cilj je uključivanje mladih iz Hrvatske i Srbije u procese regionalnog pomirenja, razvoj lokalnih inicijativa koje potiču konstruktivno suočavanje s prošlošću te razmjena znanja o društvenom korištenju prošlosti u sadašnjosti.

Sudionici će, između ostalog, imati mogućnost biti dio simpozija Sjećanje na civilne žrtve rata  koji se odvija 22.5. u Petrinji i u kojem sudjeluju stručnjaci iz Njemačke, Francuske i Hrvatske koji se bave temama društvenog sjećanja, politika povijesti, edukacije o prošlosti te su zaposlenici fakulteta, muzeja i drugih institucija čije je djelovanje povezano s navedenim temama.

Kako bi se prijavili na natječaj potrebno je zadovoljiti sljedeće kriterije:

  • Imate između 18 i 25 godina
  • Zainteresirani ste za teme suočavanja s prošlošću u postkonfliktnim društvima
  • Dosada niste sudjelovali u programima razmjene Inicijative mladih za ljudska prava

Za prijavu je potrebno ispuniti obrazac koji se nalazi ovdje. Rok za prijavu je 18.5.2017.

Raspored programa možete pronaći ovdje.

Troškovi putovanja, kao i organizacija i troškovi smještaja i hrane pokriveni su od strane organizatora. Za dodatne informacije možete nas kontaktirati na: nikola.puharic@yihr.org.

Inicijativa organizirala program događaja “Social Trauma and Resilience”

Inicijativa mladih za ljudska prava organizirala je 18.-20. travnja u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu, Zagreb Film Festivalom, Sarajevo Film Festivalom i nakladničkom kućom Fraktura program događaja pod nazivom Social Trauma and Resilience. Cilj programa bio je predstaviti načine na koje umjetnost i kultura sudjeluju u procesu suočavanja s društvenim traumama.

Drugi dan programa otvoren je predavanjem francuskog etologa, neurologa, psihijatra i psihoanalitičara Borisa Cyrulnika, posebnog gosta programa koji je ovom prilikom u dvorani Müller u Kinu Europa održao predavanje „Traumatično sjećanje i koncept otpornosti“. Cyrulnik, koji je dugogodišnji znanstveni rad posvetio interdisciplinarnom proučavanju prevladavanja traumatične prošlosti i razvoju teorijskog pojma otpornosti (Resilience) dao je zanimljive poglede na pitanja društvene traume, uključivši u izlaganje i vlastito traumatično iskustvo koje je doživio kao židovsko dijete za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

U nastavku dana održana je panel diskusija koja se bavila traumatičnom prošlošću na filmu u kojoj su sudjelovali filmski redatelji Goran Dević (redatelj filma „Crnci“), Ognjen Glavonić (redatelj dokumentarnog filma „Dubina II“) i Kristina Kumrić (redateljica kratkog filma „Po čovika“) te kazališni redatelj Borut Šeparović koji je pričao o svojoj predstavi „Generacija 91.-95.“ rađenoj prema romanu Borisa Dežulovića „Jebo sad hiljadu dinara“. Raspravom je moderirao filmski kritičar Mario Kozina. Svi sudionici rasprave dali su svoje viđenje potrebe da se o društvenoj traumi progovara i o ideji da se kao platforma za takvo djelovanje koristi film, odnosno kazalište. Drugi dan programa završen je prikazivanjem filma „Dubina II“, dokumentarca u kojemu se prati priča o akciji srbijanske policije i vojske da se zataškaju masovna ubojstva albanskih civila počinjena za vrijeme rata na Kosovu. Nakon filma autor Ognjen Glavonić još je jednom, ovog puta u razgovoru s Robertom Zuberom, također autorom dokumentarnih filmova, progovorio o vlastitom iskustvu i motivima za snimanje ovog vrlo kontroverznog dokumentarca.

Posljednji dan programa također je održan u dvorani Müller u Kinu Europa, a ovog puta panel diskusija bila je rezervirana za propitivanje društvene traume u književnosti. Moderator rasprave bio je Seid Srdarević iz nakladničke kuće Fraktura, a o svojim su iskustvima pisanja o temama koje uključuju društvenu traumu pričali književnici Ivica Đikić, Ivana Bodrožić i Barbara Matejčić. Autori su istaknuli snagu osobnih traumatičnih priča za društvenu promjenu, a Ivica Đikić je naglasio kako je još važnije kroz književnost pokušati razumjeti što se zaista dogodilo u razdoblju ratnog sukoba. Sudionici panela su se složili kako je književnost izuzetno važan medij putem kojeg je moguće na osobnoj razini utjecati na pojedinca i potaknuti ga na razmišljanje o temama kao što su ratni sukobi i traumatična prošlost.

Program je završen prikazivanjem filma „Narod protiv Fritza Bauera“ njemačkog redatelja Larsa Kraumea koji kroz priču o uhićenju istaknutog nacističkog funkcionera Adolfa Eichmanna postavlja i pitanja o suočavanju s prošlošću i društvenom traumom.

Incijativa maldih za ljudska prava ugostila je za vrijeme trajanja programa i deset mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije u sklopu Regional Exchange Programa koji su također prisustvovali svim događanjima na programu, a sudjelovali su i u dodatnim aktivnostima. Posjetili su tako galeriju Lauba, izložbu „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ u Hrvatskom povijesnom muzeju, izložbu „D(r)ugo sjećanje“ u prostorijama Hrvatskog dizajnerskog društva koja se bavi kulturom sjećanja i odnosom prema civilnim žrtvama rata te Srpsko narodno vijeće gdje su razgovarali o kulturi sjećanja i suočavanju s prošlošću u Hrvatskoj.