Hrvatska i Srbija neka poštovanjem civilnih žrtava rata doprinesu pomirenju  

Zagreb, 2. svibnja 2020.

Povodom 25. obljetnice stradanja civila na području zapadne Slavonije i u Zagrebu, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska i Inicijativa mladih za ljudska prava  – Srbija zajedno se prisjećaju civilnih žrtava rata stradalih tih dana, kako bi doprinijeli procesu pomirenja u našem društvu te promjeni dominantnog narativa koji u centar stavlja vojne podvige, dok žrtve ni ne spominje.

Operacija “Bljesak”

Prvog dana operacije “Bljesak” koju je provodila Hrvatska vojska, u selu Medari, blizu Nove Gradiške ubijani su civili, među kojima su bili i žene i djeca. Među 22 žrtve tog zločina bilo je jedanaest žena i dvije djevojčice od 7 i 8, i dječak od 11 godina. Također, nakon “Bljeska” mučeni su i pripadnici Srpske vojske Krajine, nakon predaje oružja predstavnicima UN-ovih mirovnih snaga. Zbog toga je Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska 2012. godine podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja tog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima. Prema dostupnim podacima, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage ubile su 283 civila, ali do danas nijedan od zločina tokom i nakon “Bljeska” nije procesuiran. 

Granatiranje Zagreba

Snage Republike Srpske Krajine uzvratile su granatiranjem Zagreba i okolnih gradova, pri čemu je tijekom dva dana u Zagrebu poginulo 7 civila a njih 214 je ranjeno u napadima na glavni zagrebački trg i područje šireg centra grada.

Za granatiranje Zagreba pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju odgovarao je Milan Martić koji je u listopadu 2008. pravomoćno osuđen na kaznu od 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti  te kršenje zakona i običaja ratovanja.

Govori državnih dužnosnika koji se osvrću na spomenuta događanja nerijetko su fokusirani isključivo na vojne pobjede dok se čitav narativ vezan za posljedice s kojima su se tada nosili građani, civili, i s kojima se i danas nose, u cijelosti izostavlja. 

Iako pozdravljamo odluku predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da zbog prisutnosti osobe na čijoj se majici nalazio ustaški pozdrav “Za dom spremni!” napusti obilježavanje operacije “Bljesak”, nezadovoljni smo jer ni on ni premijer Andej Plenković ni ovog puta nisu iskazali poštovanje za sve civilne žrtve, što predstavlja kontinuitet u poricanju zločina Hrvatske vojske.

Preporuke za obje države

Upravo kako bismo doprinijeli shvaćanju žrtve čija karakteristika nije nacionalni identitet nego činjenica da su im protivno međunarodnim i nacionalnim standardima oduzeta osnovna ljudska prava, od odgovornih institucija Hrvatske i Srbije zahtijevamo sljedeće:

Imajući u vidu da su u prošlosti počinjena masovna kršenja ljudskih prava, zahtijevamo da se najviši dužnosnici Hrvatske i Srbije, javno i u prisustvu žrtava, u skladu sa Rezolucijom broj 60/147 Glavne Skupštine UN-a iz 2005. godine, ispričaju zbog onoga što su počinili pripadnici oružanih snaga kojima su zapovijedali njihovi prethodnici;

Da se žrtvama isplate materijalne reparacije, sve u skladu s navedenom rezolucijom UN-a od 2005., kao i sa važećim pozitivnim nacionalnim propisima;

Da se broj optužnica za ratne zločine poveća imajući u vidu da su mnogi od njih ostali nekažnjeni;

Da se donesu zakoni o civilnim žrtvama rata koji bi im omogućili i olakšali ostvarivanje prava, zagarantiranih ustavima i međunarodnim aktima važećim u Hrvatskoj i Srbiji;

Da doprinesu osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM);

Da se u Hrvatskoj 2. svibnja proglasi spomendan na sve civilne žrtve rata i da se omogući njegovo obilježavanje na za to prilagođenom mjestu.

Cilj navedenih preporuka je fokusirati pažnju društva na žrtve te osnažiti građane da se suoče s razlozima koji su uzrokovali konflikte, nasilje, represiju ili sukobe koji su omogućili masovno kršenje ljudskih prava te da se na taj način nedvojbeno potvrdi činjenica da su se zločini dogodili, ali da postoji jasna i nedvojbena želja država i njenih institucija da se u dijelu u kojem je moguće pogreške isprave, te da odlučan doprinos neponavljanju istog ni sličnog u budućnosti.

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU SABORA

PREDSJEDNIČE SABORA, NE RELATIVIZIRAJTE ZLOČINAČKI KARAKTER USTAŠKOG POZDRAVA ZA DOM SPREMNI!

Predsjedniče Sabora,

Jučer ste u medijima komentirajući istupe Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u Jasenovcu, 22. travnja 2020., iznijeli sljedeći stav: “Na toj su ploči upisana imena ljudi koji su poginuli braneći Hrvatsku te ako je predsjednik htio iskazati svoj stav o HOS-ovu pozdravu Za dom spremni, mogao je to napraviti na drugačiji način, a ne da ružno govori o onima koji su poginuli braneći Hrvatsku“

Činjenica da se pozdrav ‘za dom spremni’ nalazi u obilježjima jedinica HOS-a i udruga koje danas baštine tekovine i ciljeve na kojima je počivao HOS, jasan je dokaz da su te jedinice osnovane s ciljem da se bore za reinkarnaciju Nezavisne države Hrvatske, a ne za Republiku Hrvatsku u granicama propisanim Ustavom i vrijednostima na kojima počiva.

Inicijativa mladih već godinama jasno ukazuje na nezakonito korištenje pozdrava ‘za dom spremni’ u bilo koju svrhu, svjesna nedvojbene povijesne činjenice da se radi o ustaškom pozdravu pod kojim su ubijani, proganjani i mučeni ljudi samo zato jer su bili druge etničke pripadnosti, vjere ili političkog uvjerenja. Korištenje ovog pozdrava je bilo protuustavno i tijekom ratova devedesetih, što jasno proizlazi iz ustavnih načela i odredbi.

Ovakvim istupima, jasno se ne ograđujući od pozdrava ‘za dom spremni’, potičete povijesni revizionizam i doprinosite atmosferi relativizacije ustaških zločina te dovodite u pitanje antifašističke temelje nastanka Republike Hrvatske.

Pozivamo Vas i ostale zastupnike te Vladu Republike Hrvatske da ulože potreban trud u izradu što boljeg zakonskog rješenja za procesuiranje korištenja ustaških, nacističkih te fašističkih insignija i pozdrava te svih oblika veličanja navedenih režima, kad već nadležna tijela nisu sklona direktno primjenjivati ustavne odredbe, te postojeće kaznene i prekršajno pravne oblike. 

Također, sve navedene pozivamo da se konačno jasno usprotive korištenju eksplicitnih ustaških ili nacističkih simbola ili onih koji asociraju na ustaški pokret u javnom i svekolikom prostoru.

Konačno, podsjećamo Vas da je Hrvatska još uvijek u periodu predsjedavanja Vijećem Europske Unije te da tu ulogu može koristiti u svrhu pokazivanja dobrih praksi zemljama članicama u raznim poljima ostvarenja temeljenih vrijednosti Unije kao što je vladavina prava. Ne zaboravite da je Europski parlament, ne tako davno, 2018. g. donio Rezoluciju o porastu neofašističkog nasilja u Europi kojom je upozorio te pozvao države članice Europske unije na osudu i suzbijanje svih oblika poricanja Holokausta, uključujući trivijalizaciju i minimalizaciju zločina nacista i njihovih suradnika, kao i na poduzimanje mjera za sprečavanje, osudu i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje. 

S obzirom da je Hrvatska bila jedna od država za koju je pokazana zabrinutost zbog porasta desničarskog ekstremizma i neofašizma, od Vas očekujemo da se u skladu s odgovornostima koje nosite kao Predsjednik Hrvatskog sabora, suzdržite od ispada poput jučerašnjeg i aktivnije uključite u poduzimanje gorespomenutih mjera. 

Zagreb, 24. travnja 2020.

Praksom u udruzi do društvene promjene – Prijavi se! – Rok produžen do 15.4.

Završio/la si fakultet društveno-humanističkog usmjerenja i do sada nisi imala priliku svoje znanje primijeniti u praksi? Zainteresirana si svojim znanjem doprinijeti društvenom napretku, ali ne znaš kako je to moguće? Imaš ideje za inovativno rješavanje problema u zajednici, a nisi siguran/a kako to ostvariti?

Pozivamo te da se prijaviš na praksu u organizaciji civilnog društva!

 

Što nudimo?

  • 80 sati prakse u organizaciji civilnog društva koja odgovara tvojim preferencijama
  • Usavršavanje postojećih i usvajanje novih vještina i znanja
  • Vodstvo stručnog i iskusnog mentora/mentorice
  • Detaljni i obrazloženi komentari mentora/ice na obavljenu praksu, pismo preporuke mentora za buduće poslodavce nakon odrađene prakse, kao i potvrda o završenoj praksi koja uključuje popis uspješno obavljenih zadataka ili stečenih znanja ili vještina
  • Mogućnost pokretanja i razvoja vlastitog projekta ili inicijative

 

Što očekujemo?

→ Aktivno sudjelovanje na programu prakse koji je prije početka prakse usklađen s mentorom (o terminima i intenzitetu odrađivanja 80 sati dogovaraš se izravno s mentorom)

→ Spremnost za evaluaciju vlastitih vještina, znanja i pristupa s ciljem napredovanja tijekom programa prakProaktivni pristup i spremnost za razvijanje vlastitog projekta tijekom programa prakse

→ Aktivno sudjelovanje u sva četiri modula programa prakse

→ Izraženi interes za buduće zaposlenje ili drugi oblik doprinosa u civilnom društvu te interes za širi spektar tema od društvenog značaja (npr. održivi razvoj, politička kultura, prava manjina i slične teme)

 

Kako izgleda program?

Imat ćeš se prilike specijalizirati u jednom od sljedećih područja važnih za rad u organizacijama civilnog društva:

→Vođenje projekata

→Administracija i financije

→ Vođenje komunikacija/PR

→ Zagovaranje/rad na programima

→Educiranje i vođenje treninga (npr. rad s mladima)

 

Praksa je osmišljena u 4 glavna modula:

Modul 1 – Upoznaj sektor                                        

Tijekom ovog modula upoznat ćeš se s  timom i radom organizacije u kojoj ćeš obavljati praksu, te važnosti i načinima funkcioniranja civilnog društva

Modul 2 – Učenje kroz promatranje (‘job shadowing’)

Promatranje i upoznavanje s radom osoba zaposlenih u organizaciji će ti pružiti uvid u konkretne odgovornosti i zadatke koje radnici organizacije obavljaju na dnevnoj razini. Tijekom ovog perioda, sudjelovat ćeš u raznim aktivnostima organizacije (sastanci, organizacija događaja i slično) uz superviziju mentora.

Modul 3 – Primjeni znanje i vještine

Tijekom ovog perioda, steći ćeš iskustvo timskog rada te ćeš biti odgovoran/a za obavljanje konkretnih manjih zadataka u okviru unaprijed dogovorenih aktivnosti. Sudjelovat ćeš u pisanju tekstova, pripremi sadržaja, organizaciji događaja, pisanju objava za javnost i slično.

Modul 4 – Uradi sam

U zadnjem modulu, imat ćeš prilike razviti vlastiti projekt ili aktivnost koji će do kraja modula i implementirati. Sve aktivnosti provodit će se uz nadzor i potporu mentora. Nakon završetka projekta, napisat ćeš kratki izvještaj o radu i prezentirati svoj rad kolegama u organizaciji.

 

Koji su kriteriji prijave?

Na program prakse u civilnom društvu možeš se prijaviti ako:

✔ imaš do 30 godina

✔ završio/la si ili završavaš fakultet društveno-humanističkog usmjerenja (preddiplomska ili diplomska razina studija)

✔ nisi zaposlen/a u struci (radiš izvan područja za koje si se obrazovao/la)

✔ motiviran/a si steći iskustvo u civilnom društvu

 

Do kada se možeš prijaviti?

Novi rok prijave za program prakse je zbog novonastale situacije pomaknut na 15. travnja 2020. do kraja radnog dana.

Prijavi se ovdje: https://forms.gle/WFvdPgDoK5C45JJG6

 

Pitanja u vezi ovog ovo poziva možete slati na email: croatia[at]yihr.org

 

Prati nas na društvenim mrežama:

Facebook: https://www.facebook.com/socialinnovatorshr/

Twitter: https://twitter.com/yihr_croatia

 

#NGOpraksa #NGOTrained

 

Social Innovators je financiran od strane Islanda, Norveške i Lihtenštajna kroz EEA and Norway Grants Fond za zapošljavanje mladih.

Zajedno za zelenu, kompetitivnu i uključivu Europu.

Poziv za sudionike radionica “Rasturi razgovor i dobij posao koji želiš”

Nezaposlen/a si?

Uporno se prijavljuješ na oglase za posao ali ne dobivaš priliku za predstavljanje na razgovoru?

Hvata te trema kada si pozvan/a na razgovor za posao? 

Nisi siguran/a koji je idealan posao za tebe?

Razmišljaš o pokretanju društvenog poduzeća?

Ukoliko si na barem jedno od ovih pitanja odgovorio/la sa “da” imamo nešto za tebe!

K-zona i Inicijativa mladih za ljudska prava pozivaju nezaposlene osobe iz Vukovara, Petrinje, Siska i Zagreba na radionice na kojima će imati priliku naučiti trikove pisanja životopisa i molbi za zapošljavanje, izvježbati predstavljanje vlastitih vještina i znanja na razgovoru za posao i informirati se o mogućnostima pokretanja društvenog poduzetništva!

Osim toga, svim prijavljenima nudimo i osobne konzultacije i provjere životopisa i molbi za posao!

Radit ćemo u malim grupama i od tebe očekujemo aktivno sudjelovanje i volju za osobnim razvojem.

Radionice će se održavati:

  • 6. ožujka 2020. SISAK, u prostorijama udruge Projekt građanskih prava Sisak, Ul. Stjepana i Antuna Radića 6/5, Sisak
  • 9. ožujka, VUKOVAR, Europski dom Vukovar, Ljudevita Gaja 12, Vukovar
  • 11. ožujka, ZAGREB, Društveno-kulturni centar Šesnaestica, Ozaljska 16, Zagreb
  • 13. ožujka, ZAGREB, YIHR.hub, Ignjata Đorđića 8a, Zagreb
  • PETRINJA, datum će biti potvrđen naknadno

Za prijavu je potrebno ispuniti prijavnicu na linku do 4.3.2020. te poslati svoj životopis i motivacijsko pismo koje ste slali na neki natječaj za posao! 

Požurite s prijavama jer su mjesta za radionice ograničena!