SERGE BRAMMERTZ PODRŽAO RAD INICIJATIVE MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA

Inicijativa mladih za ljudska prava u četvrtak je poslijepodne u uredu organizacije u Zagrebu održala sastanak s glavnim tužiteljem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Mehanizma za Međunarodne kaznene sudove (MMKS) Sergeom Brammertzom.

Serge Brammertz nakon sastanka je izjavio: “Prilikom današnjeg posjeta Zagrebu i Inicijativi mladih za ljudska prava želim posebno naglasiti važnost organizacija koje aktivno rade na promoviranju prava žrtava ratnih zločina i činjenica utvrđenih pred MKSJ-om te svojim radom doprinose boljem razumijevanju prošlosti i procesu pomirenja”.

Čast nam je što se tužitelj Brammertz prilikom ovog posjeta Zagrebu sastao s Inicijativom mladih za ljudska prava. Gledamo na to kao potvrdu našeg dosadašnjeg rada. Iskoristili smo priliku, upoznati g. Brammertza s rezultatima naših istraživanjima o stanju procesa tranzicijske pravde u Hrvatskoj, posebice procesuiranja ratnih zločina. Ističemo važnost nasljeđa rada MKSJ-a. Rad MKSJ-a pomaže našoj i drugim organizacijama pri zagovaranju pravde za žrtve i jačanju procesa pomirenja kojim se bavimo u Inicijativi, prvenstveno među mladima, pripadnicima generacije koja nije direktno sudjelovala u ratnim zbivanjima 90-ih godina”, izjavio je Nikola Puharić, koordinator Programa pomirenja Inicijative mladih za ljudska prava.

Umjesto veličanja rata, Zagreb treba ulicu mirotvorca Reihl-Kira

Inicijativa mladih za ljudska prava danas je u proceduru Gradske skupštine Grada Zagreba uputila prijedlog imenovanja „Ulice Josipa Reihl-Kira“ u novom zagrebačkom naselju Podbrežje umjesto planiranog imenovanja „Ulice stožernog generala Janka Bobetka“ na istom mjestu.

Prijedlog da ta ulica nosi naziv po optuženiku za ratne zločine Janku Bobetku, generalu JNA i HV-a danas je stavljen na dnevni red Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, što predstavlja prvi korak do imenovanja koje moraju izglasati zastupnici i zastupnice Gradske skupštine.

Kako bi zastupnici mogli donijeti informiranu i odgovornu odluku, Inicijativa mladih im je uputila i detaljan podnesak o Janku Bobetku te načelima memoralizacije u javnom prostoru u skladu s poštivanjem ljudskih prava. Janko Bobetko je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužen za ratne zločine u Medačkom džepu, a u nepravomoćnoj presudi iz 2013. za slučaj Prlić i ostali raspravno vijeće MKSJ-a je utvrdilo da je Bobetko bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata.

Imenovanje ulica po kontroverznim osobama, optuženicima za ratne zločine u 2017. godini ne omogućava napredak, razvoj demokracije i tolerancije u društvu. Umjesto toga, potrebno je u javnom prostoru „progovoriti“ o hrabrim mirotvorcima što će promovirati mir nasuprot ratu, a Josip Reihl-Kir, hrvatski načelnik policije, simbol je otpora ratu i međuetničkim sukobima.

Njegovo ime može ponosno nositi jedna od glavnih ulica u novom naselju Podbrežje u Zagrebu.

Ulica Josipa Reihl-Kira uvrštena je u Fond imena za imenovanje javnih površina grada Zagreba od 2014. na prijedlog Inicijative mladih za ljudska prava.

 

 

Foto: YIHR, Index, CMS

Predstavljen izvještaj ‘Poboljšanjem pravnog okvira do djelotvornijeg procesuiranja seksualnog nasilja kao vida izvršenja ratnih zločina’

Inicijativa mladih za ljudska prava u ponedjeljak je u prostorijama Kuće Europe u Zagrebu predstavila zagovarački izvještaj o uvođenju Pravila 96 Pravilnika o postupku i dokazima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u hrvatsko zakonodavstvo. Izvještaj je izrađen s ciljem daljnjeg poboljšanja zakonodavnog okvira, poboljšanja statusa žrtve u postupku te procesuiranja seksualnog nasilja kao vida ratnog zločina. Autori izvještaja su istaknuli snažnu potrebu za konkretno uvođenje principa iz Pravila 96 u domaće zakonodavstvo i sudsku praksu.

Izvještaj pod nazivom „Poboljšanjem pravnog okvira do djelotvornijeg procesuiranja seksualnog nasilja kao vida izvršenja ratnih zločina“ predstavile su autorice: stručna suradnica Inicijative mladih za ljudska prava Stephanie Stelko, pravnica Milena Čalić Jelić te programski direktor Inicijative Mario Mažić.

Predstavljanju izvještaja prisustvovali su predstavnici stranih veleposlanstava te predstavnici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, Ureda pučke pravobraniteljice, Ministarstva hrvatskih branitelja, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Udruge žena Domovinskog rata i drugih nevladinih udruga.

Pravilo 96 propisuje, između ostaloga da se u slučajevima seksualnog delikta kao ratnog zločina na sudu neće tražiti dodatno potkrepljivanje svjedočenja žrtve te da se ranije seksualno ponašanje žrtve ne prihvaća kao dokaz u postupku.

Provedenim istraživanjem o praksi sudova u Hrvatskoj prilikom procesuiranja slučajeva ratnog seksualnog nasilja autorice i autori su primijetili nedostatak senzibiliteta na sudovima prilikom uzimanja iskaza, nedostatnost sudova za pružanje zaštite žrtvama i svjedocima ovih kaznenih djela, a u sudnicama su u nekim slučajevima postavljana neprimjerena pitanja usmjerena protiv integriteta žrtava. Navode i neke pozitivne pozitivne promjene u zakonskom okviru.

Više o izvještaju možete pronaći na sljedećim poveznicama:

sažetak

izvještaj pdf

REKOM kao preduvjet trajnog mira na Zapadnom Balkanu

Koalicija za REKOM, povodom Međunarodnog dana mira poziva predsjednike država nastalih raspadom SFRJ da potpišu sporazum o osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim u razdoblju od 1991. do 2001. godine (REKOM) i tako doprinesu izgradnji dobrosusjedskih odnosa, javnom priznanju svih žrtava koje predstavlja preduvjet izgradnji mira i povjerenja, a istovremeno i garanciju neponavljanja ratnih zločina.

Obaveza je predsjednika i vlada postjugoslavenskih zemalja da osiguraju trajni mir u regiji, a osnivanje REKOM-a ima veliki potencijal da im u toj obavezi pomogne.

Podsjećamo da je Inicijativa za formiranje REKOM-a postala dio Berlinskog procesa i da je u završnoj Deklaraciji Predsjedavajućeg Summita Zapadnog Balkana održanog u Trstu 12. srpnja 2017. godine prepoznata uloga REKOM-a kao jedinstvenog regionalnog mehanizma koji predstavlja vezu između uspješne regionalne suradnje i pomirenja u regiji.

Berlinski proces je diplomatska inicijativa povezana s budućim proširenjem Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. Plan je da se konferencije održavaju svake godine u razdoblju od 2014. do 2018. godine. Prva konferencija održana je 2014. u Berlinu, a sljedećih godina u Beču, Parizu i Trstu. Posljednja bi se trebala održati sljedeće godine u Londonu. Na svim dosadašnjim konferencijama sudjelovali su i hrvatski premijeri Zoran Milanović, Tihomir Orešković i Andrej Plenković.

Koalicija za REKOM okuplja više od 1800 organizacija civilnog društva, pojedinaca/ki iz svih država nastalih raspadom bivše SFRJ. Među njima su i udruge roditelja i obitelji nestalih osoba, veterana, novinara, predstavnika manjinskih etničkih zajednica, organizacija za zaštitu ljudskih prava i sl. Koalicija predlaže da vlade (ili države) osnuju  REKOM, nezavisnu, međudržavnu Regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriju bivše SFRJ u razdoblju od 1991.-2001.