Umjesto ratnohuškačkih poruka Hrvatske i Srbije, zahtijevamo puno priznanje i poštovanje žrtva Oluje

Zajedničko priopćenje Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska i Inicijative mladih za ljudska prava Srbija

Umjesto ratnohuškačkih poruka Hrvatske i Srbije, zahtijevamo puno priznanje i poštovanje žrtva Oluje

Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska i Inicijativa mladih za ljudska prava Srbija pozivaju političke predstavnike Srbije i Hrvatske da stradanja i patnju žrtava ne koriste za ratnohuškačke poruke već da surađuju po pitanju ostvarenja prava i pravde za žrtve zločina počinjenih tijekom i nakon VRO Oluja.

Dvadeset i četiri godine nakon što su početkom kolovoza za vrijeme i nakon operacije Oluja pripadnici jedinica Hrvatske vojske sudjelovali u ubojstvima i zlostavljanima civila, uništavanju i krađi privatne imovine te sprječavanju povratka izbjeglih u svoje domove niti jedan političar Republike Hrvatske nije uputio iskrenu ispriku žrtvama. Štoviše, predsjednica i premijer odbijaju sudjelovati na komemoracijama organiziranima u spomen na ubijene i nestale tijekom i nakon ove akcije, a u svojim obraćanjima povodom proslave nisu se niti jednom riječju osvrnuli na ratne zločine i kršenja ljudskih prava počinjenima za vrijeme i nakon VRO Oluja time provodeći politiku odbijanja suočavanja s prošlošću.

Izjava Kolinde Grabar Kitarović u kojoj hvali i izražava simpatije prema Thompsonu koji je održao nastup uoči obljetnice VRO Oluja, a na čijem koncertu su se i ovaj put uzvikivali fašistički pozdravi ponižava i vrijeđa ne samo žrtve zločina već sve građane Republike Hrvatske i vrijednosti na kojima je uspostavljena.

Hrvatski sudovi do sada su izrekli tek jednu pravomoćnu presudu za ratne zločine počinjene u kontekstu Oluje, a procjenjuje se da je u akciji ubijeno više od 600, a Hrvatsku napustilo kao posljedicu ove akcije više od 150 000 osoba.

S druge strane, nijedna žrtva „Oluje” u Srbiji danas nema status civilne žrtve rata iako čelnici Srbije u posljednjih pet godina na službenim komemoracijama govore o neophodnosti sjećanja na žrtve Oluje. Izjava predsjednika Srbije Vučića u kojoj jučer podsjeća da je “njegov posao da ovaj datum ne zaboravimo i da poštujemo tuđe žrtve” nije suglasna s politikama koje provode, a ni porukama koje šalju predstavnici države koja i dalje podržava osuđene ratne zločince.

Također, Fond za humanitarno pravo godinama podsjeća na odgovornost  Republike Srbije da se ispriča i adekvatno obešteti veliki broj građana, tada izbjeglih iz Hrvatske, koje su tokom 1995. godine pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP) privodili i potom izručivali vojnim vlastima tadašnje Republike Srpske Krajine (RSK) ili paravojnoj jedinici „Srpska dobrovoljačka garda” predvođenoj Željkom Ražnatovićem Arkanom, nakon čega su oni po pravilu bili upućivani u prve borbene redove. Ovakva prisilna mobiliziranja, koja su predstavljala najgrublju povredu Konvencije UN o statusu izbjeglica, u velikom broju slučajeva rezultirala su gubitkom života ili teškim tjelesnim povredama i psihičkim posljedicama po mobilizirane muškarce.

Iako za vrijeme počinjenja zločina u kontekstu Oluje nismo bili rođeni ili smo bili u ranom djetinjstvu odlučni smo da na njih nikada ne zaboravimo. Sramimo se ne samo zbog toga što su ovi zločini počinjeni već i zato što ih političari iz Srbije i Hrvatske koriste za međusobna prepucavanja i zlonamjerne manipulacije i zato jer institucije naših država nisu na ove zločine odgovorile u skladu s principima pravde, odnosno nisu učinile dovoljno da se zadovolji pravda i reparacije za žrtve. Budućim generacijama ne želimo ostaviti društvo opterećeno prošlošću i podjelama kakvo smo sami naslijedili već želimo djelovati odgovorno u cilju ostvarenja suradnje i pomirenja Srbije i Hrvatske.

Iz toga razloga pozivamo Republiku Hrvatsku da:

  • premijer i predsjednica upute iskrenu ispriku žrtvama zločina koje su počinile snage RH za vrijeme i nakon VRO Oluja. U tome im može pomoći priručnik za političare ‘Kako se ispričati za zločine’ koji je izradila Inicijativa mladih za ljudska prava.
  • Državno odvjetništvo i sudovi ulože veće napore u procesuiranje ratnih zločina počinjenih u kontekstu Oluje.
  • se u školskim obrazovnim programima nastave povijesti posveti više pažnje događajima koji predstavljaju kršenja ljudskih prava, a povezana su s VRO Oluja.
  • ubrza i olakša proces povratka izbjeglih u svoje domove što uključuje puno ostvarenje imovinskih prava, stambeno zbrinjavanje, obnovu uništene imovine i rješavanje statusnih pitanja povratnika.

Također, pozivamo Republiku Srbiju da: 

  • u potpunosti regulira status civilnih žrtava rata po modelu koji je predložio Fond za humanitarno pravo kako bi pored drugih žrtava u ratnim sukobima tokom rata i one koje su stradale u Oluji bile na pravi način obeštećene.
  • predsjednik Republike uputi ispriku, a Vlada Srbije omogući shodno procedurama obeštećenje građanima koji su izbjegli iz Hrvatske 1995. godine, a prisilno su mobilizirani od strane policije i paravojnih formacija.
  • njeni predstavnici na službenim komemoracijama žrtvama Oluje prestanu – koristeći se ranama ubijenih i izbjeglih promovirati nacionalističku politiku.

Obje države upućujemo na zajedničko obilježavanje stradanja za vrijeme Oluje, poštivanje presuda, kao i utvrđenih činjenica pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim sudom pravde te suradnju u rješavanju pitanja nestalih. Priznanje i procesuiranje zločina u Oluji od strane Republike Hrvatske, kao i puno zakonsko poštivanje ubijenih i izbjeglih od Republike Srbije u interesu su oba društva koja imaju perspektivu jedino u miru.

 

 

Međunarodni dan prijateljstva – organizacije se udružile kako bi povećale zaposlenost mladih u Hrvatskoj

Šest organizacija iz Hrvatske kroz podršku Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora  zajedno rade na projektima koji su usmjereni na zapošljavanje mladih u Hrvatskoj i Europi. Informacije o ovim inicijativama, kao i svih 195 projekata iz 26 europskih država koje podržavaju Island, Norveška i Lihtenštajn nalaze se u online časopisu Youth Employment Magazine koji je službeno pokrenut danas, 30. srpnja, na Međunarodni dan prijateljstva.

Uz podršku Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora za zapošljavanje mladih GTF – Inicijativa za održivi rast provodi projekt RAISE Youth – Rural Action for Innovative and Sustainable Entrepreneurship for Youth koji radi na podršci za zapošljavanje mladih iz ruralnih krajeva.

Udruga za promicanje aktivnog građanstva – ECHO i Razvojna agencija Grada Velika Gorica rade na projektu N-E-S-E-T NEET’s Empowerment for Sustainable Employment in the Tourism Sector kojim stvaraju uvjete za zapošljavanje i poduzetništvo NEET skupine u različitim oblicima turizma.

SDEWES Centar kroz projekt YENESIS Youth Employment Network for Energy Sustainability in Islands želi omogućiti zapošljavanje mladih na otocima kroz stvaranje zelenih radnih mjesta u područjima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, održivog turizma i održive mobilnosti.

Inicijativa mladih za ljudska prava u partnerstvu na projektu Social Innovators pokreće program pripravništva za rad u organizacijama civilnog društva i potiče zapošljavanje NEET skupine, posebno mladih koji su završili humanističke i društvene studije.

Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split jedan je od partnera na projektu Active Youth Entrepreneurship Network (AYEN), čiji je cilj stvoriti transnacionalnu poduzetničku mrežu koja omogućava mladima iz NEET skupine da prepoznaju koje su to potrebe i prilike unutar njihovih zajednica koje mogu pretvoriti u nove poduzetničke ideje i poslove.

Goruće pitanje za Europu
 
Prema podacima Eurostata u zemljama EU u 2018. godini gotovo 15 milijuna mladih između 20 i 34 godine nije bilo zaposleno, nije se obrazovalo niti se usavršavalo (NEET engl. Not in Employment, Education or Training). Najveće stope nezaposlenosti mladih su zabilježene u Italiji i Grčkoj gdje je više od četvrtine mladih izvan tržišta rada.
S ciljem promoviranja održivog i kvalitetnog zaposlenja u Europi u 2017. godini Island, Lihtenštajn i Norveška pokrenuli su Fond za zapošljavanje mladih ukupne vrijednosti 60 milijuna eura koji djeluje u sklopu Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora. Kroz Fond je financirano 26 projekata koji provode inicijative kojima je cilj pomoći 25 000 mladih da pronađu ili stvore svoj posao.

„Ranjivi mladi ljudi često izlaze iz formalnog sustava obrazovanja i osposobljavanja, kao i uobičajenog tržišta rada te postoji velika potreba za inovativnim rješenjima, prijenosom dobre prakse i studijama utjecaja koje pokazuju koje intervencije djeluju, a koje ne. Ovih 26 projekata će razviti, pilotirati ili usvojiti gotovo 100 novih pristupa, metoda  i praksi, naglašavajući inovativnost Fonda za zapošljavanje mladih”, izjavila je gospođa Grethe Haugøy, Viša službenica za Regionalne fondove i Globalni fond za socijalni dijalog i dostojanstveni rad u Uredu za financijski mehanizam, Tajništvu Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora.

Lokalne aktivnosti, globalne informacije

S obzirom na veliki broj organizacija i projekata koje podržava Fond za zapošljavanje mladih, pokrenuta je nova komunikacijska platforma – online časopis Youth Employment Magazine. Časopis je pokrenut na Međunarodni dan prijateljstva UN-a jer konzorciji koji provode projekte razvijaju kvalitetne odnose, dijele najbolje prakse i razmjenjuju iskustva.
Youth Employment Magazine (https://youthemploymentmag.net/) služi kao resursni centar za sve projekte koji se provode zahvaljujući Fondu za zapošljavanje mladih. Urednički tim čine stručnjaci koji sudjeluju u provedbi projekata i izvještavaju o postignutim rezultatima. Platformu je pokrenuo Operator fonda, konzorcij kojeg čine JPC Italy i Ecorys Poljska.
Novostvoreni magazin će na dinamičan i multimedijalan način pružati informacije o projektima i njihovim rezultatima te će omogućiti publici da prati sve događaje koji se organiziraju u sklopu projekata diljem Europe i država donatora.

“Online magazin će služiti kao platforma koja inspirira, povezuje I podiže svijest među mladima u Europi i postati će online hub za sve sudionike uključene u Fond.” izjavila je Raquel Torres Prol, Službenica za komunikacije Fonda za zapošljavanje mladih pri Uredu financijskog mehanizma, Tajništva Fondova Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora.

O Fondu za zapošljavanje mladih 
• 60.6 milijuna eura financiranja
• 3 države donatorice – Island, Lihtenštajn i Norveška
• Podupire 26 transnacionalna projekta koji promiču kvalitetno zapošljavanje mladih
• Cilj je ostvariti dugotrajno zapošljavanje mladih između 25 i 29 godina, komplementarno postojećem financiranju iz EU
• Više informacija: http://eeagrants.org/fundforyouthemployment

Youth Work for Resilience: Inicijativa u Helsinkiju

U periodu 17.-19. lipnja naša kolegica Nevena Balažević sudjelovala je na treningu koji se održao u Helsinkiju u sklopu projekta Youth Work for Resilience koji za cilj ima jačanje demokratske kulture i osnaživanje mladih za sudjelovanje u strukturiranom dijalogu.

Za vrijeme trodnevnog treninga sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva u području rada s mladima, naučiti više o metodama facilitacije dijaloga u radu s mladima te razviti ideje kojima će unaprijediti svoje aktuvnosti u području rada s mladima.

Projekt traje do lipnja 2020. godine i provode ga Agencija za mobilnost i programe Europske unije (Hrvatska), Opetushallitus- Utbildningsstyrelsen (Finska) i I-Dare (Jordan).

 

 

 

 

 

 

 

POZIV ZA SUDJELOVANJE NA REGIONALNOM KAMPU “Kozarac 2019”

Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH) i Centar za mlade  ”Kvart” iz Prijedora vas pozivaju na deseti regionalni kamp  ”KOZARAC 2019″.

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na deseti regionalni kamp ”Kozarac 2019” koji okuplja mlade osobe iz regije i cijele BiH. Na kamp se mogu prijaviti osobe starosti od 16 do 26 godina. Namjera kampa je pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regiona među mladim osobama ali i propitivanje načina na koji se pojedinačno a i kolektivno sjećamo spomenutih događaja i na koji način obilježavamo mjesta stradanja. Osim toga upoznavanje, druženje i povezivanje mladih je bitan aspekt ovog događaja. Šestodnevni program kroz spomenute teme realizirati ćemo posjetama mjesta stradanja ali i kroz interaktive razgovore sa aktivistima/kinjama iz naše zemlje i regije.

Lokacija : Kozarac, Prijedor, BiH.

Period: Od 28. lipnja do 03. srpnja  2019. godine.

Prijave za sudjelovanje slati do 15. lipnja 2019. godine na mail: kampkozarac2019@gmail.com

Prijavljenim sudionicima koji budu primljeni na ovogodišnji kamp će biti poslani dnevni red i sve logističko- tehničke informacije do 20. lipnja 2018. godine.

Smještaj, putni troškovi i hrana su osigurani od strane organizatora.

Prijave sudionika koji su već sudjelovali na ovom kampu neće biti uzete u razmatranje!

Srdačan pozdrav, očekujemo vaše prijave!

Prijavni obrazac možete preuzeti na ovom LINKU.