Međunarodni dan eliminacije seksualnog nasilja u konfliktima

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je prije dvije godine 19. lipnja Međunarodnim danom eliminacije seksualnog nasilja u sukobima kako bi se podigla svijest javnosti o potrebi da se stane na kraj seksualnom nasilju koje se događa za vrijeme oružanih sukoba te kako bi se iskazala počast žrtvama seksualnog nasilja i svima onima koji su posvetili svoj život sprečavanju ove vrste nasilja.

Ovaj datum izabran je zbog toga što je na isti datum 2008. Vijeće sigurnosti UN-a u rezoluciji 1820 osudilo seksualno nasilje kao taktiku ratovanja i proglasilo ga preprekom u izgradnji mira.

Izraz „seksualno nasilje u konfliktima“ odnosi se na silovanje, seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilu na trudnoću, prisilu na pobačaj, prisilnu sterilizaciju, prisilni brak ili bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja slične težine proveden protiv žena, muškaraca, djevojčica ili dječaka koji je direktno ili indirektno povezan s nekim sukobom.

Postoji osnovana zabrinutost da se zbog straha i društvene stigme velika većina žrtava seksualnog nasilja ne usudi prijaviti ovu vrstu nasilja. Pretpostavlja se da za svaki prijavljeni slučaj silovanja povezanog s nekim sukobom, 10 do 20 slučajeva prođe neprijavljeno.

Tijekom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu tisuće žena, muškaraca i djece bili su žrtvama seksualnog nasilja. Od 161 optužene osobe za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, njih čak 78 (48 posto) imalo je među ostalim točkama svojih optužnica optužbe za seksualno nasilje, a više od jedne trećine svih osuđenih pred haaškim sudom proglašeni su krivima, između ostaloga, za zločine koji uključuju seksualno nasilje.

Odgovornost je i obveza svake države da procesuira i kazni počinitelje takvih zločina, da žrtvama osigura pravdu i novčane reparacije te da onemogući ponovno izbijanje rata i ponavljanje ove vrste zločina.

Više možete saznati na:  http://www.un.org/en/events/elimination-of-sexual-violence-in-conflict/index.shtml

Foto: WomenNet.am

U Hrvatskoj prikupljeno više od 5600 potpisa podrške osnivanju REKOM-a

U svibnju ove godine Inicijativa mladih za ljudska prava je organizirala prikupljanje potpisa podrške osnivanju REKOM -a u Hrvatskoj, gdje je prikupljeno više od 5600 potpisa, dok je ukupno u regiji (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo) prikupljeno više od 50,000 potpisa podrške osnivanju. Ovu bi brojku Vlada Republike Hrvatske trebala shvatiti kao odgovornost i kao poziv da uloži dodatne napore u procese pomirenja, a prije svega da podrži osnivanje REKOM-a na sastanku koji će se u okviru Berlinskog procesa ove godine u srpnju održati u Trstu.

Koaliciju za REKOM čini preko 2,000 organizacija civilnog društva i pojedinaca iz svih država nastalih nakon raspada Jugoslavije koji na ovaj način nastoje doprinijeti utvrđivanju činjenica o žrtvama ratova, suočavanju s prošlošću u poslijeratnim društvima i u konačnici, pomirenju. Koalicija zagovara da države regije osnuju REKOM-Regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine. Od početka zagovaračkog procesa iz 2011. godine više od 600.000 građana iz svih postjugoslavenskih zemalja potpisalo je peticiju za osnivanje REKOM-a, od čega više od 25 000 iz Hrvatske.

Kampanja je provođena najvećim dijelom prikupljanjem potpisa podrške na štandovima u Zagrebu, ali i jednim manjim dijelom u Rijeci. U prikupljanju potpisa sudjelovalo je preko 20 volontera koji su na ovaj način dali svoj doprinos ovom projektu. Ono što građani svojim potpisom poručuju je da žele da vlade u državama u regiji podrže osnivanje REKOM-a, koji bi trebao utvrditi popis svih žrtava ratova koji su se na području država nastalih raspadom SFRJ odvijali od 1991. do 2001. godine. Konkretno, traži se da se prikupe dokazi o okolnostima smrti ili nestanka za oko 130,000 civilnih i vojnih žrtava te da se izradi registar logora i drugih mjesta zatočenja.

Ovih 5600 potpisa prikupljenih u Hrvatskoj, jedinoj članici Europske unije u kojoj se kampanja provodila, u samo dva tjedna kampanje koja je provođena uglavnom samo u Zagrebu, predstavljaju znatnu podršku javnosti koja je prepoznala ideju o osnivanju REKOM-a kao bitnu za daljnje unapređivanje odnosa među zemljama zapadnog Balkana.

Poziv na sudjelovanje u regionalnoj studijskoj posjeti Crnoj Gori 23. – 25.6.2017.

Inicijativa mladih za ljudska prava poziva mlade iz Hrvatske na sudjelovanje u regionalnoj studijskoj posjeti Crnoj Gori ”Dealing with the Past” koja se održava u Rožajama od 23. do 25.6.2017.

Program okuplja mlade sudionike iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova koji  će imati priliku da se kroz interaktivan program međusobno upoznaju, uspostave kontakte, ali i saznaju više i raspravljaju o procesu suočavanja sa prošlošću u regiji.

Raspored aktivnosti možete pronaći na ovom linku.

Za sudjelovanje u programu se možete prijaviti ispunjavanjem online obrasca koji se nalazi ovdje.

Kako bi se prijavili potrebno je zadovoljiti sljedeće kriterije:

  • Imate između 18 i 27 godina
  • Zainteresirani ste za teme suočavanja s prošlošću u postkonfliktnim društvima

Rok za prijave je 15.6.2017.

Prijavljenim sudionicima/cama koji budu primljeni na sudjelovanje će biti osiguran i organiziran smještaj, putni troškovi i hrana od strane organizatora.

Za dodatna pitanja i informacije možete nam se obratiti na: nikola.puharic@yihr.org

Priopćenje povodom skandalozne izjave premijera Andreja Plenkovića za vrijeme zasjedanja Sabora RH

Inicijativa mladih za ljudska prava najoštrije osuđuje skandaloznu izjavu premijera Andreja Plenkovića koju je uputio  na jučerašnjoj sjednici Sabora tijekom aktualnog sata nakon pitanja zastupnika Nenada Stazića o cijeni ugovora sklopljenog između premijera i saborskog zastupnika dijaspore Željka Glasnovića u kojem se najavljuje isplata mirovina pripadnicima HVO-a.

U odgovoru na postavljeno pitanje premijer je izjavio sljedeće: ”Pripadnici HVO-a sudjelovali su u obrambenom ratu. Možemo im biti zahvalni za ‘čuvanje leđa’ ”.

Premijer Plenković jučerašnjom je izjavom u potpunosti negirao utvrđene činjenice pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) koje jasno govore o karakteru sudjelovanja HVO-a i Republike Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini.

MKSJ je utvrdio kako je Republika Hrvatska imala ukupnu kontrolu nad snagama HVO-a i pomagala u vođenju i koordinaciji ovih jedinica te je jasno utvrdio kako je između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine postojao međunarodni sukob te se ne može govoriti o obrambenom karakteru rata. S obzirom na to da se sukob vodio na teritoriju BiH, djelovanje jedinica HVO-a ne predstavlja obranu Republike Hrvatske već osvajačke tendencije tadašnjeg političkog vodstva RH i ugrozu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine koje su u tom razdoblju bile u sukobu s Armijom BiH.

Za vrijeme Hrvatsko-bosanskog sukoba koji je započeo 1993. pripadnici HVO-a počinili veći broj zločina za koje je pred međunarodnim i nacionalnim sudovima osuđen niz dužnosnika HVO-a. Jedan od njih je i zločin u Ahmićima 16.4.1993. u kojem je ubijeno preko stotinu ljudi, uključujući 11 djece i maloljetnika.

Nadalje, jedinice HVO-a pod efektivnom kontrolom RH su provodile ubijanja, mučenja i zlostavljanja civila ili ratnih zarobljenika (za što je između ostalog osuđen niz političkih i vojnih dužnosnika Herceg-Bosne i HVO-a) čime su bili instrumentalizirani u sukobu koji se nikako ne može okarakterizirati kao obrambeni rat. Premijer Plenković mora razumjeti da provođenje zločina protiv čovječnosti nije legitimna metoda obrane teritorija niti ”čuvanja leđa”.

Poražavajuća je činjenica da premijer ignorira žrtve za koje su odgovorni pripadnici HVO-a, odbija se suočiti s odgovornošću Republike Hrvatske u ratu u BiH i odbija priznati nalaze međunarodnog suda.

Podsjećamo kako je upravo na jučerašnji dan glavni tužitelj MKSJ-a i Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MMKS), Serge Brammertz prilikom obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a izjavio kako države ove regije, uključujući i Hrvatsku, negiraju počinjene zločina te se odbijaju suočiti s prošlošću. ”Poruka poricanja i revizionizma je jasna i glasna”, jučer je.istaknuo Brammertz, a izjava premijera Plenkovića upravo to potvrđuje.

Stoga pozivamo još jednom predsjednika Vlade RH, g. Andreja Plenkovića da prizna utvrđene činjenice iz niza presuda MKSJ-a i time zaštiti barem minimum dostojanstva naše Republike, građana i građanki te jasno pokaže kako je Republika Hrvatska država vladavine prava, temeljena na zakonima i principu pravde.

 

Foto: net.hr