YIHR.hub: Saznaj što te zanima o radu u civilnom društvu u online diskusiji

Zanima te posao u civilnom društvu?

Znaš li kako se možeš uključiti u rad udruga?

Zanima te koja je razlika između volontiranja i rada u udruzi?

Želiš znati što mi u udrugama zapravo radimo?

Želiš znati kakve vještine i znanja trebaju imati osobe koje žele raditi u udrugama?

 

Došao/la si na pravo mjesto!

U ponedjeljak 21.9. u 17h dođi na online diskusiju “Kako je raditi u civilnom društvu?” na kojoj će ti na sva pitanja odgovoriti Diana i Morana, veteranke iz K-zone i Inicijative mladih za ljudska prava! Nakon uvodne diskusije, u raspravu će se moći uključiti svi sudionici – mentorice i mentori iz civilnog društva kao i osobe koje žele znati više o tome kako je to raditi u udrugama i na koji način se mogu aktivnije uključiti i dati svoj doprinos društvu.

Za sudjelovanje na online događaju koji će se odvijati putem platforme Zoom treba se unaprijed registrirati ovdje:

        PRIJAVI SE

 

U razgovoru sudjeluju:

Diana Bekavac je voditeljica financija K-Zone, izdavača portala VoxFeminae, s iskustvom u aktivizmu, financijama, prodaji, društvenom poduzetništvu, networkingu, pitchanju.
Morana Starčević je izvršna direktorica Inicijative mladih za ljudska prava, s višegodišnjim iskustvom u osmišljavanju, provođenju i izvještavanju projekata, edukacija za mlade i osiguravanju održivosti organizacije.

Reakcija Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske i Inicijative mladih za ljudska prava Srbije na jučerašnji govor hrvatskog premijera Plenkovića povodom 25. obljetnice VRO Oluja

6.8.2020.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković dio je jučerašnjeg govora povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti posvetio odavanju poštovanja žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane. Na takav način dao je velik doprinos pomirbenom obilježavanju 25. obljetnice vojno redarstvene operacije “Oluja”. 

Vjerujemo da će premijer Plenković i Vlada Republike Hrvatske i dalje doprinositi ostvarenju pomirenja i prava žrtava te da će premijer preuzeti odgovornost da se jučer izgovorene riječi provedu u djelo. Također, nadamo se i da će pristup suočavanju s događanjima devedesetih kakav je hrvatski premijer jučer demonstrirao motivirati i političko rukovodstvo Republike Srbije da promijeni svoja stajališta i učini isto, te prizna žrtve stradale tijekom ratova devedesetih od srpske strane kao i njihova prava.

Također, premijer Plenković je u svom govoru podsjetio i na to da su mnogi hrvatski građani, Srbi, bili prisiljeni bježati pred hrvatskim snagama. Istaknuo je i da se pomirenje mora temeljiti na činjenicama i na pravdi za sve žrtve te da je važno da se ratni zločini nastave procesuirati.

Važne su to poruke za društva koja počivaju i žele počivati na vladavini prava, poštivanju ljudskih prava, mirotvorstvu te aktivnom zalaganju za priznanje i ostvarivanje prava svih žrtava ratova devedesetih.

 

“Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu, žalimo zbog svih civilnih žrtava, ne samo Hrvata, nego i Srba. S tugom se prisjećamo stotina tisuća prognanika koji su protjerani sa svojim ognjišta. Žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, svaki takav čin je bolan, ružan ožiljak na pravednom licu Domovinskom ratu. Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji obila traumatična za mnoge hrvatske Srbe. Dok je za većinu Hrvata to većinom bio prisilan zbjeg, za mnoge Srbe to je bio zbijeg pred hrvatskim snagama. Hrvatska je osigurala velik napor da osigura povratak onih Srba koji su se htjeli vratiti, ali još ima poteškoća kako bi se mogli vratiti, ali mora se još toga napraviti. Brojni hrvatski Srbi su sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i branitelji. Važno je da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus, nego i kraj rata. Na kraju, treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska ili srpska. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama, čime ne dovodimo u pitanje pravednost i legitimnost Domovinskog rata. Naprotiv, time pokazujemo velikodušnost pobjednika, koji i nakon svega žali za zločinima. Isto to očekujemo od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji moraju jasno iskazati pijetet prema hrvatskim žrtvama. Hrvatsko društvo mora ići naprijed, pomirba se mora temeljiti na činjenicama i na pravdi za sve žrtve. Svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastavit će se procesuirati.” – Andrej Plenković, 5.8.2020, Knin

Otvoreno pismo predsjedniku RH Zoranu Milanoviću povodom 25. obljetnice VRO Oluja

Zagreb, 29. srpnja 2020. g.

Predsjedniče Milanoviću,

Uskoro slijedi 25. obljetnica vojno redarstvene operacije Oluja. U ovom našem obraćanju, između ostalog, upućujemo Vas da se u svom pozdravnom govoru osvrnete i na kršenja ljudskih prava koja su se dogodila za vrijeme i nakon VRO Oluja. Takvim istupom postupit ćete odgovorno prvenstveno prema žrtvama čija prava do danas nisu zadovoljena te javnosti predstaviti cjeloviti prikaz događanja za vrijeme i nakon VRO Oluja, ne ističući samo njene pozitivne strane, nego i negativnu koja se odnosi na počinjene zločine za koje do danas ne postoji sudski epilog.

Isto tako, u nastavku ćemo Vam ukazati na izazove s kojima se Hrvatska još nosi u pogledu neostvarenih mehanizama tranzicijske pravde, a na koja Vi svojim djelovanjem možete aktivno utjecati kao predsjednik države.

Iako je vojnom operacijom Oluja teritorij Republici Hrvatskoj reintegriran, hrvatski građani koji su prisilno iseljeni, mahom se nisu vratili te zbog toga reintegracija u svojoj potpunosti do danas nije ostvarena. Važno je da govorite o tome te da ne zaboravite da je jedna od temeljnih vrijednosti na kojoj počiva hrvatski Ustav nacionalna ravnopravnost.

Isticali ste u predizbornoj kampanji važnost poštivanja ljudskih prava, zajedništva te međusobnog poštovanja, nadamo se da nećete odustati od tih obećanja i u tijeku svog mandata.

Od svih zemalja sljednica SFRJ, uz Sloveniju, samo je Hrvatska članica Europske unije. Taj ostvareni politički cilj iskoristite da Hrvatska bude uzor susjedima kako ulagati u vrijednosti na kojima počiva Europska unija, prije svega u viši standard ljudskih prava te vladavinu prava. Pokrenite osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima (REKOM). Neka Hrvatska bude zemlja koja će u regiji, Europi i svijetu biti prepoznata po uspješnoj izgradnji mira, a ne po inzistiranju na relativizaciji ratnih zločina i zločinaca.

Uložite materijalna sredstva i osobno sudjelujte u komemoracijama te obilježavanjima neobilježenih mjesta stradanja i masovnih kršenja ljudskih prava. Činite to u suradnji s predstavnicima žrtava i uz njihovu prisutnost. Civilne žrtve rata ne razlikuju se po etničkoj pripadnosti, nego po tome jesu li im prava koja im pripadaju priznata i ostvarena ili nisu. 

Zalažite se da se slave obljetnice sporazuma temeljem kojih se ostvarila mirna reintegracija te doprinesite da se ne zaborave mirovni aktivisti i aktivistkinje, bitno je da smo kao narod ponosni na hrabrost onih koji su gradili i pokušavali čuvati mir. Ne zaboravite da je mirotvorstvo naša ustavna vrednota.

Govor mržnje i zločini motivirani mržnjom u kojima se poziva na nasilje nad Srbima i Srpkinjama više nisu iznimka u našoj svakodnevici, već pravilo koje ukazuje na rastuću netrpeljivost. Posljedice su to i mitologizirane uloge Republike Hrvatske u ratovima devedesetih. U svojim javnim istupima ističite da se krivnja za zločine utvrđuje individualno. Ukazujte da ne postoji kolektivna odgovornost naroda za počinjenje zločina, ali da kao društvo moramo ulagati u izliječenje kolektivne traume nastale od teških posljedica rata. Moći ćete takav doprinos učiniti na bilateralnim i mulltilateralnim susretima sa predstavnicima susjednih država na kojima je važno da jasno i nedovosmisleno govorite o važnosti pomirenja za ostvarenje bolje budućnosti za sve ljude koji žive na ovim prostorima.

Doprinesite izmijeni dominantnog nacionalističkog narativa o zbivanjima devedesetih te utječite na razvoj zajedničkog narativa u kojem su u fokusu žrtve. Povijest nas je naučila da priznanje, a ne poricanje, relativizacija i kompenzacija, doprinosi ozdravljenju postkonfliktnog društva.

Oduzmite odlikovanja Republike Hrvatske osuđenicima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i nacionalnim sudovima. Na taj način nećete samo vratiti ugled onima koji su ta odlikovanja svojim ponašanjem i poštivanjem međunarodnog humanitarnog prava zaslužili, nego ćete i pokazati da ste svjesni i suočeni s činjenicom da ratni zločini koji su počinjeni od strane pripadnika Hrvatske vojske i oružanih formacija nisu političke konstrukcije tužitelja, a onda i sudskih vijeća MKSJ-a, nego surova realnost hrvatske povijesti.

Nemojte ostaviti suočavanje s prošlošću devedesetih na skrb zagovaračkoj sposobnosti nekoliko nevladinih organizacija, nego iskoristite povijesnu ulogu, dužnost i odgovornost koju imate te se za zločine počinjene u ime Republike Hrvatske, ispričajte.

Nadamo se da ćete uložiti napore za doprinos ostvarenju ovog što smo naveli kako ne biste i Vi bili jedan od državnih dužnosnika koji nije prepoznao važnost ili nije uložio potrebnu energiju za promjenu dominantne nacionalističke naracije o ratovima devedesetih. Budite odlučni ne ostaviti budućim generacijama u naslijeđe da se suočavaju s posljedicama kukavičluka onih čija je dužnost bila i jest ovu državu voditi ka miru, a ne ka sukobima.

 

Inicijativa mladih za ljudska prava

 

Digitalni YIHR.hub: novi programi i besplatna savjetovanja

Drage korisnice i korisnici YIHR.huba,

nedavno smo svoja vrata otvorili na novoj adresi. Naime, zbog posljedica potresa u Zagrebu 22.03.2020. godine, YIHR.hub je trajno premješten na adresu Kumičićeva 8 u Zagreb (2. kat). Novi YIHR.hub prostire se na oko 100 kvadratnih metara i uključuje nekoliko prostorija za radionice, savjetovanja i događaje.

No, uslijed epidemiološke situacije uzrokovane virusom SARS-CoV-2, aktivnosti Inicijative mladih za ljudska prava većim se dijelom premještaju iz fizičkog u virtualni prostor tako da smo s novim prostorom pokrenuli i nove aktivnosti prilagođene novim uvjetima rada. Budući da se značajan broj radionica, događaja i savjetovanja koja su se prije događala uživo, sada odvijaju virtualno odlučile smo se prilagoditi novonastaloj situaciji i organizacijama civilnog društva i inicijativama građana ponuditi nove mogućnosti.

Organizacijama civilnog društva i inicijativama građana nudimo:

Besplatnu organizaciju radionica vođenih putem Zooma (korištenje Zoom platforme, interneta i prostora za rad),

Studentima, mladima i nezaposlenima nudimo besplatno virtualno savjetovanje na sljedeće teme:

  • Priprema za razgovore za posao: pisanje životopisa i motivacijskog pisma te priprema za intervju, samoprezentacijske vještine
  • Savjetovanje o radu u civilnom društvu za osobe koje se žele zaposliti u udrugama
  • Savjetovanje o boljem snalaženju na novom radnom mjestu: organizacija vremena i aktivnosti, asertivna komunikacija, prevencija sagorijevanja (tzv. burnota) na radnom mjestu i srodne teme
  • Savjetovanje o pisanju projekata, financijskim, administrativnim i pravnim aspektima poslovanja udruga

Za besplatno virtualno savjetovanje javite nam se na croatia@yihr.org s naznakom: Prijava za besplatno virtualno savjetovanje.

Više informacija o novim programima YIHR.huba možete pronaći ovdje: http://yihr.hr/hr/digitalni-yihr-hub/

Informacije o događajima u YIHR.hubu možete pratiti i putem Facebooka ovdje: https://www.facebook.com/socialinnovatorshr