Inicijative u Hrvatskoj i Srbiji održale Školu tranzicijske pravde

Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj i Srbiji skupa su organizirale Školu tranzicijske pravde koja se održala od 25. do 28. ožujka 2021. za 30 mladih iz Srbije i Hrvatske uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

 

Prvog dana programa, na predavanju o osnovama tranzicijske pravde, Marijana Toma je sa sudionicima i sudionicama razgovarala o historijatu pojma tranzicijske pravde, o njezinim ciljevima, kao i o mehanizmima kao što su kaznena pravda, komisije za istinu, reparacije i reforma institucija na primjeru država Latinske Amerike, Ruande, Španjolske, Kanade.

 

Na drugom predavanju u sklopu prvog dana, sudionicima i sudionicama se obratio Ivan Jovanović iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, koji je održao predavanje o kaznenoj pravdi kao mehanizmu tranzicijske pravde, te se osvrnuo i na rad i naslijeđe Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). On je sa sudionicima i sudionicama razgovarao o važnosti kaznene pravde u tranzicijskoj pravdi, o tome kako je MKSJ počeo s radom i zbog čega i na čemu Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove trenutačno radi. Osim toga, govorio je i o prvim presudama koje je ovaj sud donio u svom  radu.

 

Posljednje predavanje u sklopu prvog dana održala je Jelena Đureinović sa Sveučilišta u Beču kao predstavnica Fonda za humanitarno pravo, na temu memorijalizacije. U sklopu svog predavanja je sudionicama i sudionicma govorila o pojmu memorijalizacije s naglaskom na ulogu koju ono ima u sprječavanju ponavljanja zločina, o nazivima ulica i trgova, spomenicima, te o ulozi koju “memory activism” ima u sprječavanju revizionizma.

 

Na početku drugog dana predavanje je održala Nevena Škrbić Alempijević, profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je govorila o pojmu društvenog sjećanja, kao i o odnosu individualnog i kolektivnog sjećanja. Ona je kroz svoje predavanje otvorila nekoliko bitnih  tema, kao što su pitanje može li sjećanje biti društveno, kako se ono prenosi, koji je odnos politika sjećanja i kulture sjećanja, kao i da li i zašto društva zaboravljaju.

 

Drugo predavanje drugog dana održao je Nikica Torbica, povjesničar i aktivist DKolektiva iz Osijeka, koji je sa sudionicama i sudionicima razgovarao o tome zašto i kako učimo povijest, što je to službena povijest i na koji način se koristi u školama, kakav je odnos prema Drugome kroz učenje o sukobima, kakva je praksa u Hrvatskoj i što je rješenje za nacionalističko interpretiranje povijesti.

 

Posljednje predavanje drugog dana održala je Lejla Gačanica, pravna savjetnica i nezavisna istraživačica, koja je održala predavanje o reparacijama. Sudionici i sudionice su imali priliku upoznati se s pojmom reparacija, njegovim oblicima i vrstama, o pojmu civilne žrtve rata i kroz primjere reparacija Srbije, Hrvatske i Bosne i Hrvatske našim sudionicima i sudionicama detaljnije objasnila ovaj pojam. Osvrnula se, također, i na sveprisutno negiranje ratnih zločina i genocida, te na pojam vettinga.

 

Posljednjeg dana su sudionici i sudionice imali priliku slušati predavanje Mine Damnjanović, feminističke aktivistice i politologinje, koja je govorila o temi silovanja u ratu. Silovanje u ratu i seksualno porobljavanje su prvi put u povijesti prepoznati kao zločini protiv čovječnosti zahvaljujući presudama MKSJ. Naša predavačica je govorila o feminističkoj definiciji seksualnog nasilja, o konvencijama Ujedinjenih naroda i Ženevskim konvencijama, kao i o tome kakva su zakonodavstva u regiji po ovom pitanju. Tijekom predavanja je velika pozornost data temi Ženskih sudova.

 

Na samom kraju Škole, imali smo zadovoljstvo i čast razgovarati s Jasmilom Žbanić, redateljicom prvog igranog filma o genocidu u Srebrenici, “Quo Vadis, Aida?”. Tijekom razgovora, pokrivene su teme poput percepcije mladih prema filmu,  reakcijama na film publike u Srbiji, te o motivaciji za rad na filmu o Srebrenici. Razgovor je moderirala Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava- Hrvatska. Cijelu snimku razgovora možete pogledati na Facebook stranici YIHR Srbija.

 

Ovim putem se zahvaljujemo svim sudionicima, sudionicama, predavačima i predavačima na vremenu koje su odvojili te na sjajnom druženju i znanju koji su doprinijeli da Škola tranzicijske pravde bude uspješna!

Poziv na međusektorsku konferenciju “Solidarno za mlade: Zapošljavanje i razvoj zajednice” 30.03.2021.

Kakvi su problemi i perspektiva mladih u Hrvatskoj i na potresom pogođenim područjima Banije? Koja je uloga civilnog društva u razvoju zajednice i inovacijama te razvoju vještina mladih? S kakvim se problemima mladi suočavaju prilikom traženja prvog posla?

O ovima, ali i drugim važnim temama diskutirat ćemo na online međusektorskoj konferenciji “Solidarno za mlade: zapošljavanje i razvoj zajednice” koju u utorak, 30. ožujka 2021. organizira Inicijativa mladih za ljudska prava.

U uvodnom dijelu konferencije, predstavnici civilnog društva će izložiti crowdfunding kampanju u svrhu prikupljanja novca za izgradnju društvenog centra za djelovanje i koordinaciju udruga koje su ostale bez svojih prostora za rad zbog posljedice razornog potresa u prosincu 2020. godine u Petrinji, Sisku, Glini i okolici. Uslijedit će panel diskusija na temu budućnosti Banije i značaja civilnog društva u revitalizaciji lokalnih zajednica i davanja perspektive mladima. Moderatorica prvog dijela konferencije bit će Marija Mažić, a govornici su Tamara Jovičić iz Udruge IKS, Maja Sever ispred inicijative Ljudi za ljude, Karla Pudar iz Zaklade Solidarna te Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske.

Drugi panel konferencije “Radimo za zajednicu – primjeri dobre prakse” moderirat će Valentina Gambiroža (udruga DrONe), a govorit će Branimira Penić (Izvan fokusa d.o.o), Tajana Broz (LAG Zagorje-Sutla), Kaja Cunk (PiNA), Katarina Petrović i Filip Lončar (Muzej škola) i Kruno Topolski (Studentski centar Rijeka). Glavna tema panela su inovativne prakse organizacija civilnog društva u području zapošljavanja mladih. Govorit će se i o mogućnostima koje organizacije civilnog društva pružaju mladima u svrhu stjecanja znanja i vještina primjenjivih i u drugim sektorima zapošljavanja/rada.

Treći dio konferencije uključivat će govornike iz privatnog sektora, civilnog društva i javne uprave, s ciljem da otvori raspravu na temu problema s kojima se mladi u Hrvatskoj susreću po završetku obrazovanja i prilika za međusektorsku suradnju u tom području. Panel će moderirati novinarka Matea Grgurinović, a govorit će Katarina Dropulić (PRogress media), Sven Janovski (Mreža mladih Hrvatske), Sunčica Brnardić (SSSH), Ivo Spigel (Perpetuum Mobile) i Aleksandra Gavrilović iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

 

Program

  • 09:00 – 09:30  – Registracija sudionika (priključenje na Zoom)
  • 09:30 – 11:00 – Predstavljanje crowdfunding kampanje za društveni dom u Banij i panel diskusija: Budućnost Banije: Zašto ostati?
  • 11:30 – 13:00 –  Panel diskusija: Radimo za zajednicu – primjeri dobre prakse
  • 13:30 – 15:00 –  Panel diskusija: Problemi i prilike u zapošljavanju mladih: važnost suradnje

 

Za sudjelovanje na konferenciji potrebno je  prethodno se registrirati ovdje:

REGISTRACIJA

 

Registriranim sudionicima i sudionicama bit će poslana poveznica za priključenje na događaj putem elektroničke pošte.

 

Ovaj događaj je organiziran u sklopu Social Innovators projekta, kojeg financiraju Island, Linhenštajn i Norveška kroz EEA and Norway Grants Fund for Youth Employment. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

2 krug: Prijavi se na praksu u civilnom društvu!

Završio/la si fakultet društveno-humanističkog usmjerenja i do sada nisi imala priliku svoje znanje primijeniti u praksi? Zainteresirana si svojim znanjem doprinijeti društvenom napretku, ali ne znaš kako je to moguće? Imaš ideje za inovativno rješavanje problema u zajednici, a nisi siguran/a kako to ostvariti?

Pozivamo te da se prijaviš na praksu u nekoj od udruga diljem Hrvatske, od Šibenika do Osijeka, koje su u našem programu Prakse. Za razliku od prošlog ciklusa praksi u civilnom društvu, kada smo prema tvojim interesima i mjestu stanovanja nalazili neku od udruga, ovaj put nudimo mogućnost da udrugu sam/sama izabereš!

Broj otvorenih mjesta za praksu u pojedinoj udruzi je ograničen, pa će mogućnost obavljanja prakse ovisiti o kvaliteti tvoje prijave.

Što nudimo?

  • 80 sati prakse u udruzi
  • Usavršavanje postojećih i usvajanje novih vještina i znanja
  • Vodstvo stručnog i iskusnog mentora/mentorice
  • Detaljni i obrazloženi komentari mentora/ice na obavljenu praksu, pismo preporuke mentora za buduće poslodavce nakon odrađene prakse sukladno tome koje vještine i znanja si demonstrirao/la za vrijeme prakse, kao i potvrda o završenoj praksi koja uključuje popis uspješno obavljenih zadataka ili stečenih znanja ili vještina
  • Mogućnost pokretanja i razvoja vlastitog projekta ili inicijative

Što očekujemo?

→ Aktivno sudjelovanje na programu prakse koji je prije početka prakse usklađen s mentorom (o terminima i intenzitetu odrađivanja 80 sati dogovaraš se izravno s mentorom)

→ Spremnost za evaluaciju vlastitih vještina, znanja i pristupa s ciljem napredovanja tijekom programa prakProaktivni pristup i spremnost za razvijanje vlastitog projekta tijekom programa prakse

→ Aktivno sudjelovanje u sva četiri modula programa prakse

→ Izraženi interes za buduće zaposlenje ili drugi oblik doprinosa u civilnom društvu te interes za širi spektar tema od društvenog značaja (npr. održivi razvoj, politička kultura, prava manjina i slične teme, ovisno o udruzi u koju se javljaš)

Kako izgleda program?

Ovisno o potrebama i ekspertizi mentora u udrugama koje osiguravaju praksu, moći ćeš usvojiti nova znanja i vještine sukladno specijalizacijama koje udruga nudi, od vođenja projekata do financija ili pak zagovaranja javnih politika. Program je zamišljen u 4 modula u sklopu kojih ćeš usvajati nova znanja i vještine od najjednostavnijih zadataka do samostalne aktivnosti/projekta.

Koji su kriteriji prijave?

Na program prakse u civilnom društvu možeš se prijaviti ako:

✔ imaš do 30 godina

✔ završio/la si ili završavaš fakultet društveno-humanističkog usmjerenja (uskoro ćeš diplomirati)

✔ nisi zaposlen/a u struci (nezaposlen/a si ili radiš izvan područja za koje si se obrazovao/la)

✔ motiviran/a si steći iskustvo u civilnom društvu

 

Na poveznicama u nastavku nalaze se informacije o udrugama, te uvjeti i rokovi prijave za svaku od pojedinih udruga u Programu.

 

PRIJAVI SE!

Udruga Carpe Diem (Karlovac) http://portalzamlade.info/vijesti/1599-prijavi-se-za-praksu-u-udruzi-carpe-diem.htm

Udruga Val (Lastovo): https://val-lastovo.hr/kutak-za-volontere/

Udruga PARK (Šibenik) https://www.udrugapark.com/wp-content/uploads/2016/09/Natjec%CC%8Caj-za-praktikante.pdf

Dječji kreativni centar DOKKICA (Osijek) : https://dokkica.hr/prijavi-se-za-praksu-u-dokkici/

Inkluzivna kuća Zvono (Belišće): https://udrugazvono.hr/prijavi-se-za-praksu-u-inkluzivnoj-kuci-zvono/

Nansen Dialog Centar (Osijek): https://www.ndcosijek.hr/prijavite-se-za-praksu-u-nansen-dijalog-centru/

….Uskoro ćemo objaviti i dodatne pozive za druge udruge.

[PITAMO VAS] Istraživanje stavova i mišljenja građana/ki o problemima i rješenjima za unaprjeđenje života u lokalnoj sredini

U sklopu projekta Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava kojeg provode Inicijativa mladih za ljudska prava, Projekt građanskih prava Sisak, Status M, Europski dom Vukovar i Arterarij želimo, između ostalog,  aktivno raditi na poboljšanju života u lokalnoj zajednici, utjecati na osnaženje organizacija civilnog društva te osnažiti i educirati građane o standardima ljudskih prava te doprinijeti ostvarenju više razine društvene kohezije.

Pred Vama je poveznica https://www.surveymonkey.com/r/TGFM9BX na kojoj se nalazi upitnik kojim istražujemo stavove i mišljenja građana/ki o problemima i rješenjima za unaprjeđenje života u lokalnoj sredini.

Boljem upoznavanju potreba u Vašoj lokalnoj sredini, iznimno će pomoći Vaši odgovori stoga Vas molimo da iskreno i sadržajno odgovorite na sva pitanja.

Također, vaši odgovori bit će korišteni za izradu preporuka predstavnicima lokalne i regionalne samouprave kako postupati u okviru problema koje ste Vi detektirali kao relevantne te projektnim partnerima za organizaciju aktivnosti u zajednici.

 

Projekt 4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava se provodi uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.