Prijavi se na studijsko putovanje u Podgoricu i Morinj

Pridruži se timu od više od 100 mladih ljudi iz pet država koji će zajednički kritički sagledati postojeće mitove i zajednički poslati snažnu poruku političarima da su dijalog i suradnja mogući.

U sklopu projekta Prošlost se nastavlja kojeg provodi Inicijativa mladih za ljudska prava otvorila se prilika za sudjelovanje u jednoj od studijskih grupa – Hrvatska i Crna Gora – koje su formirali mladi iz regije na prvoj konferenciji u sklopu projekta održanoj u Beogradu krajem ožujka.

Studijska grupa – Hrvatska i Crna Gora – posjetit će Podgoricu i Morinj od 6. do 9. srpnja.

Ukoliko si zainteresiran/a za sudjelovanje na studijskoj razmjeni i u nastavku projekta prijavi se do 30.6.2018. putem formulara ovdje: bit.ly/2K2wDJg

 

 

O projektu Prošlost se nastavlja

Na prostoru država sljednica bivše Jugoslavije danas postoji više različitih formalnih i neformalnih verzija povijesti o ratovima devedesetih godina. Ovi ratovi ostavili su nam u naslijeđe prekinute i uništene veze nekad povezanih društava. Naši političari nisu naučili lekcije iz tragedije ovih sukoba već njihovo manipuliranje prošlošću proizvodi nove netrpeljivosti, mržnju i nesigurnost za nas mlade i za nadolazeće generacije.

Međusobna nesnošljivost i neprijateljstvo u odnosima susjednih država i društava najveća su prepreka upravo mladim ljudima koji neopterećeno žele putovati, surađivati i družiti se s vršnjacima neovisno o njihovom državljanstvu, mjestu gdje su rođeni, jeziku kojeg govore… Također, od nedostatka konstruktivnog ulaganja u odnose u regiji i problema koji iz toga proilaze, upravo će mladi imati najviše štete. Istovremeno, različiti pogledi na povijest izazivaju probleme i unutar naših društava gdje se učenike, upravo zbog izbjegavanja dijaloga, dijeli u školama. Ovime se netrpeljivosti samo osnažuju i razlike produbljuju.

Ovaj projekt provodimo s uvjerenjem da je stabilna i mirna budućnost temeljena na uzajamnom razumijevanju i općem poštivanju civilizacijskih vrednota poput vladavine prava naša odgovornost koju smo spremni preuzeti.

Inicijativa ‘Prošlost se nastavlja’ nudi ti priliku da napraviš generacijski iskorak i zajedno s mladima iz regije sudjeluješ u stvaranju novog pogleda na prošlost koja nas je dosad razdvajala. Ovaj program te stavlja u poziciju ko-autora/ko-autorice publikacije ”Zajednički narativi’’ i daje ti mogućnost učenja kroz studijske posjete mjestima u regiji, upoznavanje novih ljudi i diskusije sa ‘svjedocima vremena’ kao i istaknutim regionalnim i svjetskim stručnjacima za pitanja povijesti, dijaloga i pravde.

Više od 100 mladih ljudi iz pet država zajednički će kritički sagledati postojeće mitove i zajednički poslati snažnu poruku političarima da su dijalog i suradnja mogući.

 

 

Tijek projekta:

Bring Your Own History konferencija i treninzi (održana u ožujku 2018.)

Projekt će započeti okupljanjem 120 mladih ljudi iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova na višednevnoj regionalnoj konferenciji pod nazivom „Bring Your Own History“ (Donesi svoju povijest) na koji će svatko ‘donijeti’ vlastita znanja i perspektive na događaje iz nedavne prošlosti stečene kroz društvo, obitelj i kontekst u kojem žive. Cilj seminara je da, sudionici predstave neke dominantne narative te da kroz predavanja o historijskom dijalogu steknu nova znanja i iskustva, kako bi kritički sagledali svoj kontekst i svoju perspektivu, ali i perspektive drugih.

collage1
Click here to enlarge.

 

Radni seminar i studijska putovanja

Na kraju prvog seminara sudionici će se, ovisno o vlastitim interesima, podijeliti u više studijskih grupa i podgrupa, a za svaku će se održati poseban seminar kako bi detaljno uredili daljnji rad. Grupe će također, kroz organizirana studijska putovanja tijekom projekta, posjetiti mjesta zločina i kršenja ljudskih prava o kojima će raspravljati i istraživati.

Rad na zajedničkim narativima

Sudionici će potom raditi na narativima o kontroverznim pitanjima iz nedavne prošlosti oko kojih su naša društva duboko podijeljena. Sudionike će se poticati da se u radu što više oslanjaju na utvrđene činjenice i relevantne dokumente te će im stručan tim biti na raspolaganju za vodstva, diskusije i sva pitanja vezana uz teme. Sasvim je moguće da se neće svi sudionici/e složiti oko pojedinih narativa ili njihovih dijelova. I to je u redu. Nitko neće biti primoran da stane iza nečega s čime se ne slaže i u što sam/a nije uvjeren/a. Stoga je moguće da ćemo za pojedine događaje imati više narativa.

Promocija rezultata rada

Cijeli proces susreta, dijaloga i studijskog rada bit će dokumentiran, a krajnji rezultat rada mladih – publikacija “Zajednički narativi” – bit će javno objavljena i promovirana u svim državama u regiji.

Projekt će trajati do 4. mjeseca 2019. godine.

Ovaj projekt je razvijen kroz fellowship program Alliance for Historical Dialogue and Accountability Instituta za izučavanje ljudskih prava Sveučilišta Columbia u New Yorku, SAD, provodi ga Regionalna mreža Inicijativa mladih za ljudska prava u suradnji s organizacijom PAX for Peace iz Nizozemske uz podršku zaklade Robert Bosch iz Njemačke i Europske komisije.

Inicijativa mladih za ljudska prava osuđuje odlazak premijera RH Andreja Plenkovića na dodjelu počasnog doktorata Draganu Čoviću

Prisustvom premijera RH Andreja Plenkovića i trojice ministara svečanosti dodjele, Vlada je dala dodatni legitimitet lošoj odluci Sveučilišta da počasni doktorat dodijeli Draganu Čoviću, osobi čija djela iz prošlosti zaslužuju jasnu i nedvosmislenu osudu.

Dragan Čović je za vrijeme devedesetih godina dovodio zarobljenike logora “Heliodrom” na prisilni rad u tvrtku ‘’Soko’’ u kojoj je radio kao direktor. Prisilno zatvaranje i mučenje više tisuća civila i ratnih zarobljenika u ovom logoru predstavlja težak ratni zločin. Dokumenti i svjedočanstva upućuju na to da je počasni doktor Čović zatočenike ovog logora koristio za prisilan rad u tvrtki u kojoj je obnašao visoku funkciju.

Nazočnost premijera u kontekstu izostanka jasne osude zločina koje su činile hrvatske vojne snage i distanciranje od zločinačke politike prema BiH 1990-ih od strane hrvatskih (sadašnjih i bivših) vlasti, šalje izrazito štetnu poruku da Hrvatska podržava takve nemoralne postupke i osobe koje su za njih odgovorne.

Dodjelom počasnog doktorata Draganu Čoviću, Sveučilište u Zagrebu otvoreno propagira nacionalizam koji svojom nazočnošću podržava i premijer RH. Naime, Dragan Čović je osoba koja danas kao i devedesetih godina provodi štetnu nacionalističku politiku koja se zasniva na etničkim podjelama, relativiziranju kršenja ljudskih prava iz prošlosti, a ugrožava regionalno pomirenje. Dodjelom doktorata Sveučilište je, kako prenose mediji, istaknulo za Čovića da je započeo karijeru “u teškim trenucima ukidanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne” , čime ne samo da nije osudilo takvu politiku, već ju je nagradilo.

Podsjećamo da je Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna (od 1993. Hrvatska Republika Herceg-Bosna) uspostavljena 1991. godine na području Bosne i Hercegovine, a Ustavni Sud BiH odlukom 14. rujna 1992. osporio je njeno postojanje. Čelnici Herceg-Bosne i Republike Hrvatske 1993. i 1994. bili su ključni sudionici u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem etničkog čišćenja bosanskih Muslimana počinjenjem zločina protiv čovječnosti, teških kršenja Ženevskih konvencija i drugih ratnih zločina. Oni su dijelili zajednički cilj da preuzmu kontrolu nad teritorijem tzv. Herceg-Bosne prisilnim raseljavanjem desetina tisuća osoba. Taj zločinački plan rezultirao je ubojstvima, mučenjima i protjerivanjem stanovništva iz njihovih domova i zajednica u više općina, uključujući Gornji Vakuf, Jablanicu, Prozor, Mostar, Ljubuški, Stolac i Čapljinu.

Serge Brammertz: Hrvatska nastavlja vršiti politički pritisak na procesuiranje ratnih zločina

Ured tužitelja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS) pozvao je Republiku Hrvatsku da nedvojbeno pokaže predanost neovisnom i nepristranom  procesuiranju ratnih zločina, uključujući i kaznene predmete za ratne zločine protiv pripadnika hrvatskih snaga, kao i pripadnika snaga bosanskohercegovačkih Hrvata.

Glavni tužitelj MRMKS-a Serge Brammertz predstavio je šestomjesečno izvješće o napretku u radu Mehanizma Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda 6. lipnja.

Brammertz u izvješću navodi da Vlada Republike Hrvatske, propustivši staviti izvan snage odluku iz 2015. godine kojom je prekinuta suradnja s Bosnom i Hercegovinom u kaznenim predmetima za ratne zločine, nastavlja vršiti politički utjecaj na sudske postupke. Kao rezultat, hrvatsko pravosuđe procesuira mali broj kaznenih predmeta ratnih zločina protiv pripadnika hrvatskih snaga, kao i pripadnika snaga bosanskohercegovačkih Hrvata.

Podsjećamo, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. lipnja 2015. godine usvojila zaključak kojim je Ministarstvu pravosuđa i svim tijelima nadležnim za pravosudnu suradnju u predmetima ratnih zločina naložila da ne postupaju po zamolnicama koje dolaze iz Bosne i Hercegovine. U zaključku se, između ostalog, navodi da su određene zamolnice po svom sadržaju “neprihvatljive po Republiku Hrvatsku” jer se “u opisu događanja u BiH spominju napadi hrvatske vojske i druge stvari koje (…) naprosto nisu točne”. Ovi navodi Vlade suprotni su utvrđenim činjenicama u predmetima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a koji se tiču sudjelovanja RH u ratu u Bosni i Hercegovini.

Referirajući se na regionalnu suradnju u procesuiranju ratnih zločina, Brammertz ističe kako Republika Hrvatska ne surađuje s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom u procesuiranju ratnih zločina što za posljedicu ima praksu nekažnjavanja zločina i uskraćivanja pravde za žrtve. Dodao je da Vlada Republike Hrvatske do sada nije pružila zadovoljavajuće objašnjenje za nastavak provedbe ovakve politike. Od iznimne je važnosti da Hrvatska kao članica Europske unije odustane od politike odbijanja suradnje vezano za predmete ratnih zločina između ove tri zemlje.

U izvješću se napominju i aktualnosti o kaznenopravnom predmetu Glavaš i drugi. Odlukom Županijskog suda u Zagrebu kazneni postupak protiv Branimira Glavaša razdvojen je u odnosu na ostale optuženike u predmetu, Ivicu Krnjaka, Gordanu Getoš Magdić, Dinu Kontića, Tihomira Valentića i Zdravka Dragića. Nastavno na ovu odluku, Brammertz navodi da ona predstavlja dodatni teret, kako žrtvama, tako i samom sudskom postupku, stvarajući tako rizik za donošenje nedosljednih odluka.

Brammertz je napomenuo kako se Ured tužitelja stavlja na raspolaganje za suradnju s državama u regiji. Naglasio je kako je u izvještajnom razdoblju Ured zaprimio 234 zahtjeva za pružanje pomoći (npr. dostavljanje dokumentacije) od čega ih je 184 došlo iz Bosne i Hercegovine, 20 iz Srbije i samo 17 iz Hrvatske.

 

Više informacija moguće je pronaći na službenim stranicama MMKS-a: https://bit.ly/2JgxOsh

POZIV ZA PRIJAVU NA REGIONALNI KAMP ”Kozarac 2018” U BiH

Inicijativa mladih za ljudska prava vas poziva na regionalni KAMP “KOZARAC 2018”

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na deveti regionali kamp ”Kozarac 2018” koji okuplja mlade osobe iz regije, a čiji je cilj pokretanje dijaloga o temama ratne prošlosti BiH i regije među mladima kao i propitivanje načina na koji se pojedinačno i kolektivno sjećamo događaja iz prošlosti te na koji način obilježavamo mjesta stradanja.

Prijaviti se mogu osobe starosti od 16 do 26 godina. Upoznavanje, druženje i povezivanje mladih važan je aspekt ovog događaja, a petodnevni program obuhvaća posjete mjestima stradanja te interaktivne razgovore s aktivistima/cama BiH i regije.

Lokacija : Mrakovica, Kozara, BiH.

Datum održavanja: od 25.6. do 30.6. 2018. godine.

Rok za prijave (prijavni obrazac): 17.6. 2018.

Prijavljenim polaznicima/cama koji/e budu odabrani/e za ovogodišnji kamp bit će poslani program i sve logističke informacije do 20.6. 2018. godine. Smještaj, putni troškovi i hrana su osigurani od strane organizatora.

Srdačan pozdrav, očekujemo vaše prijave!

Vašu prijavu možete ispuniti ovdje: prijava