UPITNIK INICIJATIVE MLADIH POLITIČKIM STRANKAMA UOČI IZBORA 2020.

Političkim strankama i koalicijama koje sudjeluju na izborima koji će se održati 5. srpnja 2020. za zastupnike i zastupnice u Hrvatskom saboru dostavili smo pitanja koja se odnose na područje ljudskih prava kojem je YIHR posvećen dulje od deset godina, a tiču se tema tranzicijske pravde i suočavanja s prošlošću.

Pitali smo ih na koji način bi utjecali na smanjenje govora mržnje prema nacionalnim manjima te općenito stav o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, smatraju li da je potrebno cjelovitim zakonskim rješenjem regulirati prava civilnih žrtava rata, drže li potrebnim izmjeniti kurikulum za nastavni predmet Povijesti, kakav im je stav prema uporabi pozdrava za dom spremni, vide li važnim poticanje osnivanja REKOM-a te pridruživanje RYCO-u kao i hoće li se zalagati za izmjene i dopune Deklaracije o Domovinskom ratu.

Objavljivanjem odgovora cilj nam je javnost informirati o stavovima koje političke stranke/koalicije zastupaju u okviru predizborne kampanje za predstojeće parlamentarne izbore, a onda i stavove koje će zastupati ukoliko postanu dio zakonodavne i/ili izvršne vlasti.

1. srpnja 2020.

 

[IZBORI 2020] Pitanja i odgovori pol. stranaka iz područja tranzicijske pravde

Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija pokrenula web stranicu ratusrbiji.rs

Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija pokrenula je web stranicu ratusrbiji.rs – platformu koja na jednom mjestu pruža sve važne i relevantne informacije o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriju Srbije u periodu od 1991. do 2001. godine.

U periodu opće glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca u Srbiji kao i zbog neznanja o zločinima na teritoriju Srbije, web stranica ratusrbiji.rs predstavlja pokušaj da se – na što jednostavniji i sveobuhvatniji način – razbije mit o tome da se u Srbiji nije ratovalo, kao i da država Srbija nije sudjelovala u ratnom raspadu SFRJ. Jer – ratovalo se.

Osnovni dio weba pod nazivom baza znanja sastoji se od tekstova/analiza o tajnim masovnim grobnicama, logorima, prisilnim mobilizacijama, paravojnim jedinicama i teroru i protjerivanju manjina, kao i pobuni na jugu Srbije i antiratnom pokretu u Srbiji. Baza znanja sadrži analize koje se oslanjaju na sudski utvrđene činjenice, podatke organizacija koje su dokumentirale ljudske gubitke u Srbiji, medijske članke kao i službene podatke domaćih i međunarodnih institucija.

Važan segment web stranice ratusrbiji.rs je i interaktivna mapa Srbije sačinjena od 91 mjesta zločina, progona, zatočenja, nestanaka, lokacija tajnih masovnih grobnica, kampova paravojnih jedinica, ali i mjesta otpora ratu i nasilju u Srbiji. Mapa daje uvid u rasprostranjenost i sistematsko činjenje zločina na teritoriju Srbije.

Kako svedočenja porodica žrtava, svjedoka i preživjelih nemaju svoje mjesto u javnom prostoru Srbije, a umjesto njih ratni zločinci negiraju počinjene zločine, poseban segment web stranice ratusrbiji.rs pod nazivom –  glas žrtava uključuje niz iskaza svjedoka, preživjelih i obitelji žrtava ratnih zločina na teritoriju Srbije.

Web stranica ratusrbiji.rs je koristan online alat koji na jednostavan i pregledan način pruža sve važne činjenice o zločinima koji su vršeni nad etničkim i vjerskim manjinama u Srbiji krajem dvadesetog stoljeća. Također, web stranica ratusrbiji.rs je podsjetnik i opomena aktualnim i budućim političkim vlastima u Srbiji da bez priznanja žrtava, procesuiranja zločinaca i odricanja od politike zločina, nema perspektive za Srbiju kao građansko društvo koje vrednuje mir kao najvišu vrednotu.

Izradu web stranice ratusrbiji.rs podržalo je Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Nemačke.

2.6.2020.

Hrvatska i Srbija neka poštovanjem civilnih žrtava rata doprinesu pomirenju  

Zagreb, 2. svibnja 2020.

Povodom 25. obljetnice stradanja civila na području zapadne Slavonije i u Zagrebu, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska i Inicijativa mladih za ljudska prava  – Srbija zajedno se prisjećaju civilnih žrtava rata stradalih tih dana, kako bi doprinijeli procesu pomirenja u našem društvu te promjeni dominantnog narativa koji u centar stavlja vojne podvige, dok žrtve ni ne spominje.

Operacija “Bljesak”

Prvog dana operacije “Bljesak” koju je provodila Hrvatska vojska, u selu Medari, blizu Nove Gradiške ubijani su civili, među kojima su bili i žene i djeca. Među 22 žrtve tog zločina bilo je jedanaest žena i dvije djevojčice od 7 i 8, i dječak od 11 godina. Također, nakon “Bljeska” mučeni su i pripadnici Srpske vojske Krajine, nakon predaje oružja predstavnicima UN-ovih mirovnih snaga. Zbog toga je Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska 2012. godine podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja tog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima. Prema dostupnim podacima, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage ubile su 283 civila, ali do danas nijedan od zločina tokom i nakon “Bljeska” nije procesuiran. 

Granatiranje Zagreba

Snage Republike Srpske Krajine uzvratile su granatiranjem Zagreba i okolnih gradova, pri čemu je tijekom dva dana u Zagrebu poginulo 7 civila a njih 214 je ranjeno u napadima na glavni zagrebački trg i područje šireg centra grada.

Za granatiranje Zagreba pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju odgovarao je Milan Martić koji je u listopadu 2008. pravomoćno osuđen na kaznu od 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti  te kršenje zakona i običaja ratovanja.

Govori državnih dužnosnika koji se osvrću na spomenuta događanja nerijetko su fokusirani isključivo na vojne pobjede dok se čitav narativ vezan za posljedice s kojima su se tada nosili građani, civili, i s kojima se i danas nose, u cijelosti izostavlja. 

Iako pozdravljamo odluku predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da zbog prisutnosti osobe na čijoj se majici nalazio ustaški pozdrav “Za dom spremni!” napusti obilježavanje operacije “Bljesak”, nezadovoljni smo jer ni on ni premijer Andej Plenković ni ovog puta nisu iskazali poštovanje za sve civilne žrtve, što predstavlja kontinuitet u poricanju zločina Hrvatske vojske.

Preporuke za obje države

Upravo kako bismo doprinijeli shvaćanju žrtve čija karakteristika nije nacionalni identitet nego činjenica da su im protivno međunarodnim i nacionalnim standardima oduzeta osnovna ljudska prava, od odgovornih institucija Hrvatske i Srbije zahtijevamo sljedeće:

Imajući u vidu da su u prošlosti počinjena masovna kršenja ljudskih prava, zahtijevamo da se najviši dužnosnici Hrvatske i Srbije, javno i u prisustvu žrtava, u skladu sa Rezolucijom broj 60/147 Glavne Skupštine UN-a iz 2005. godine, ispričaju zbog onoga što su počinili pripadnici oružanih snaga kojima su zapovijedali njihovi prethodnici;

Da se žrtvama isplate materijalne reparacije, sve u skladu s navedenom rezolucijom UN-a od 2005., kao i sa važećim pozitivnim nacionalnim propisima;

Da se broj optužnica za ratne zločine poveća imajući u vidu da su mnogi od njih ostali nekažnjeni;

Da se donesu zakoni o civilnim žrtvama rata koji bi im omogućili i olakšali ostvarivanje prava, zagarantiranih ustavima i međunarodnim aktima važećim u Hrvatskoj i Srbiji;

Da doprinesu osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM);

Da se u Hrvatskoj 2. svibnja proglasi spomendan na sve civilne žrtve rata i da se omogući njegovo obilježavanje na za to prilagođenom mjestu.

Cilj navedenih preporuka je fokusirati pažnju društva na žrtve te osnažiti građane da se suoče s razlozima koji su uzrokovali konflikte, nasilje, represiju ili sukobe koji su omogućili masovno kršenje ljudskih prava te da se na taj način nedvojbeno potvrdi činjenica da su se zločini dogodili, ali da postoji jasna i nedvojbena želja država i njenih institucija da se u dijelu u kojem je moguće pogreške isprave, te da odlučan doprinos neponavljanju istog ni sličnog u budućnosti.

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU SABORA

PREDSJEDNIČE SABORA, NE RELATIVIZIRAJTE ZLOČINAČKI KARAKTER USTAŠKOG POZDRAVA ZA DOM SPREMNI!

Predsjedniče Sabora,

Jučer ste u medijima komentirajući istupe Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u Jasenovcu, 22. travnja 2020., iznijeli sljedeći stav: “Na toj su ploči upisana imena ljudi koji su poginuli braneći Hrvatsku te ako je predsjednik htio iskazati svoj stav o HOS-ovu pozdravu Za dom spremni, mogao je to napraviti na drugačiji način, a ne da ružno govori o onima koji su poginuli braneći Hrvatsku“

Činjenica da se pozdrav ‘za dom spremni’ nalazi u obilježjima jedinica HOS-a i udruga koje danas baštine tekovine i ciljeve na kojima je počivao HOS, jasan je dokaz da su te jedinice osnovane s ciljem da se bore za reinkarnaciju Nezavisne države Hrvatske, a ne za Republiku Hrvatsku u granicama propisanim Ustavom i vrijednostima na kojima počiva.

Inicijativa mladih već godinama jasno ukazuje na nezakonito korištenje pozdrava ‘za dom spremni’ u bilo koju svrhu, svjesna nedvojbene povijesne činjenice da se radi o ustaškom pozdravu pod kojim su ubijani, proganjani i mučeni ljudi samo zato jer su bili druge etničke pripadnosti, vjere ili političkog uvjerenja. Korištenje ovog pozdrava je bilo protuustavno i tijekom ratova devedesetih, što jasno proizlazi iz ustavnih načela i odredbi.

Ovakvim istupima, jasno se ne ograđujući od pozdrava ‘za dom spremni’, potičete povijesni revizionizam i doprinosite atmosferi relativizacije ustaških zločina te dovodite u pitanje antifašističke temelje nastanka Republike Hrvatske.

Pozivamo Vas i ostale zastupnike te Vladu Republike Hrvatske da ulože potreban trud u izradu što boljeg zakonskog rješenja za procesuiranje korištenja ustaških, nacističkih te fašističkih insignija i pozdrava te svih oblika veličanja navedenih režima, kad već nadležna tijela nisu sklona direktno primjenjivati ustavne odredbe, te postojeće kaznene i prekršajno pravne oblike. 

Također, sve navedene pozivamo da se konačno jasno usprotive korištenju eksplicitnih ustaških ili nacističkih simbola ili onih koji asociraju na ustaški pokret u javnom i svekolikom prostoru.

Konačno, podsjećamo Vas da je Hrvatska još uvijek u periodu predsjedavanja Vijećem Europske Unije te da tu ulogu može koristiti u svrhu pokazivanja dobrih praksi zemljama članicama u raznim poljima ostvarenja temeljenih vrijednosti Unije kao što je vladavina prava. Ne zaboravite da je Europski parlament, ne tako davno, 2018. g. donio Rezoluciju o porastu neofašističkog nasilja u Europi kojom je upozorio te pozvao države članice Europske unije na osudu i suzbijanje svih oblika poricanja Holokausta, uključujući trivijalizaciju i minimalizaciju zločina nacista i njihovih suradnika, kao i na poduzimanje mjera za sprečavanje, osudu i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje. 

S obzirom da je Hrvatska bila jedna od država za koju je pokazana zabrinutost zbog porasta desničarskog ekstremizma i neofašizma, od Vas očekujemo da se u skladu s odgovornostima koje nosite kao Predsjednik Hrvatskog sabora, suzdržite od ispada poput jučerašnjeg i aktivnije uključite u poduzimanje gorespomenutih mjera. 

Zagreb, 24. travnja 2020.