Natječaj za podršku projekata organizacija civilnog društva

Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regiji bivše Jugoslavije – podrška REKOM-u

NATJEČAJ ZA PODRŠKU PROJEKATA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA

U CRNOJ GORI, SRBIJI, BOSNI I HERCEGOVINI, MAKEDONIJI, KOSOVU, SLOVENIJI I HRVATSKOJ

Pozivamo vas da predate svoje prijedloge projekata, koji trebaju doprinijeti jačanju perspektiva za pomirenje u regiji kroz utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima, uključivanje civilnog društva i šire javnosti u napore usmjerene ka pomirenju i pamćenju, kao i podršci Inicijativi za REKOM. Svoje prijedloge morate dostaviti na engleskom ili lokalnom jeziku, do 1. ožujka 2019. godine, a o rezultatima natječaja ćete biti obaviješteni okvirno do 15.  ožujka 2019. godine. Nakon objavljivanja rezultata slijedi potpisivanje ugovora. Projektne aktivnosti moraju biti završene do 1. listopada 2019.

Za prijavu na natječaj potrebno je ispuniti prijavni formular i formular za budžet. Prije popunjavanja ovih formulara, pročitajte detaljne upute – vodič.

Prijave (popunjen prijavni i formular za budžet), zajedno s potrebnom pratećom dokumentacijom za Natječaj, treba poslati na adresu: recom.call@cgo-cce.org, s predmetom ‘Prijedlog projekta u okviru poziva Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regiji bivše Jugoslavije – podrška REKOM-u EuropeAid/154870/DH/ACT/Multi’. U slučaju nedoumica, dodatne informacije možete dobiti slanjem pitanja na recom.call@cgo-cce.org, najkasnije do 20. veljače 2019.

Ukupni budžet koji je namijenjen za podršku projektima je 100 000 EUR, pri čemu je minimalni iznos po odobrenom projektu 3 000 EUR, a maksimalni 4 000 EUR.

Projekt ‘Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regiji bivše Jugoslavije – podrška REKOM-u’ provodi Fond za humanitarno pravo iz Srbije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore, DOCUMENTA – Centar za suočavanje sa prošlošću i Inicijativa mladih za ljudska prava iz Hrvatske, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Srbije, Fond za humanitarno pravo sa Kosova, Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu iz Bosne i Hercegovine, Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini i Centar za istraživanja i kreiranje politika iz Makedonije.

Koalicija za REKOM zalaže se za osnivanje REKOM-a – Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije od 1. siječnja 1991. godine do 31. prosinca 2001. godine.

Projekt Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regiji bivše Jugoslavije – podrška REKOM-u podržava Europska Unija.

 

Predsjednice, zbog čega ste odlikovali Tanju Belobrajdić?

Inicijativa mladih za ljudska prava uputila je Uredu predsjednice Republike upit temeljem kojeg zahtijeva da se dostavi objašnjenje čime je hrvatska vojnikinja, pripadnica 72. bojne vojne policije Tanja Belobrajdić, zaslužila odlikovanje Republike Hrvatske – Red hrvatskog trolista.

Odlukom od 28. studenoga 2018. godine Kolinda Grabar Kitarović odlikovala je Tanju Belobrajdić „za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu“.

O kontroverznostima vezanim za Tanju Belobrajdić i potencijalna kršenja ljudskih prava za vrijeme devedesetih godina u Vojno – istražnom centru Lora pisali su brojni ugledni novinari i nezavisni istraživači. Osim toga, Dalmatinski komitet za ljudska prava 2009. godine državnim je tijelima podnio kaznenu prijavu protiv Belobrajdić zbog “osnovane sumnje da je u razdoblju od početka travnja do sredine kolovoza 1992. godine u prostoru VIC-a Lora u Splitu, u kojem su bili smješteni ratni zarobljenici srpske nacionalnosti, ove brutalno premlaćivala, mučila i vrijeđala njihovo osobno dostojanstvo osobito uvredljivim i odvratnim postupcima (…), koristeći utjecaj koji je očito dijelom crpila iz činjenice što je bila supruga zapovjednika logora, pozivala je i poticala na počinjenje opisanih nedjela i druge zatvorske stražare, što su oni bespogovorno izvršavali”.

Dvadeset i četiri zarobljenika, čija se imena nalaze u spomenutoj kaznenoj prijavi nisu svoju stranu priče imali priliku iznijeti pred sudom jer je nadležno državno odvjetništvo prijavu odbacilo. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je prije godinu dana zatražilo nadležno županijsko državno odvjetništvo da preispita svoju odluku. Međutim, odgovora o daljnjem tijeku istrage, po Inicijativinim saznanjima, nema.

Unatoč postojanju određenog broja presuda cjelokupni sudski epilog o tome što se događalo u Lori za vrijeme rata, a vezano za protupravna zatvaranja i mučenja civila uglavnom srpske nacionalnosti te zlostavljanja zatočenih ratnih zarobljenika, do danas ne postoji. Javnost je slabo do nimalo informirana o zločinima koji su se devedesetih događali u centru Splita, a državni i lokalni dužnosnici o tome godinama šute. Upravo zato, važno je da Predsjednica odgovori na postavljeni upit te tako doprinese suočavanju s onim što se događalo u navedenom periodu.

Inicijativa mladih poziva političare da se odgovorno odnose prema žrtvama rata

Inicijativa mladih za ljudska prava zahtijeva od ministra Tome Medveda da objasni na koji su način izjave koje je zamjenik gradonačelnika Vukovara Srđan Milaković uputio o VRO ‘Oluja’ na sjednici gradskog vijeća Grada Vukovara održanoj 18. prosinca protivne Ustavu RH.

S obzirom da je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava u izjavi 18. prosinca spomenuo nepoštivanje haških presuda, želimo ukazati da upravo dokumenti i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) najbolje svjedoče o kršenjima ljudskih prava počinjenim za vrijeme VRO ‘Oluja’ iz kolovoza 1995. godine.

Presudom Žalbenog vijeća u predmetu Gotovina i drugi (IT-06-90) svi optuženi su oslobođeni krivnje, a presudom nije utvrđeno sudjelovanje pojedinaca u udruženom zločinačkom pothvatu. Također, tužiteljstvo i sudska vijeća MKSJ-a niti u jednom trenutku nisu sporili legitimnost same vojne akcije.

Međutim, važno je naglasiti da iako optuženi nisu proglašeni krivima, ne znači da ratni zločini nisu počinjeni. MKSJ je u spomenutoj presudi utvrdio da su pripadnici Hrvatske vojske i policije za vrijeme i nakon VRO Oluja počinili veliki broj zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima, da su uništavali njihovu imovinu, a da im je Republika Hrvatska im otežavala povratak u svoje domove. Procjene koje koriste i međunarodni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava ističu više stotina ubijenih te više od 150 000 osoba koje su napustile Hrvatsku kao rezultat ove akcije. U skladu s tim potrebno je istaknuti i zaključak Međunarodnog suda pravde (MSP) u presudi prema tužbama Hrvatske i Srbije za genocid iz 2015. godine koji napominje da je značajan dio srpske populacije napustio Krajinu, što je bila direktna posljedica vojne akcije hrvatskih snaga tokom VRO ‘Oluja’, posebno granatiranja gradova. Dokumenti ‘jasno pokazuju da su najviše hrvatske političke i vojne vlasti bile svjesne da će Operacija “Oluja” izazvati masovni egzodus srpskog stanovništva; u izvjesnoj mjeri, oni su vojno planiranje i zasnovali na tom egzodusu koji su smatrali ne samo vjerojatnim već i poželjnim’.

Osim navedenog, Inicijativa mladih želi podsjetiti vijećnike i vijećnice Gradskog vijeća grada Vukovara koji su ukazivali na nepoštivanje Deklaracije o domovinskom ratu i Deklaracije o Oluji u izjavama na spomenutoj sjednici, da oba dokumenta ignoriraju sudski utvrđene činjenice, monopoliziraju i sprječavaju slobodan javni govor o ratovima devedesetih te zatvaraju prostor analize, istraživanja, rasprave i diskusije.

Inicijativa mladih još jednom poziva političare i dužnosnike u Republici Hrvatskoj da se suzdrže od manipulacija onim što je utvrđeno pred međunarodnim i nacionalnim sudovima te da se odgovorno odnose prema svim žrtvama ratnih zločina i kršenjima ljudskih prava za vrijeme ratova devedesetih.

U tom smislu, pozivamo ih da stradanja i patnju ne koriste za politički profit već da grade društvo koje implementira mehanizme tranzicijske pravde te neka ulože veće napore u suočavanju s izazovima ostvarenja reparacija za žrtve, u pronalazak nestalih te izgradnju spomenika žrtvama neovisno o njihovoj etničkoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti.

Natječaj za radno mjesto poslovnog direktora/direktorice u Inicijativi

Inicijativa mladih za ljudska prava jedna je od vodećih regionalnih mreža u području zagovaranja ljudskih prava, promicanja pomirenja i regionalne suradnje te zagovaranja mehanizama tranzicijske pravde.

Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska dio je regionalne mreže koja djeluje u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu.

Radno mjesto: Poslovni direktor/direktorica

Kao organizacija usmjerena na konstantan rast i razvoj, tražimo osobu koja će u Inicijativi raditi kao Poslovni direktor/direktorica. Ova osoba će podržavati Programskog direktora i programski tim u administrativnom i projektnom razvoju te u procesima namicanja sredstava i drugih resursa za rad organizacije.

Odgovornosti Poslovnog direktora/direktorice:

– odgovoran je za uredno obavljanje svih administrativnih, financijskih, blagajničkih, knjigovodstvenih i drugih poslova neophodnih za nesmetan rad organizacije

– daje prijedlog namicanja financijskih sredstava potrebnih za provedbu strategije rada Inicijative za svaku godinu

– odgovoran je za operacionalizaciju i provođenje ciljeva Inicijative zadanih Statutom Inicijative mladih za ljudska prava  ili drugim strateškim dokumentima Inicijative

– koordinira i usklađuje provedbu financijskih planova Inicijative i s time u vezi donosi odluke

– predstavlja Inicijativu u javnosti i promiče interese Inicijative

– potpisuje ugovore koje zaključuje Inicijativa u području svoje djelatnosti

Zadaci Poslovnog direktora/direktorice:

– upravljanje financijskim i administrativnim poslovanjem organizacije

– upravljanje portfeljem donacija i projekata organizacije

– provedba strategije i planiranje razvojnih aktivnosti u suradnji s Programskim direktorom, sukladno strategiji

– planiranje aktivnosti namicanja financijskih sredstava, priprema projektnih i programskih koncepata i projektnih prijedloga

– financijsko planiranje i kontrola poslovanja organizacije

– praćenje financijskog poslovanja prema donatorima i izvorima financijskih sredstava

– analiza godišnjih financijskih izvještaja, statističkih izvještaja i bilješki uz financijske izvještaje te nalaza revizijskih uvida i nalaza

– priprema financijskih izvještaja prema izvorima sredstava

– održavanje odnosa s donatorima i predstavnicima institucija i organizacija

– uspostavljanje i održavanje partnerskih odnosa s nevladinim organizacijama u zemlji i inozemstvu te predstavnicima javnog sektora te diplomatsko-konzularnih predstavništava

– upravljanje administrativnim evidencijama, poput evidencije zaposlenika, osoba čiji se rad koristi te vanjskih suradnika

– održavanje kontakta i suradnja s vanjskih knjigovođom i računovođom

– izrada posebnih periodičkih izvještaja (npr. izvještaj o volonterima, itd)

Uvjeti:

– minimalno 3 godine iskustva rada u području upravljanja projektima i/ili financijskog upravljanja

– poznavanje procesa upravljanja projektnim ciklusom

– poznavanje osnovnih odredbi ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i općih pravila o upravljanju projektima i grantovima

– poznavanje pravnog okvira financijskog i administrativnog poslovanja udruga u Republici Hrvatskoj

– izražene vještine strateškog planiranja razvoja udruge

– aktivno korištenje MS Officea, poznavanje rada u Quick Books

– visok stupanj kompetencije u engleskom jeziku, poželjno znanje drugih stranih jezika

 

Za prijavu je potrebno poslati životopis i motivacijsko pismo* na e-mail croatia@yihr.org s predmetom: “Prijava za posao – Inicijativa” zaključno s  2. siječnjem 2019.

 

 

*Dostavom traženih podataka dajete privolu Incijativi mladih za ljudska prava za prikupljanje i obradu svojih podataka u svrhu izbora novog zaposlenika/zaposlenice. Incijativa mladih za ljudska prava će sve vaše navedene osobne podatke evidentirati i zaštititi u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Općom Uredbom (EU) 2016/679 o zaštiti podataka.