YIHR press Nikola Puharić, Branka Vierda 31.7.2018.

PREDSJEDNICA I PREMIJER DUŽNI SU UPUTITI ISPRIKU ŽRTVAMA VRO OLUJE


Inicijativa mladih za ljudska prava danas je na predstavljanju priručnika za političare – Kako se ispričati za zločine – pozvala predsjednicu Grabar Kitarović i premijera Plenkovića da upute ispriku žrtvama zločina koji su počinjeni za vrijeme i nakon VRO Oluja. Istaknuli su njihovu dužnost upućivanja isprike koja je prvenstveno važna žrtvama zločina, a potom i društvu u cjelini.

 

Na konferenciji za medije održanoj u uredu Inicijative mladih za ljudska prava u Zagrebu danas je predstavljen priručnik Kako se ispričati za zločine, namijenjen svim političarima, a posebno onima na najvišim funkcijama – premijer i predsjednik/ca – kojim se ukazuje na njihovu dužnost isprike preživjelima i obiteljima žrtava ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koje su počinili pripadnici državnih institucija.

Priručnik su predstavili Nikola Puharić i Branka Vierda iz Inicijative mladih te su pozvali predsjednicu Grabar Kitarović i premijera Plenkovića da upute ispriku žrtvama zločina počinjenih za vrijeme i nakon VRO Oluja, a građane da potpišu online peticiju #ISPRIKA koju je pokrenula Inicijativa mladih.

U Hrvatskoj postoji nedostatak razumijevanja političara za dužnost adresiranja zločina iz prošlosti za koje odgovornost snosi Republika Hrvatska, što je i povod objavljivanja priručnika. Važno je naglasiti kako odgovornost ne predstavlja krivnju naroda i države. Krivnju za zločine nose pojedine osobe i ona se utvrđuje osuđujućom presudom, a političari, društvo i svaki građanin imaju odgovornost osuditi te zločine.

Dvadeset i tri godine nakon završetka rata, niti jedan visoki državni dužnosnik/ica nije uputio iskrenu ispriku žrtvama zločina i teških kršenja ljudskih prava za koje je nedvojbeno utvrđeno da su počinjeni od strane pripadnika institucija Republike Hrvatske ili jedinica pod kontrolom RH te se odnos političara prema žrtvama pogoršava iz godine u godinu. Činjenica je i da odgovorni nisu privedeni pravdi, što još više ukazuje na nužnost isprike kao oblika simboličkog prepoznavanja patnje žrtava i minimuma moralne satisfakcije za žrtve.

Isprika upućena od najvišeg državnog vrha može snažno doprinijeti pomirenju država i društava, prepoznavanju patnje preživjelih i obitelji žrtava zločina te vraćanju njihovog dostojanstva.

Prvi koji su dužni uputiti ispriku žrtvama VRO Oluje su predsjednica i premijer. S obzirom na funkciju koju obnašaju, ovom simboličkom gestom imaju priliku pokazati da je država spremna priznati činjenice, preuzeti odgovornost za zločine te osigurati da takve radnje ne naiđu na odobravanje i da se više ne ponove. Iskrena isprika upućena od strane visokih državnih predstavnika pokazuje i kako to društvo ima snage suočiti se s prošlošću te priznati i osuditi nehumana djela.

Također, izrazito je bitan i način upućivanja isprike, što priručnik Inicijative mladih posebno naglašava. Glavna Skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 16. prosinca 2005. godine rezoluciju s preporukama državama (u glavi IX. Reparacije za pretrpljenu štetu) da satisfakciju žrtvama omoguće i u obliku javne isprike, koja uključuje priznanje činjenica i preuzimanje odgovornosti.

Isprike moraju biti javne i dostojanstvene te trebaju biti upućene pred žrtvama i na mjestima koja su značajna za njihova stradanja. Takav javni iskaz mora sadržavati činjenice o tome da su u prošlosti počinjena kršenja ljudskih prava koja su žrtvama nanijela ozbiljnu i nepopravljivu bol te prihvaćanje dijela odgovornosti za ono što je učinjeno ili je propušteno učiniti.

Cilj isprike je osnažiti društvo u cjelini da se suoči s razlozima koji su uzrokovali konflikte i nasilje koji su omogućili masovno kršenje ljudskih prava te da se nedvojbeno potvrdi činjenica da su se zločini dogodili i da su prouzročili neizmjernu štetu žrtvama.