yihr_16

Predstavili smo knjigu “Zajednički narativi: Podržavanje pomirenja putem premošćivanja razlika u podijeljenim narativima”


Zagreb, 15. lipnja 2022. godine

U četvrtak, 9. lipnja 2022. godine smo predstavili knjigu Zajednički narativi: Podržavanje pomirenja putem premošćivanja razlika u podijeljenim narativima koju je stvaralo više od 100 mladih iz pet država regije (Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova i Hrvatske) s ciljem zajedničkog kritičkog sagledavanja postojećih formalnih i neformalnih verzija povijesti o ratovima devedesetih godina.

Autor samog projekta u okviru kojeg je knjiga nastala je Mario Mažić, osnivač Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska, koji je zajedno s Majom Nenadović i urednik Zajedničkih narativa.  Mažić i Nenadović ističu da je osnovni cilj ‘Zajedničkih narativa’ “podržati pomirenje i uključiti mlade u proces dijaloga s ciljem sprečavanja ponavljanja nasilja u nekadašnjoj Jugoslaviji”. 

Sukladno tom cilju, na regionalnoj konferenciji pod nazivom “Donesite svoju povijest” su okupili mlade koji su nakon konferencije u bilateralnim grupama odlazili na studijske posjete kako bi istraživali o pitanjima “koja su osporavana poricanjem i relativizacijom uglavnom po etničkim i nacionalnim osnovama”. Temeljem posjeta i vlastitog istraživanja, mladi su napisali zajedničke narative, a na predstavljanju su svoja iskustva rada na knjizi podijelili mladi aktivisti i aktivistkinje iz svih pet država uključenih u projekt: Nikola Kandić, Vuk Vujisić, Maja Žilić, Viktorija Stanković i Engjëll Hamiti, kroz moderirani razgovor koji je vodila programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska, Branka Vierda.

Uz Maria Mažića, predstavljanje knjige je otvorio Yannick Andrianarahinjaka, zamjenik voditelja misije Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj koji je temeljem iskustva Francuske i Njemačke u kontekstu osnivanja Francusko-njemačkog ureda za mlade istaknuo  “koliko je važno potaknuti nove generacije da surađuju”. Prethodno je nagradu Francuske Republike za ljudska prava “Sloboda-jednakost-bratstvo”. 2019. godine Inicijativi mladih za ljudska prava – Hrvatska dodijelila Nacionalna savjetodavna komisija za ljudska prava. 

O tranformativnom utjecaju projekta svjedoči Maja Žilić, sada programska koordinatorica Inicijative mladih za ljudska prava – Srbija, koja prvotno nije uopće bila zainteresirana za projekt. Svoju reakciju za poziv za sudjelovanje opisuje na sljedeći način: “Nije me privlačilo. Jednostavno nisam željela da pričam o tim stvarima. (…) Zašto bih ja donela svoju istoriju bilo kome? Ja imam svoju istinu i ja znam šta je moja istina.” 

Međutim, sudjelovanje u projektu ju je potpuno promijenilo. Opisujući svoj prvi posjet Hrvatskoj, točnije Vukovaru, tijekom studijske posjete projekta, Maja kaže sljedeće: “Nisam mogla da verujem da neke stvari koje su činjenice, koje su nekako utvrđene, da je to sad nešto što je bilo (…) sakriveno od mene cijeli moj život i da sam onda došla na jedan projekat koji me je potpuno promeneo”. 

Majini kolege se nadovezuju na temu zanimanja mladih za projekt “Zajednički narativi” i dijele svoju motivaciju. Vuk Vujisić, omladinski aktivist iz Crne Gore, ističe: “I mi mladi smo žrtva tog rata, tih podjela, a postajemo žrtve novih podjela koje nam se nameću (…). Moramo raditi na tome da sjutra naša djeca, naše buduće generacije, uopće više ne pominju podjele već da stvarno gradimo tu zajedničku budućnost”.

Nikola Kandić, omladinski radnik iz Bosne i Hercegovine se slaže o važnosti suočavanja s prošlošću za mlade generacije. On navodi: “Ja nisam odgovoran za prošlost, ali sam odgovoran za sadašnjost, a itekako sam odgovoran za budućnost ove regije”. 

Njihov angažman ne staje po završetku ovog projekta i predstavljanja knjige. Engjëll Hamiti, koji osjeća kako nakon što jednom postaneš aktivist Inicijative mladih zauvijek to ostaneš, dijeli ambiciozne planove za daljnji rad. Naime, primjerak Zajedničkih narativa namjerava dostaviti Ministrici obrazovanja na Kosovu jer smatra da je prioritetno poticati ministarstava iz regije na balansirani pristup devedesetima. Naglašava da “moramo poticati institucije da rade više u obrazovnom području”. 

Iako su mladi smogli hrabrosti da se bave s veoma teškim temama, jer kako ističe Mario Mažić “ako se ne otvaraju problematične teme, kontroverzne teme, pomirenje nije moguće”, istovremeno su imali potrebu dodati teme s pozitivnim tonom – teme antiratnih prosvjeda i kulturne scene u regiji. Viktorija Stanković, aktivistkinja iz Hrvatske, objašnjava da im je bilo važno poručiti da “nije sve bilo tako crno. Bilo je ljudi koji su stvarno radili druge stvari i htjeli su bolje. Nisu bili, nažalost, toliko glasni i jaki, ali bilo ih je i zato jesmo tu. Naša odgovornost je da netko priča i o tome”. 

U epilogu knjige, urednica Maja Nenadović, njihovu inicijativu komentira na sljedeći način: “Bili smo sretni što se grupa mladih u ovom projektu odlučila usredotočiti na ove prosvjede kao način rasvjetljavanja i usmjerenja pažnje na činjenicu da ratovi nisu bili neizbježnost, već izbor kojeg su u to vrijeme donijele političke elite”. 

U zaključku knjige, urednici Maja i Mario navode sljedeće: “Knjiga Zajednički narativi alat je za zagovaranje pomirenja. Stvorili su je mladi iz poslijeratne generacije. (…) Knjiga svjedoči o činjenici da (mladi) ljudi, kada im se pruži prilika da se sretnu i razgovaraju o kontroverznim pitanjima iz prošlosti, to mogu učiniti bez prijetnji i nasilja. Ona također svjedoči o sposobnosti mladih ljudi da vode napore zagovaranja pomirenja, jer su autori knjige pokazali zrelost od koje bježe mnogi od trenutnih političkih vođa naših država.”

Svi zainteresirani, primjerak knjige u PDF formatu mogu pronaći ovdje.

 


Foto: Sanja Bistricic

Ova knjiga nastala je kao dio projekta koji je primjenjen tijekom fellowship programa Alliance for Historical Dialogue and Accountability Instituta za studije ljudskih prava Sveučilišta Columbia iz New Yorka, SAD te ga je provela Regionalna mreža Inicijativa mladih za ljudska prava prava u suradnji s PAX for Peace iz Nizozemske i uz podršku Robert Bosch Foundation iz Njemačke, Charles Stewart Mott Foundation, Europske komisije i Francuskog veleposlanstva u Zagrebu, Hrvatska.