Dana 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tijekom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata. Tijekom ta tri mjeseca usmrćeno je više od tri tisuće ljudi, među kojima i 86 djece.
Počinitelji ratnih zločina na području Vukovara još uvijek nisu u potpunosti istraženi, ni kažnjeni, a obitelji žrtava s pravom očekuju suradnju pravosudnih tijela u Hrvatskoj, Srbiji i UN International Residual Mechanism for Criminal Tribunals s ciljem kaznenog progona svih počinitelja za sve zločine.
Nakon pada Vukovara stotine zarobljenih prošlo je torture tijekom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji (Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Beogradu, Aleksincu i Nišu).
Istog dana, pripadnici JNA i Teritorijalne obrane Benkovac počinili su zločine koji su uključivali mučenje i ubijanje civila u selima Škabrnja i Nadin.
Iz Fond za humanitarno pravo podsjećaju da su pred UN International Residual Mechanism for Criminal Tribunals zbog zločina u Škabrnji i Nadinu na višegodišnje kazne zatvora osuđeni Milan Martić i Milan Babić, ali "pred sudom u Srbiji ni jedan pripadnik JNA ili TO nije odgovarao za ove zločine".
Fond za humanitarno pravo
Na današnji dan 1991. godine, nakon tromesečne opsade, grad Vukovar pao je pod kontrolu JNA.
Snimci grada iz vazduha nakon pada. ... See MoreSee Less
Video
Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru
18. 11. 1991. – 18. 11. 2019.
Žene u crnom će 18. novembra 2019. godine organizovati mirovnu akcju u crnini i ćutanju „Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru“, na Trgu Republike u Beogradu, od 17h do 18h.
Dana, 19. novembra aktivistkinje Žena u crnom će prisustvovati komemoraciji u Vukovaru.
Povodom 28 godina od pada Vukovara, podsećamo da je: 25. 8. 1991. godine napadom JNA iz vazduha, sa zemlje i Dunava, počeo „pakao Vukovara“. 19. septembra 1991. veliki broj Beograđana, bacajući cveće pred tenkove, ispratio je Prvu gardijsku oklopnu diviziju JNA u rušilački pohod na Vukovar.
Kao jedan od najsramnijih događaja u istoriji Beograda, prekriven je zavetom ćutanja i poricanja! Vukovar je 1991. bio punih 87 dana pod opsadom JNA i paravojnih srpskih formacija. Tokom opsade Vukovara počinjen je ratni zločin urbicida i kulturocida – uništeno je istorijsko jezgro grada; Vukovar je postao simbol varvarskog uništavanja gradova u ratu... Ubijeno je više od 1.000 civila, ranjeno je više od 25.000 ljudi, dok je više hiljada bolesnih i ranjenih zarobljenika i zarobljenica prošlo kroz logore u Srbiji.
Za zločine urbicida, za osnivanje logora, ubijanje i mučenje hrvatskih zarobljenika/ca u Srbiji još uvek niko nije odgovarao, što ukazuje na kontinuitet nekažnjivosti.
Umesto nedavnog otkrivanja spomen-ploče Mladenu Bratiću, general-majoru nekadašnje Jugoslovenske narodne armije i komandantu Novosadskog korpusa, koji je predvodio napad na Vukovar, država Srbija i njene institucije dužne su da:
Utvrde odgovornost vrha bivše JNA za oružani napad na Hrvatsku i pokrenu sudske postupke za zločin urbicida u Vukovaru.
Utvrde punu istinu o nestalima otvaranjem arhiva Vojske Srbije i otkriju grobnice hrvatskih žrtava u Srbiji.
Pokrenu sudske postupke za osnivanje logora i za ubijanje i mučenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajićevu, Begejcima, Sr. Mitrovici, Aleksincu, Nišu i Beogradu.
Uvaže zahtev Žena u crnom i Art klinike, koji je potpisalo više od 30 organizacija civilnog društva, za postavljanje spomen ploča na mestima logora u Stajićevu i Begejcima i podrže druge vidove simboličkih reparacija žrtvama i njihovim porodicama.
Pokrenu zakonsku zabranu glorifikacije i rehabilitacije osuđenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru i svim drugim mestima.
Ukoliko se ovo ne uradi, građanke i građani Srbije će i dalje biti taoci velikosrpske ideologije koja je nekada dovela do rata, a sada nastavlja da opravdava rat i ratne zločine.
Žene u crnom, Beograd, 17. novembra 2019. ... See MoreSee Less
Photo
Upravo sudjelujemo na okruglom stolu “Regulacija govora mržnje na društvenim mrežama – izazovi za ostvarivanje slobode izražavanja” i slušamo o iskustvima i izazovima u reguliranju govora mržnje na društvenim mrežama u Njemačkoj te raspravljamo izazove u kontekstu Hrvatske sa Ministarstvom pravosuđa, Reporters Without Borders te Kuća ljudskih prava i Centar za mirovne studije.
#againsthate #protivmržnje #slobodagovora #freedomofspeechUpravo na okruglom stolu “Regulacija govora mržnje na društvenim mrežama – izazovi za ostvarivanje slobode izražavanja” - slušamo iskustva i izazove u reguliranju govora mržnje na društvenim mrežama u Njemačkoj, te raspravljamo izazove u kontekstu Hrvatske sa Ministarstvo pravosuđa, #Article19, Reporters Without Borders Centar za mirovne studije. Smatramo bitnim da se o rješavanju problema govora mržnje provede široka i kvalitetna društvena rasprava kako bi se iznijela najbolja rješenja koja će biti efikasna u suzbijanju ove negativne pojave uz istovremeno poštivanje najviših standarda zaštite i poštivanja ljudskog prava na slobodu izražavanja, sukladno hrvatskom Ustavu i međunarodnim konvencijama! #againsthate #protivmržnje #slobodagovora #freedomofspeech ... See MoreSee Less
Photo
Autorski projekt "Sakrij se negdje daleko. Do smrti.", Christiana Jean-Michel Jalžečića i Doroteje Šušak nova je kazališna produkcija Arterarija koja je nastala kao rezultat javnog natječaja namijenjenog studentima i mladim kazališnim umjetnicima.
Ostalo je još karata za izvedbu 11. studenog u 20h!
Ne propustite!
ARTERARIJ
10. i 11. studenog u Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska s početkom u 20 sati. Ulaznice su dostupne na www.ulaznice.hr.
Autorski projekt "Sakrij se negdje daleko. Do smrti.", Christiana Jean-Michel Jalžečića i Doroteje Šušak nova je kazališna produkcija Arterarija koja je nastala kao rezultat javnog natječaja namijenjenog studentima i mladim kazališnim umjetnicima. Baveći se propitkivanjem arhitektonike narativa kojeg izgrađuje govor mržnje u virtualnom prostoru, autorski je tim pokušavao kreirati obrise, refleksije i prevođenja svijeta računalne stvarnosti i virtualne reprezentacije ljudskog susreta u okviru različitih platformi društvenih mreža, susrećući ih upravo u dinamici međusobnog povrijeđivanja, diskriminacije, ksenofobije, netolerancije i nesolidarnosti koja nerijetko karakterizira početne koordinate govora mržnje u virtualnoj stvarnosti. Kakvi su pak rezultati i konačne konsekvence, otkriva autorski tim u suradnji s izvođačima Marijom Šegvić i Paškom Vukasovićem. ... See MoreSee Less
Video
Inicijativa u regionu