logo2 mala

Vlasti Hrvatske i Srbije neka priznanjem civilnih žrtava rata doprinesu pomirenju


Medari/Zagreb, 4. svibnja 2022.

Povodom 27. obljetnice stradanja civila na području zapadne Slavonije i Zagreba, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska i Inicijativa mladih za ljudska prava  – Srbija zajednički su komemorirali žrtve odlaskom u Medare i Zagreb. Učinili smo to kako bismo doprinijeli procesu pomirenja u našem društvu te promjeni dominantnog narativa koji u centar stavlja vojne podvige, dok žrtve ni ne spominje.

Operacija “Bljesak”

Prvog dana operacije “Bljesak” koju su provodile hrvatske oružane snage, u selu Medari, blizu Nove Gradiške ubijani su civili, među kojima su bili i žene i djeca. Među 22 žrtve tog zločina bilo je jedanaest žena i dvije djevojčice od 7 i 8, kao i dječak od 11 godina. Također, nakon “Bljeska” mučeni su i pripadnici vojske Republike Srpske Krajine, nakon predaje oružja predstavnicima UN-ovih mirovnih snaga. Zbog toga je Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska 2012. godine podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima.

Na  obilježavanju operacije “Bljesak” održanoj 1. svibnja 2022. ni predsjednik Milanović ni premijer Plenković nisu iskazali poštovanje za sve civilne žrtve.

Granatiranje Zagreba

Snage Republike Srpske Krajine uzvratile su granatiranjem Zagreba i okolnih gradova, pri čemu je tijekom dva dana u Zagrebu poginulo 7 civila a njih 214 je ranjeno u napadima na glavni zagrebački trg i područje šireg centra grada.

Za granatiranje Zagreba pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju odgovarao je Milan Martić koji je u listopadu 2008. pravomoćno osuđen na kaznu od 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti  te kršenje zakona i običaja ratovanja.

Preporuke za obje države

Znajući da su u prošlosti počinjena masovna kršenja ljudskih prava, zahtijevamo da se najviši dužnosnici Hrvatske i Srbije, javno i u prisustvu žrtava, u skladu sa Rezolucijom broj 60/147 Glavne Skupštine UN-a iz 2005. godine, ispričaju zbog onoga što su počinili pripadnici oružanih snaga kojima su zapovijedali njihovi prethodnici;

Da se žrtvama isplate materijalne reparacije, sve u skladu s navedenom rezolucijom UN-a od 2005., kao i sa važećim pozitivnim nacionalnim propisima;

Da se broj optužnica za ratne zločine poveća imajući u vidu da su mnogi od njih ostali nekažnjeni;

Da se donese zakon o civilnim žrtvama rata u Srbiji koji bi omogućio i olakšao ostvarivanje njihovih prava, zagarantiranih ustavom i međunarodnim aktima važećim u Srbiji te da se Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata u Hrvatskoj primjenjuje za sve civilne žrtve rata, ne diskriminirajući žrtve ni po kojoj osnovi;

Da doprinesu osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM);

Da se u Hrvatskoj 2. svibnja proglasi spomendanom na sve civilne žrtve rata i da se omogući njegovo obilježavanje na za to prilagođenom mjestu;

Neka se nedvojbeno potvrdi činjenica da su se zločini dogodili te da postoji jasna želja država i njihovih institucija da se u dijelu u kojem je moguće, pogreške isprave i odlučno doprinese neponavljanju istog ni sličnog u budućnosti.