Na mladima svijet ostaje. Čuli smo ovo puno puta, zar ne? A kakav točno svijet im ostavljamo, kakve mogućnosti, nade, prilike? Imaju li mladi danas baš sve što požele i s čim se suočavaju u RH u 2021. godini? Na sva ta pitanja i na još više njih trudili smo se odgovoriti na velikoj međusektorskoj konferenciji naziva „Solidarno za mlade: zapošljavanje i razvoj zajednice“ koja se odvila 30. ožujka 2021. godine s početkom u 9:30 h.
Konferencija se sastojala od tri panela, a svaki od njih pokrio je ključne točke koje povezuju današnje događaje, društvo u cjelini, ali i mlade ljude u borbi za boljom budućnosti. Na prvom panelu naziva „Budućnost Banije: zašto ostati“ zajedno s našim panelistima razgovarali smo o teškom stanju na tom području koje je u fokus šire javnosti ušlo razornim potresom koji se dogodio krajem prosinca prošle godine. Govornice i govornici su predstavnice i predstavnici civilnog društva:
-
Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske,
-
Tamara Jovičić iz Udruge IKS iz Petrinje,
-
Maja Sever iz inicijative Ljudi za ljude te
-
Karla Pudat iz Zaklade SOLIDARNA.
Posljedice potresa su razorne, a udruge civilnog društva koje djeluju na tom području izgubile su svoje mjesto, a tim i priliku da pomognu stanovništvu. Crowdfunding kampanja koja je predstavljena na konferenciji za cilj ima pomoći izgraditi društveni centar u Petrinji koji bi bio utočište mladima, mjesto na kojem se mogu obrazovati u neformalnom sustavu, izraziti svoje mišljenje i graditi građanske kompetencije. Omogućio bi pokretanje dijaloga između mladih i lokalne zajednice. Za područje Petrinje, Siska, Gline i okolice potrebno je razraditi, osmisliti i sprovesti dobar strateški plan koji bi na dugogodišnjoj razini pozitivno utjecao na ova područja. Dok nevladin sektor razmišlja na ovaj način, država ad hoc principom „gasi požare“ što je pogrešno i nije održivo složili su se svi govornici na panelu. Uspjeh ove kampanje zagarantirat će prostor za mlade kao osnovni preduvjet njihovog ostanka, ali i zapošljavanje osobe koje će ih aktivno podržavati u izražavanju njihovih potreba i ispunjavanju njihovog potencijala. Svaki naš i vaš doprinos je od izuzetne važnosti.
Drugi panel naziva „Radimo za zajednicu: primjeri dobre prakse“ moderirala je Valentina Gambiroža Staković ispred DrONe – udruge za društveni razvoj i neformalno obrazovanje. Na panel raspravi kao govornici_ice sudjelovali_e su Kaja Cunk (Kulturno Izobraževalno Društvo PiNA iz Slovenije), Branimira Penić (Izvan Fokusa d.o.o.), Tajana Broz (LAG Zagorje-Sutla), Kruno Topolski (Studentski centar Rijeka), Katarina Petrović i Filip Lončar (korisnici projekta Social Innovators i osnivači Udruge Muzej škola). Fokus ovog panela bile su dobre prakse organizacija civilnog društva, motivacija mladih za pohađanje programa unutar udruga te vještine i znanja koja mladi stječu svojim sudjelovanjem. Kao primjer dobre prakse predstavljen je Social Innovators, njegov nastanak, područja rada i sl. Kaja Cunk je naglasila koliko je potrebno razvijati cjeloživotne vještine kod mladih i omogućiti im da sudjeluju i djeluju u radu organizacija civilnog društva. Izvan Fokusa d.o.o. još je jedan od primjera dobre prakse. Izvan Fokusa započeli su sa svojim radom kao udruga za medijsko stvaralaštvo i kulturne aktivnosti, a nakon nekoliko godina stvorili su Izvan Fokusa d.o.o. Danas se bave medijskom produkcijom i zapošljavaju uglavnom mlade osobe, a pokrenuli su i društveno poduzetništvo kako bi poticali razvoj umjetnosti, mladih autora i lokalnih zajednica. Tajana Broz predstavila je LAG Zagorje-Sutla koji rade s mladima iz ruralnih sredina. Tajana je govorila o zapošljivosti mladih u manjim lokalnim sredinama te je, iz vlastitog iskustva, predstavila izazove s kojima se mladi iz manjih sredina susreću prilikom potrage za poslom, a s ciljem omogućavanja jednakih prilika svim mladim osobama.
Kruno Toploski na panelu je vlastito radno mjesto predstavio kao primjer dobre prakse. Organizator slobodnog vremena Studentskog centra u Rijeci jedino je ovakvo radno mjesto u cijeloj RH, a Kruno ga je dobio zahvaljujući iskustvima i vještinama koje je stekao djelujući u udrugama civilnog društva. Katarina Petrović i Filip Lončar na panelu su predstavili iskustvo sudjelovanja u projektu Social Innovators. Katarina i Filip nedavno su osnovali vlastitu udrugu Muzej škola, a njihov prvi projekt „Škola u muzeju: uvod u kritičko razmišljanje o multikulturalizmu“ jedan je od pobjednika natjecanja „Moja inicijativa“ u organizaciji YIHR-a. Mentorska podrška, plan i program prakse, otvoren pristup i komunikacija od velike su važnosti za sudjelovanje mladih u organizacijama civilnog društva. Steći vještine i znanja, omogućiti im mjesto gdje mogu učiti i dati im potrebnu podršku neki su od najvažnijih zaključaka s ovog panela.
Treći panel naziva „Problemi i prilike u zapošljavanju mladih: važnost suradnje“ okupio je poslodavce, predstavnike ministarstva i sindikata, ali i mlade koji su se borili i bore s pronalaskom posla. Pandemija koronavirusa uvelike je utjecala na tržište rada, a posebno na mlade ljude koji su u potrazi za prvim radnim iskustvom. Apatija, nemoć i anksioznost nažalost su česte emocije naših mladih ljudi. S kojim točnom iskustvima se danas susreću tražitelji posla i što je potrebno promijeniti kako bi im omogućili bolje prilike, a tim i budućnost trudili su se odgovoriti Katarina Dropulić (Progress Media), poduzetnik Ivo Špigel, Aleksandra Gavrilović iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Sven Janovski iz Mreže mladih Hrvatske, uz moderaciju novinarke Faktografa Matee Grgurinović.
Katarina Dropulić na panelu je iznijela svoje iskustvo traženja posla od početka prošle godine. Unutar te godine dana prijavila se na 100 i više poslova, a dobila je vrlo malo odgovora i poziva u daljnji selekcijski postupak. Svoja razmišljanja i iskustva pretočila je u „dnevnik“ na društvenoj mreži LinkedIn, a jedna njena objava pregledana je preko 150.000 puta i u nju su se uključili svi! Poslodavci, posloprimci, HR-ovi što svjedoči o tome koliko je ova tema aktualna i koliko bolna. Mladi žele priliku i zaslužuju dostojanstven život, zaključila je u svom izlaganju.
Sunčica Brnardić savjetnica je za radno i socijalno pravo u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske – jednoj od tri sindikalne središnjice u Hrvatskoj. Govoreći iz svoje, sindikalne perspektive, Brnardić je istaknula da je zaposlenje na određeno vrijeme postalo pravilo te da se mladi ljudi u Hrvatskoj nalaze u trajnoj brizi i da je o tome izrazito važno razgovarati. Bitnim je istaknula poboljšanje rada Državnog inspektorata, a smatra i da je nenaglašena zakonska obveza poslodavca da obrazuje svoje radnike.
Sven Janovski obnaša funkciju glavnog tajnika Mreže mladih Hrvatske, a veći dio svog rada u Mreži posvetio je pitanjima politika tržišta rada, zapošljavanje mladih i radničkih prava. S obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo rada s mladima i u području politika za mlade, Janoski je istaknuo da je iskustvo Dropulić jako slično iskustvima brojnih mladih koji u Hrvatskoj traže posao. Istaknuo je da su sve analize pokazale da je SOR kao mjera kanibalizirao sve druge mjere te je sada, njegovim ukidanjem, na tržištu nastao vakuum. Kao veliki problem o kojem se izrazito malo priča ističe psihičko zdravlje mladih, pogotovo u kontekstu pandemije.Veliki problem vidi i u nedostatku naknade za mlade nezaposlene bez iskustva za razliku od drugih naknada koje se isplaćuju preko HZZ-a. Ti mladi nemaju od čega živjeti dok se s jedne strane trude svuda pokazati ono najbolje ne bi li dobili toliko željen posao. Ivo Špigel suosnivač je IT firme Perpetuum Mobile. Piše mjesečne kolumne za hrvatski IT časopis Mreža, a prije je pisao i za hrvatsko izdanje časopisa Forbes, a puno je surađivao s mladima preko prvo start-up programa u Hrvatskoj – ZIP (Zagreb Entrepreneurship Incubator) kojega je osnovao. On kao najveći problem ističe visoko obrazovanje i znanost, kao i loše stanje Sveučilišta u Zagrebu za kojega smatra da ga je potrebno internacionalizirati i otvoriti. Aleksandra Gavrilović posljednjih 9 godina radi u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u Upravi za tržište rada i zapošljavanje. Od 2011. godine priprema i provodi projekte s područja tržišta rada. Istaknula je da su mladi definitivno jedna od najranjivijih skupina na tržištu rada, a kao problem vidi nepovezanost obrazovanja s onim što se na tržištu rada traži. Također ističe da su većina poduzeća u Hrvatskoj mikro poduzeća te da poduzetnici često nemaju resursa za obučavanje radnika, a strukturnu nezaposlenost vidi kao jedan veći problem.
U šest sati trajanja konferencije iznijeli smo pozitivna i negativna iskustva, ukazali smo i pokazali primjere dobre primjere prakse i dali smjernice i savjete državi, poslodavcima i svim dionicima društva, a sada je vrijeme da ih primijenimo za naše bolje sutra.
Tekst je pripremila Katarina Dropulić na temelju izvještaja moderatorica panela.
Projekt Social Innovators financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz EEA and Norway Grants Fund for Youth Employment.
Zajedno za zelenu, konkurentnu i uključivu Europu.
Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
