Sarajevo, Beograd, Zagreb, 8.8.2024.
Inicijative mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji zajedno se sjećaju protjeranih srpskih civila koji su 7.8. i 8.8. 1995. godine stradali u napadima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) tijekom operacije Oluja. Tim povodom, naše tri organizacije su izradile studiju slučaja pod nazivom ,,Ratni zločin na Petrovačkoj cesti – 29 godina bez priznanja i pravde za žrtve” kojom upozoravamo na institucionalno zanemarivanje i zloupotrebu žrtava ovog ratnog zločina od strane institucija Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Tekst studije slučaja o zločinu na Petrovačkoj cesti možete pročitati ovdje.
Na današnji dan prije 29 godina, dva aviona MIG-21 HRZ nadlijetala su izbegličku kolonu kod sela Svodna blizu Novog Grada, na teritoriju Bosne i Hercegovine. Nakon što su nadletjeli kolonu, avioni su se vratili i ispalili rakete po koloni izbeglica. Dan ranije, 7. kolovoza, MIG-21 HRZ napravio je isto kod Bosanskog Petrovca, gradića u zapadnoj Bosni nedaleko od granice s Hrvatskom. U ta dva dana ubijeno je 13, a ranjeno 19 osoba. U godinama koje su uslijedile, ovaj ratni zločin, iako je počinjen na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti, nazvan je kratko po mjestu prvog napada – Petrovačka cesta, i jedan je od mnogih ratnih zločina počinjenih tijekom hrvatske vojne i policijske operacije Oluja kolovoza 1995. godine.
Žrtve zločina već dugo su ili u drugom planu ili se koriste za političke obračune. Prisutnost ratnih zločinaca u javnom prostoru dodatna su prepreka miru, potput Bože Bačelića na službenom obilježavanju operacije Oluja u Kninu. Naše institucije i društva moraju raditi na kreiranju društvene atmosfere u kojoj se širenje mržnje ne predstavlja kao legitimna borba za pravdu za žrtve bilo koje nacionalnosti. Scene iz Imotskog, poput skandiranja ustaških pozdrava i pokazivanje ustaških simbola, neprihvatljive su i dodatno otežavaju dijalog na nivou zajednica.
Državne komemoracije u Srbiji pretvorene su u javne događaje na koje se ljudi dovoze po stranačkom zadatku i predstavljaju političku platformu za jačanje biračkog tijela. Samo odgovoran odnos prema sjećanju, uz pijetet i dostojanstvo, može predstavljati doprinos miru. Nažalost, nerijetko imamo priliku gledati javne obračune sjećanjima u kojima aktivno sudjeluju i predstavnici institucija. Ovakvim postupanjem se atmosfera sukoba prenosi u svakodnevni život građana pa su tako, samo nekoliko dana nakon komemoracije žrtvama u Srbiji, na nadvožnjacima u Beogradu osvanuli natpisi ,,Ko boluje od zaborava nek letuje u Hrvatskoj”. Mir kojem mi stremimo nema ovakav odraz.
Ova publikacija dio je naše borbe za dijalog o prošlosti koji je baziran na činjenicama uz dostojanstven tretman žrtava i njihovih priča.
Studija ,,Ratni zločin na Petrovačkoj cesti: 29 godina bez priznanja i pravde za žrtve” namijenjena je najširoj javnosti, ali prije svega institucijama Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, koje trebaju bez odlaganja promijeniti odnos prema ubijenim civilima i njihovim porodicama i prestati s diskriminacijom ,,nepodobnih” žrtava. Zakonodavstvo BiH, Hrvatske i Srbije ne prepoznaje žrtve Oluje kao civilne žrtve rata: za Bosnu su oni strani državljani i kao takvi nemaju pravo na odštetu. U Hrvatskoj i Srbiji također nemaju pravo na odštetu jer se povreda njihovih prava dogodila izvan Srbije, odnosno Hrvatske.
Regionalna suradnja je preduvjet za efikasno procesuiranje i ona mora biti prioritet jer samo tako države mogu tvrditi da ulažu napore da privedu pravdi odgovorne za stradanja i protjerivanja srpskih civila u ljeto 1995. godine.
Inicijativa mladih za ljudska prava – Bosna i Hercegovina
Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska
Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija