hr en

Vijesti

Aktivistička mreža Inicijative mladih gradonačelnika Zagreba podsjeća na obećanje o postavljanju spomen obilježja za ubijene članove obitelji Zec

Large ure%c4%91ena

Zagreb, 9. svibnja 2023.

Aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih za ljudska prava zagovaraju postavljanje spomen obilježja za ubijene članove obitelji Zec u skladu s odgovornim standardima komemoriranja civilnih žrtava rata.

U prosincu 1991. godine, Mihajlo, Marija i njihova dvanaestogodišnja kći Aleksandra Zec, ubijeni su od strane pripadnika pričuvne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske, tzv. merčepovca, koji za taj zločin nisu odgovarali.

Na komemoraciji za ubijene članove obitelji Zec u prosincu 2022. godine, gradonačelnik Tomašević dao je obećanje da će se u znak sjećanja na mjestu ubojstva Aleksandre i Marije Zec postaviti spomen-ploča.

Povodom dana 8. svibnja, simboličnog datuma kada bi Aleksandra Zec obilježavala svoj rođendan, Inicijativa mladih za ljudska prava, obratila se gradonačelniku sa smjernicama kako na prikladan način sačuvati sjećanje na ubijene članove obitelji Zec te tako učiniti povijesni iskorak u komemorativnim praksama ne samo grada Zagreba, nego i Republike Hrvatske. 

Smjernice koje su u skladu s međunarodnim standardima za čuvanje sjećanja na civilne žrtve ratova proizlaze iz Preporuka za komemoriranje civilnih žrtava rata za predstavnike lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj pod nazivom “Inkluzivno sjećanje” koje su gradonačelniku Tomaševiću dostavljene i u prosincu 2021. godine.

Na prikladan način postaviti spomen obilježje nužno je kako bi se gradila budućnost u kojoj se zločini motivirani međuetničkom mržnjom, nikad više ne bi ponovili.

Ovom prilikom, aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih za ljudska prava poručili su:

Nikola (28): Stradanje obitelji Zec nije obično ubojstvo. Taj zločin je posljedica međuetničke mržnje koja se 90ih rasplamsala ovim prostorima. Mi mladi želimo takva naša kolektivna iskustva zaštititi od zaborava i ignorancije kako se ona ne bi ponovila. Zato spomen obilježje Aleksandri Zec neće obilježiti samo mjesto stradanja već i smjer u kojem kao društvo ne smijemo opet krenuti.

Borna (29): Odgovorno suočavanje s prošlošću preduvjet je zdrave sadašnjosti i sretnije budućnosti. Zagreb i Hrvatska moraju odgovorno memorijalizirati i komemorirati masakr obitelji Zec, odnosno moraju ostvariti sve inicijative utemeljene na principima tranzicijske pravde i na primjerima dobrih komemorativnih praksi ako iz svoje goleme sramote žele stvoriti preduvjete izgradnje demokratskog i miroljubivog društva te zdravog nacionalnog identiteta.

Teo (24): Suočavanje s vlastitom prošlošću uvijek je težak, ali i nužan korak. Inkluzivan pristup sjećanju bitan je za mlade generacije, koje rat devedesetih mogu pojmiti s distance, objektivnije i otvorenije. Mladi ljudi ovog prostora imaju odličnu priliku da stari sukob (ali ne i njegova sjećanja) zakopaju, te da njeguju spomen na one koji su tragično izgubili život uslijed sumanute međuetničke mržnje, upravo kako se ništa slično više ne bi ponovilo. Sjećanje na obitelj Zec i obećana spomen-ploča/spomenik dio su slagalice tog inkluzivnog sjećanja, te se zbog toga iskreno nadam da će se po tom pitanju djelovati.

Marina (22): Grad Zagreb ima moć utjecati na način na koji će se buduće i sadašnje generacije suočavati s prošlošću i učiti o njoj. Ta odgovornost je velika, a primjena savjeta udruga civilnog društva koje se bave posljedicama ratnih devedesetih jedini su put koji omogućava pravedno odavanje počasti svim žrtvama.

Aurora (25): Simbolička reparacija u obliku spomen-ploče/spomenika za obitelj Zec u kontekstu proračuna glavnoga Grada Republike Hrvatske vjerojatno ne košta puno, ali zato znači mnogo - za obitelj žrtava, za lokalnu zajednicu, za naciju, za trenutne i buduće generacije - jer predstavlja spremnost na suočavanje s najmračnijim dijelovima naše povijesti, kao i volju da se zajedničkim naporima djeluje u smjeru vladavine prava i priznanja patnje i stradanja svih žrtava, bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovjest. U tom smislu Grad Zagreb trenutno ima priliku poslužiti ostalim jedinicama lokalne samouprave kao uzor svojim primjerom dobre prakse inkluzivne memorijalizacije civilnih žrtava. To je prilika koju je neodgovorno više stavljati na čekanje do sljedeće obljetnice ili pak sljedećeg mandata, stoga se nadamo da će ju Grad ozbiljno shvatiti - sada.

 

SMJERNICE ZA ČUVANJE SJEĆANJA NA OBITELJ ZEC

Postavljanje spomen obilježlja obitelji Zec je oblik memorijalizacije njihovog stradanja koje je društvu nužno kako bismo ostvarili prava na istinu, pravdu, reparacije i jamstvo neponavljanja, prava koja čine stupove tranzicijske pravde. Postavljanje spomen obilježlja je oblik simboličkih reparacija žrtvama s obzirom na to da je prepoznavanje počinjenih zločina neophodno za vraćanje dostojanstva žrtvama. Ovaj proces memorijalizacije nije usmjeren samo na žrtve, već cjelokupno društvo i u sadašnjosti i budućnosti, s obzirom na to da doprinosi iscjeljenju i izgradnji povjerenja te ima za cilj sprječavanje budućeg nasilja.

Kako bi proces kreiranja i postavljanja spomen obilježja obitelji Zec bio u skladu s međunarodnim standardima, potrebno je:

  • uključiti raznovrsne društvene aktere s obzirom na to da se ciljevi memorijalizacije tiču izgradnje povjerenja u sadašnjosti te kreiranja budućnosti u kojoj se zločini ne ponavljaju,
  • organizirati konzultacije s predstavnicima žrtava, civilnim društvom i građanima u cilju otvaranja dijaloga u društvu oko uzroka i posljedica ovog zločina,
  • uključiti umjetnike s obzirom na njihovu specifičnu sposobnost i vještinu podizanja svijesti o kršenjima ljudskih prava i njihovim posljedicama.

 

Kako bi postavljeno spomen obilježje pružalo simboličke reparacije žrtvama i jamčilo neponavljanje zločina, potrebno je njegovim izgledom i sadržajem:

  • doprinijeti utvrđivanju istine i prihvaćanju činjenica,
  • doprinijeti inkluzivnom sjećanju kroz memorijalizaciju žrtava manjinskih zajednica, koje su često izostavljene iz službenih komemorativnih praksi,
  • izbjeći relativizaciju ili kompenzaciju počinjenog zločina s drugim zločinima počinjenim za vrijeme ratova devedesetih,

a prilikom postavljanja spomen obilježja, najviši državni dužnosnici trebaju:

  • službeno i javno prepoznati zločine, preuzeti odgovornost te se javno za zločine ispričati,
  • doprinijeti kritičkom promišljanju prošlosti i povezivanju događaja iz prošlosti sa suvremenim izazovima u području ljudskih prava.

 

Kako bi postavljeno spomen obilježje ostvarivalo dugoročan pozitivan društveni utjecaj, potrebno je:

  • redovno organizirati komemoracije, kontinuirano se i iskreno posvećujući čuvanju sjećanja na sve žrtve ratova devedesetih,
  • inkluzivnim procesima memorijalizacije doprinositi definiranju nacionalnog identiteta kroz politike pluralizma koje prepoznaju različite zajednice.

 

Projekt MLAD! provodi se uz financiranje Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Ovaj tekst izrađen je uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Sadržaj ovog teksta u isključivoj je odgovornosti autora i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Središnjeg državnog ureda.



Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.