Što se događa kada su demokratski standardi čvrsto uspostavljeni na papiru, ali ih građani u praksi doživljavaju drugačije?
Upravo se to pitanje provlačilo kroz četverodijelni online ciklus edukacija u okviru projekta ENGAGEUROPE, koji je tijekom dva tjedna provela Inicijativa mladih za ljudska prava Srbija (YIHR Serbia), uz podršku SCiDEV-a i svih projektnih partnera, a u kojem je sudjelovalo 115 mladih iz država članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana.
Kroz sesije posvećene europskoj demokraciji, proširenju EU-a i digitalnom upravljanju, sudionici su se iznova vraćali odnosu između formalnih obveza i stvarnog životnog iskustva: načinu na koji institucije štite demokratske vrijednosti, tome kako se reforme povezane s pristupanjem EU-u odražavaju na svakodnevni život građana te načinu na koji se digitalna prava štite kada se pravila iz zakonodavstva trebaju pretočiti u praksu.
Rasprave nisu uvijek vodile do istih zaključaka. Umjesto toga, pružile su prostor za usporedbu iskustava i stavova sudionika iz različitih zemalja te za promišljanje o tome što demokratske standarde čini stvarno smislenima i vidljivima u svakodnevnom životu.
Demokracija izvan izbora: institucije štite vrijednosti, a ne obrnuto
Institucije štite demokratske vrijednosti; one ih ne stvaraju. To je bila središnja teza uvodne sesije o demokraciji, vrijednostima i institucijama EU-a, koju je vodila Bojana Selaković, koordinatorica Nacionalne konvencije o Europskoj uniji u Srbiji.
Umjesto klasičnog pregleda institucionalne strukture, sesija je otvorila pitanje može li se država i dalje smatrati demokratskom ako izbori ostaju slobodni, dok sudovi, mediji i civilno društvo postupno gube svoju neovisnost.
Sudionici su razmatrali strukturne rizike s kojima se suočavaju demokracije u EU-u i njegovom susjedstvu, uključujući dezinformacije, strano uplitanje, pad povjerenja u institucije, digitalnu transformaciju i političku polarizaciju.
Rasprava je pokazala da demokratsko nazadovanje može nastupiti i onda kada se izborni ciklusi nastavljaju, osobito kada se narušavaju zajedničke vrijednosti poput neovisnog pravosuđa, slobodnih medija i prostora za djelovanje civilnog društva.
Proširenje EU-a: vjerodostojnost reformi jednako je važna kao i brzina njihova provođenja
U drugoj sesiji, koju je također vodila Bojana Selaković, sudionici su istraživali kako revidirana metodologija proširenja EU-a nastoji učiniti vjerodostojnost reformi jednako važnom kao i njihovu brzinu.
Sudionici su se upoznali s aktualnom metodologijom proširenja Europske unije te analizirali stanje napretka zemalja kandidatkinja zaključno sa srpnjem 2026. godine. Iako se razina napretka među zemljama kandidatkinjama značajno razlikovala, pitanja vezana uz stanje vladavine prava bila su jedan od zajedničkih izazova.
Unatoč različitim stavovima, sudionici su se složili da vladavina prava ostaje temeljna vrijednost te da napredak u ovom području mora biti vidljiv u svakodnevnom životu građana, a ne samo u dokumentima i formalnim procedurama.
U raspravi o tome kakav bi stav institucije EU-a trebale zauzeti prema državama kandidatkinjama u kojima postoje ozbiljni problemi s vladavinom prava, dio sudionika zagovarao je privremenu obustavu procesa proširenja, dok su drugi smatrali da je potrebno nastaviti dijalog i institucionalni pritisak kako bi se osiguralo da zemlje kandidatkinje ostanu na putu prema EU-u.
Podjela, dakle, nije bila u tome treba li Bruxelles djelovati, već koliko snažan utjecaj treba biti spreman koristiti kako bi zemlje kandidatkinje zadržao na reformskom putu.
Digitalno upravljanje: prava postoje u zakonima, ali se njihova zaštita provjerava u provedbi
Treća sesija, koju je vodila Orkidea Xhaferaj, stručnjakinja za digitalizaciju i inovacijske politike u SCiDEV-u, prenijela je raspravu iz područja demokratskih institucija u digitalni prostor.
Sudionici su se upoznali s europskim digitalnim regulatornim okvirom te povezali ta pravila sa širim demokratskim mehanizmima zaštite, uključujući pravo na privatnost i zaštitu od digitalnog nadzora.
Sesija je obuhvatila i pitanje što sve širenje europskog digitalnog regulatornog okvira znači za zemlje kandidatkinje zapadnog Balkana. Sudionici su raspravljali o tome kako usklađivanje sa standardima EU-a predstavlja dio pristupnog procesa, dok njihova stvarna provedba ovisi o institucijama i kapacitetima odgovornima za njihovu primjenu.
Time je otvoreno i šire pitanje: je li samo usvajanje pravila dovoljno ako njihova provedba ne osigurava jednaku razinu zaštite u svakodnevnom životu?
Sudionici su također raspravljali o aktualnim europskim raspravama o predloženim pravilima za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, koja se u javnosti često nazivaju „Chat Control“, kao i o pozivu Europskog parlamenta na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama bez roditeljskog pristanka.
Njihovi stavovi odražavali su složenost uspostavljanja ravnoteže u području digitalne regulacije. Dok su neki sudionici izrazili zabrinutost zbog zaštite privatnosti i mogućeg zlouporabe osobnih podataka, drugi su naglasili važnost zaštite sigurnosti i dobrobiti djece u digitalnom prostoru.
Zatvaranje kruga: vladavina prava i jednakost kao ključni izazovi demokracije
Završna sesija vratila je sudionike na teme koje su povezivale cijeli ciklus edukacija.
Pod vodstvom Ivane Nikolić, koordinatorice istraživanja u YIHR Serbia, sudionici iz država članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana pozvani su identificirati najveći demokratski izazov u vlastitoj zemlji te europsku vrijednost koju smatraju najtežom za ostvariti u praksi.
Vladavina prava ponovno je zauzela istaknuto mjesto u njihovim promišljanjima. Sudionici su je povezivali s jednakošću pred institucijama i mogućnošću izgradnje većeg povjerenja javnosti. Drugi su istaknuli rastuće nejednakosti i izazov osiguravanja da se dostojanstvo svih građana uistinu štiti.
Kroz ove refleksije pojavila se zajednička poruka: demokratski standardi najviše znače onda kada ih građani mogu osjetiti u vlastitom životu – kroz pravedan tretman, jednaka prava i institucije kojima mogu vjerovati.
Što slijedi?
Ovaj ciklus edukacija predstavlja tek jednu fazu šireg puta ENGAGEUROPE zajednice.
Nadovezujući se na online sesije, članovi zajednice nastavit će sudjelovati u Engagement Lab radionici, jednodnevnom online događanju koje će se održati u rujnu 2026. godine, a koje će provesti YIHR Croatia.
U nastavku projekta članovi ENGAGEUROPE zajednice bit će uključeni i u strukturirane mentorske odnose koji će se nastaviti kroz sljedeće projektne aktivnosti. Cilj je osigurati njihovu pripremljenost i samopouzdanje za budući rad na konzultacijama s građanima koje će se provoditi tijekom trajanja projekta.
Želiš da sudjeluješ? Javi nam se na croatia@yihr.org.
Projekt „Mobilizing Citizens for the Future of European Democracy through Data-driven Advocacy, Engagement, and Mobility“ (ENGAGEUROPE, Project No. 101253265) vodi Center Science and Innovation for Development (SCiDEV) iz Albanije, a provodi se u partnerstvu sa Sveučilištem u Skadru „Luigj Gurakuqi“ (Albanija), Youropía Cultural Association (Španjolska), Center for Comparative and International Studies – CCIS (Albanija), Association of Youth with Disabilities of Montenegro – AYDM (Crna Gora), Balkan Center for Constructive Policies – SOLUTION (Sjeverna Makedonija), Youth Initiative for Human Rights – YIHR Croatia, Youth Educational Forum – YEF (Sjeverna Makedonija) i Youth Initiative for Human Rights – Serbia.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV). Stavovi i mišljenja izraženi u ovom tekstu isključivo su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.