Zagreb, 2. listopada 2023.
Tijekom lipnja i srpnja imala sam sreću raditi s izvrsnim ljudima u Inicijativi mladih za ljudska prava Hrvatska kao pripravnica ICSC-a. Iskustvo koje sam dobila tijekom stažiranja u YIHR-u bilo je zaista korisno, posebice jer sam iz prve ruke mogla svjedočiti akcijama i programima koje nevladine organizacije provode što mi je pomoglo u boljem razumijevanju važnosti njihovog rada.
Glavni zadatak preda mnom bio je izrada rječnika s pojmovima iz tranzicijske pravde koji će biti objavljen iduće godine. Bez obzira što već imam prethodno znanje, istraživanje za rječnik pokazalo mi je važnost kvalitetnog i ispravnog definiranja temeljnih pojmova koje Inicijativa u svakodnevnom radu koristi. Naime, na početku mi se činilo kako je tranzicijska pravda jedan od onih pojmova koje ljudi često koriste bez da zaista znaju puno o tome. Štoviše, guglajući “tranzicijska pravda”, naići ćete na različite definicije što upućuje na višestrani pristup i utjecaj konteksta - svaka zemlja koja prolazi kroz proces tranzicijske pravde koristit će različite programe i težit će različitim oblicima reforme. Zbog toga vrlo brzo postaje jasno zašto je rječnik neophodan.
Istraživanje je rezultiralo s jedanaest pojmova koji su definirani korištenjem dostupne literature te obogaćeni primjerima i sugestijama za dodatno čitanje. Nadam se da će ovaj rječnik biti vitalan dio publikacije čija je svrha pomagati mladim političarima i aktivistima da bolje razumiju korištene pojmove.
Pohađanje “I ŠČa ćemo sad?” ljetne škole bio je vrhunac mog rada u YIHR-u. Dobila sam mogućnost susresti se i razgovarati s mladim ljudima zainteresiranima za tranzicijsku pravdu i ljudska prava iz Hrvatske i Srbije. Njihova spremnost na učenje i otvorenost za raspravu su zaista bili inspirativni. Grupa me sjajno prihvatila i drugi sudionici su dijelili sa mnom svoja moja mišljenja i uvjerenja o narativima koji okružuju ratove 90-ih. Prije susreta s njima sam imala mnoštvo neodgovorenih pitanja i mučila sam se s razumijevanjem kompleksnih religijskih, etničkih i nacionalnih identiteta koji su se tijekom rata ispreplitali. Uz kavu (i malo vina) počela sam shvaćati složenu prirodu aspekta identiteta i zašto je nasilje bilo tako specifično i brutalno. Četiri dana provedena u Daruvaru su zaista bila inspirativna.
Nakon povratka sam se bavila godišnjicom vojno-redarstvene operacije Oluja. U pripremi objava na društvenim mrežama sam provela opsežno istraživanje, gledajući snimke suđenja s Međunarodnog kaznenog suda za Jugoslaviju, razgovore s vojnicima i preživjelima i čitajući dostupnu literaturu. Tek sam tako mogla shvatiti razmjere etničkog čišćenja koje se dogodilo na prostoru Jugoslavije. Osobito mi je pomoglo gledanje snimaka suđenja jer sam na taj način dobila uvid u perspektivu vojnika i njihove pokušaje da opravdaju svoje ponašanje ili krivnju svale na nekog drugog. Ono što mi je također bilo šokantno jest drastična razlika u narativima o Oluji u Hrvatskoj i Srbiji. Ipak, najčudnije mi je bilo vidjeti performans kojim se rekreirao bijeg izbjeglica 2020. godine za 25. godišnjicu operacije. Vidjeti i razumjeti odakle termin “etničko čišćenje” dolazi zaista je utjecalo na promjenu mog mentaliteta - i dosad sam bila strastvena oko zaštite ljudskih prava, ali istraživanje o ratovima 90-ih, posebice o Oluji, zaista je ojačalo moju želju da se nastavim time baviti i dodatno obrazovati.
Moj posljednji zadatak savršeno je zaključio moje vrijeme u YIHR-u. Pripremajući se za prezentaciju na webinaru u sklopu Političke mreže mladih (Political Youth Network), mogla sam iskoristiti sve što sam naučila u protekla četiri tjedna. Moderiranje rasprava o tranzicijskoj pravdi i načinima za ostvarenje regionalne suradnje, posebice na razini mladih, ključno je za ozdravljenje u postkonfliktnim društvima. Također je bilo fantastično ponovno vidjeti aktiviste koje sam upoznala u Daruvaru kako se nastavljaju baviti političkim i društveno korisnim djelovanjem. Inicijativa mi je pružila priliku da učim i istražujem svijet tranzicijske pravde u nevjerojatno poticajnom okruženju. Njihov rad je vitalan. Inicijativa i njoj slične organizacije su nam potrebne jer pružaju alternativne narative i prilike za bolje razumijevanje konflikata van službenih, često nepotpunih interpretacija. Potiču društvo, posebice mlade, da se uključe i doprinesu procesu ozdravljenja. Ja Inicijativu vidim kao tim strastvenih aktivistkinja koje neustrašivo rade kako bi pomogle društvu, promičući mir i pravdu. Neizmjerno sam zahvalna što sam ih imala priliku upoznati i raditi s njima.
Ovaj tekst napisala je Eve Jones, naša pripravnica iz Velike Britanije.
Projekt MLAD! provodi se uz financiranje Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Ovaj tekst izrađen je uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Sadržaj ovog teksta u isključivoj je odgovornosti autora i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Središnjeg državnog ureda.
