Zagreb, 7. veljače 2023.
Prije nekoliko dana na Mostu dr. Franje Tuđmana u Čapljini (BiH) osvanuli su grafiti koji poručuju ‘‘Smrt Baliji‘‘ uz nacrtano slovo ‘‘U‘‘ s križem, dok je na drugom pisalo ‘‘Klat ćemo muslimanske žene i djecu‘‘.
Kako saznajemo iz medija grafit je uklonjen što podržavamo i pozdravljamo. Ipak, povodom ovih poruka ekstremne mržnje, podsjećamo na događanja u logoru Dretelj koji su 1993. godine osnovale vojne snage Herceg-Bosne odnosno Hrvatsko vijeće obrane (HVO), a koji se nalazio nedaleko od grada Čapljine, odnosno grafitiranog mosta. U logoru Dretelj su se nalazili pripadnici Armije BiH, pripadnici HVO-a bošnjačke nacionalnosti i vojno sposobni muškarci civili bošnjačke nacionalnosti.
Dretelj je pod kontrolom Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) tijekom 1992.g. služio kao mjesto zatvaranja osoba srpske nacionalnosti. Taj logor zatvoren je u kolovozu 1992. g., a snage HVO-a ga ponovno otvaraju 1993. g.
Broj zatvorenika u logoru u Dretelju dostigao je vrhunac u srpnju 1993. godine, kada je HVO u tom zatvoru držao približno 2.270 zatočenih muškaraca. Nakon toga, broj zatočenih muškaraca Bošnjaka u prosjeku je iznosio oko 1.700.
Zarobljenike se ponekad prisiljavalo ili poticalo da tuku ili zlostavljaju jedni druge. Posebno su brutalno zlostavljani zarobljenici koji su držani u samicama. Djela i postupanje HVO-a imali su za posljedicu teške povrede i povremeno su dovodili do smrti zarobljenika. U zatvoru u Dretelju najmanje četiri zarobljenika je umrlo od posljedica prebijanja ili zato što su ih ustrijelili pripadnici HVO-a. Zatočenici su bili maltretirani, vrijeđani i ponižavani na nacionalnoj osnovi.
„Dok su jeli, jednako su ih maltretirali: dok bi jednu grupu tukli do nesvijesti, ostali su morali da pjevaju ustaške pjesme, kako bi prigušili udarce i bolne jauke. Poslije su zatvorenici shvatili da moraju odmah da padnu u nesvijest i tako smanje patnje. Te smo prizore gledali svakog dana kroz prozore stacionara” - izjavio je jedan od zatvorenika iz logora Dretelj
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u presudi u predmetu Prlić i drugi (tzv. šestorka) zaključio je da su u logoru Dretelj bili prisutni pripadnici raznih jedinica HVO-a, uglavnom vojni policajci 3. satnije 3. bojne HVO-a, pripadnici 1. brigade „Knez Domagoj“ i pripadnici domobranske jedinice.
Koncentracijski logor Dretelj samo je jedan od primjera eskalacije međuetničke i međunacionalne mržnje na prostoru bivše Jugoslavije u kojem su zarobljenici na najokrutnije načine mučeni, zlostavljani i ubijani.
Potičemo prvenstveno predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića da u svojim obraćanjima ne izostavljaju imenovati počinitelje i žrtve ratnih zločina počinjenih tijekom devedesetih godina od strane hrvatskih snaga na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Podržati razvoj Bosne i Hercegovine u skladu s europskim vrijednostima i međunarodnim standardima ljudskih prava podrazumijeva i preuzeti odgovornost za političke i vojne pogreške svojih prethodnika te očekujemo da će se dosadašnje prakse visokih dužnosnika Republike Hrvatske koje to nisu činile, promijeniti.
Foto: Neobilježena mjesta stradanja