Zagreb, 2. svibnja 2020.
Povodom 25. obljetnice stradanja civila na području zapadne Slavonije i u Zagrebu, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska i Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija zajedno se prisjećaju civilnih žrtava rata stradalih tih dana, kako bi doprinijeli procesu pomirenja u našem društvu te promjeni dominantnog narativa koji u centar stavlja vojne podvige, dok žrtve ni ne spominje.
Operacija “Bljesak”
Prvog dana operacije “Bljesak” koju je provodila Hrvatska vojska, u selu Medari, blizu Nove Gradiške ubijani su civili, među kojima su bili i žene i djeca. Među 22 žrtve tog zločina bilo je jedanaest žena i dvije djevojčice od 7 i 8, i dječak od 11 godina. Također, nakon “Bljeska” mučeni su i pripadnici Srpske vojske Krajine, nakon predaje oružja predstavnicima UN-ovih mirovnih snaga. Zbog toga je Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska 2012. godine podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja tog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima. Prema dostupnim podacima, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage ubile su 283 civila, ali do danas nijedan od zločina tokom i nakon “Bljeska” nije procesuiran.
Granatiranje Zagreba
Snage Republike Srpske Krajine uzvratile su granatiranjem Zagreba i okolnih gradova, pri čemu je tijekom dva dana u Zagrebu poginulo 7 civila a njih 214 je ranjeno u napadima na glavni zagrebački trg i područje šireg centra grada.
Za granatiranje Zagreba pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju odgovarao je Milan Martić koji je u listopadu 2008. pravomoćno osuđen na kaznu od 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.
Govori državnih dužnosnika koji se osvrću na spomenuta događanja nerijetko su fokusirani isključivo na vojne pobjede dok se čitav narativ vezan za posljedice s kojima su se tada nosili građani, civili, i s kojima se i danas nose, u cijelosti izostavlja.
Iako pozdravljamo odluku predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da zbog prisutnosti osobe na čijoj se majici nalazio ustaški pozdrav “Za dom spremni!” napusti obilježavanje operacije “Bljesak”, nezadovoljni smo jer ni on ni premijer Andej Plenković ni ovog puta nisu iskazali poštovanje za sve civilne žrtve, što predstavlja kontinuitet u poricanju zločina Hrvatske vojske.
Preporuke za obje države
Upravo kako bismo doprinijeli shvaćanju žrtve čija karakteristika nije nacionalni identitet nego činjenica da su im protivno međunarodnim i nacionalnim standardima oduzeta osnovna ljudska prava, od odgovornih institucija Hrvatske i Srbije zahtijevamo sljedeće:
Imajući u vidu da su u prošlosti počinjena masovna kršenja ljudskih prava, zahtijevamo da se najviši dužnosnici Hrvatske i Srbije, javno i u prisustvu žrtava, u skladu sa Rezolucijom broj 60/147 Glavne Skupštine UN-a iz 2005. godine, ispričaju zbog onoga što su počinili pripadnici oružanih snaga kojima su zapovijedali njihovi prethodnici;
Da se žrtvama isplate materijalne reparacije, sve u skladu s navedenom rezolucijom UN-a od 2005., kao i sa važećim pozitivnim nacionalnim propisima;
Da se broj optužnica za ratne zločine poveća imajući u vidu da su mnogi od njih ostali nekažnjeni;
Da se donesu zakoni o civilnim žrtvama rata koji bi im omogućili i olakšali ostvarivanje prava, zagarantiranih ustavima i međunarodnim aktima važećim u Hrvatskoj i Srbiji;
Da doprinesu osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. godine (REKOM);
Da se u Hrvatskoj 2. svibnja proglasi spomendan na sve civilne žrtve rata i da se omogući njegovo obilježavanje na za to prilagođenom mjestu.
Cilj navedenih preporuka je fokusirati pažnju društva na žrtve te osnažiti građane da se suoče s razlozima koji su uzrokovali konflikte, nasilje, represiju ili sukobe koji su omogućili masovno kršenje ljudskih prava te da se na taj način nedvojbeno potvrdi činjenica da su se zločini dogodili, ali da postoji jasna i nedvojbena želja država i njenih institucija da se u dijelu u kojem je moguće pogreške isprave, te da odlučan doprinos neponavljanju istog ni sličnog u budućnosti.