Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj i Srbiji skupa su organizirale Školu tranzicijske pravde koja se održala od 25. do 28. ožujka 2021. za 30 mladih iz Srbije i Hrvatske uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Prvog dana programa, na predavanju o osnovama tranzicijske pravde, Marijana Toma je sa sudionicima i sudionicama razgovarala o historijatu pojma tranzicijske pravde, o njezinim ciljevima, kao i o mehanizmima kao što su kaznena pravda, komisije za istinu, reparacije i reforma institucija na primjeru država Latinske Amerike, Ruande, Španjolske, Kanade.
Na drugom predavanju u sklopu prvog dana, sudionicima i sudionicama se obratio Ivan Jovanović iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, koji je održao predavanje o kaznenoj pravdi kao mehanizmu tranzicijske pravde, te se osvrnuo i na rad i naslijeđe Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). On je sa sudionicima i sudionicama razgovarao o važnosti kaznene pravde u tranzicijskoj pravdi, o tome kako je MKSJ počeo s radom i zbog čega i na čemu Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove trenutačno radi. Osim toga, govorio je i o prvim presudama koje je ovaj sud donio u svom radu.
Posljednje predavanje u sklopu prvog dana održala je Jelena Đureinović sa Sveučilišta u Beču kao predstavnica Fonda za humanitarno pravo, na temu memorijalizacije. U sklopu svog predavanja je sudionicama i sudionicma govorila o pojmu memorijalizacije s naglaskom na ulogu koju ono ima u sprječavanju ponavljanja zločina, o nazivima ulica i trgova, spomenicima, te o ulozi koju “memory activism” ima u sprječavanju revizionizma.
Na početku drugog dana predavanje je održala Nevena Škrbić Alempijević, profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je govorila o pojmu društvenog sjećanja, kao i o odnosu individualnog i kolektivnog sjećanja. Ona je kroz svoje predavanje otvorila nekoliko bitnih tema, kao što su pitanje može li sjećanje biti društveno, kako se ono prenosi, koji je odnos politika sjećanja i kulture sjećanja, kao i da li i zašto društva zaboravljaju.
Drugo predavanje drugog dana održao je Nikica Torbica, povjesničar i aktivist DKolektiva iz Osijeka, koji je sa sudionicama i sudionicima razgovarao o tome zašto i kako učimo povijest, što je to službena povijest i na koji način se koristi u školama, kakav je odnos prema Drugome kroz učenje o sukobima, kakva je praksa u Hrvatskoj i što je rješenje za nacionalističko interpretiranje povijesti.
Posljednje predavanje drugog dana održala je Lejla Gačanica, pravna savjetnica i nezavisna istraživačica, koja je održala predavanje o reparacijama. Sudionici i sudionice su imali priliku upoznati se s pojmom reparacija, njegovim oblicima i vrstama, o pojmu civilne žrtve rata i kroz primjere reparacija Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine našim sudionicima i sudionicama detaljnije objasnila ovaj pojam. Osvrnula se, također, i na sveprisutno negiranje ratnih zločina i genocida, te na pojam vettinga.
Posljednjeg dana su sudionici i sudionice imali priliku slušati predavanje Mine Damnjanović, feminističke aktivistice i politologinje, koja je govorila o temi silovanja u ratu. Silovanje u ratu i seksualno porobljavanje su prvi put u povijesti prepoznati kao zločini protiv čovječnosti zahvaljujući presudama MKSJ. Naša predavačica je govorila o feminističkoj definiciji seksualnog nasilja, o konvencijama Ujedinjenih naroda i Ženevskim konvencijama, kao i o tome kakva su zakonodavstva u regiji po ovom pitanju. Tijekom predavanja je velika pozornost data temi Ženskih sudova.
Na samom kraju Škole, imali smo zadovoljstvo i čast razgovarati s Jasmilom Žbanić, redateljicom prvog igranog filma o genocidu u Srebrenici, “Quo Vadis, Aida?”. Tijekom razgovora, pokrivene su teme poput percepcije mladih prema filmu, reakcijama na film publike u Srbiji, te o motivaciji za rad na filmu o Srebrenici. Razgovor je moderirala Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava- Hrvatska. Cijelu snimku razgovora možete pogledati na Facebook stranici YIHR Srbija.
Ovim putem se zahvaljujemo svim sudionicima, sudionicama, predavačima i predavačima na vremenu koje su odvojili te na sjajnom druženju i znanju koji su doprinijeli da Škola tranzicijske pravde bude uspješna!