Zagreb, 13. prosinca 2022.
Predstavljeno istraživanje ‘Ratne devedesete iz perspektive mladih u Hrvatskoj’
Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska (YIHR) danas je na XV. Forumu za tranzicijsku pravdu održanom u Zagrebu predstavila istraživanje ‘Ratne devedesete iz perspektive mladih u Hrvatskoj’ koje smo proveli iz potrebe za razumijevanjem stavova i znanja mladih vezanih za period devedesetih, a posebno u odnosu na događaje koji u javnosti, obrazovanju te dominantnom političkom diskursu stoje na margini ili su potpuno nevidljivi.
Mlade se ispitivalo o samoprocjeni njihove informiranosti i izvorima znanja o Domovinskom ratu, njihovom odnosu prema ratnim zločinima počinjenim od strane pripadnika hrvatskih snaga, karakteru sudjelovanja Hrvatske u ratu u BiH, relativizaciji ratnih zločina i građanskih prava te znanju o i stupnju povjerenja u pravičnost i nepristranost presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (Haški sud).
Istraživanjem je utvrđeno da su za mlade najznačajniji izvor znanja o Domovinskom ratu njihovi roditelji ili članovi uže obitelji te osobe koje su imale izravno iskustvo rata. Svaki drugi ispitanik smatra da puno zna o ratnim zločinima počinjenima nad Hrvatima od strane pripadnika srpskih snaga. Suprotno tome, o ratnim zločinima počinjenima od strane pripadnika hrvatskih snaga nad Srbima dosta zna 18% ispitanika.
Najviše ispitanika, gotovo 57% čulo je za ubijanje civila za vrijeme vojne operacije Bljesak, a svaki drugi čuo je za ubojstvo članova obitelji Zec. Za ratne zločine poput masakra u Ahmićima ili zločina u Lori većina ispitanika nije čula.
Osuđene ratne zločince iz redova pripadnika hrvatskih snaga 43% ispitanika ne smatra herojima, no svaki drugi ih unatoč sudskoj presudi ili doživljava herojima ili nije siguran kako se po tom pitanju odrediti.
Podržati gestu isprike najviših dužnosnika Republike Hrvatske zbog zločina počinjenih na teritoriju Bosne i Hercegovine sklono je 42% ispitanika.
Većina ispitanika smatra da je rad Haškog suda rezultirao individualizacijom krivnje za počinjene zločine (58%), a relativna većina (42%) smatra da je Haški sud značajno doprinio otkrivanju istine o događajima tijekom Domovinskog rata.
Ispitanici čiji članovi obitelji nisu izravno sudjelovali u ratu i/ili nisu bili njime izravno pogođeni češće zauzimaju perspektivu koja uključuje izraženiju kritičnost spram negativnih strana Domovinskog rata.
Zaključno, može se reći da je struktura znanja mladih o Domovinskom ratu kombinacija tri faktora: međugeneracijskog prijenosa sjećanja u obitelji, dominantnog službenog narativa koji nudi jednodimenzionalnu interpretaciju događaja iz devedesetih te vjerojatno slabijeg interesa mladih za takve teme.
Čitavo istraživanje možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/3iZfGWA
___________________________________________
Projekt 4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Projekt 4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava zajednički provode Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska, Projekt građanskih prava Sisak, Europski dom Vukovar, Status M i ARTERARIJ.
Galerija
