hr en

Vijesti

Izvješće tužitelja Mehanizma ukazuje na ozbiljne probleme u Hrvatskoj

Large untitled design  23

U utorak, 11.6.2024., tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (IRMCT), Serge Brammertz, izdao je izvješće o napretku u kojem se opisuje rad Ureda tužitelja Mehanizma (OTP). Izvješće je obuhvatilo analizu rada Tužilaštva i stanja na terenu (u Ruandi, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori) između 16.11.2023. i 15.5.2024. godine.

 

Izvješće Ureda tužitelja, koje je nakon objave Tužitelj predstavio pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, ukazuje na zabrinjavajuće probleme i situaciju u Hrvatskoj. Analizirajući izvješće Ureda tužitelja, detektirale smo tri glavna problema: 

1. nedostatak regionalne pravosudne suradnje i zastoj u procesuiranju hrvatskih državljana

2. neadekvatni kapaciteti Državnog odvjetništva

3. poricanje zločina i veličanje ratnih zločinaca

 

Nedostatak regionalne pravosudne suradnje i zastoj u procesuiranju hrvatskih državljana

U OTP-ovom je izvješću navedeno da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora uz potporu OTPa pokazale značajan napredak u ostvarivanju kvalitetnije regionalne pravosudne suradnje. S druge strane, suradnja Hrvatske i Srbije je gotovo nepostojeća jer Hrvatska i dalje zanemaruje zahtjeve za pomoć (request for assistance) tužiteljstva u Bosni i Hercegovini. OTP poteškoće u suradnji s Hrvatskom objašnjava sljedećim pojavama - “političko uplitanje u pravosudni proces” i “politika odbijanja suradnje s drugim zemljama u regiji u slučajevima ratnih zločina koji se vode protiv osumnjičenika koji su hrvatski državljani”.

S obzirom na nepostojeću suradnju sa pravosudnim tijelima u Srbiji, hrvatsko pravosuđe svoje je napore usmjerilo na procesuiranje etničkih Srba - u odsutnosti. To, kako je ocijenio OTP, onemogućuje hrvatskim žrtvama ostvarenje pravde i samo pojačava kulturu nekažnjavanja za zločine koje su počinili hrvatski počinitelji. Prema istraživanju koje je provela Documenta, u 2023. godini, u fazi rasprave bila su 64 kaznena postupka u nadležnosti županijskih sudova u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Od 64, 42 kaznena postupka vođena su protiv nedostupnih okrivljenika koji uglavnom borave na području Republike Srbije, a samo 4 postupka protiv pripadnika hrvatskih vojnih snaga (HV i HVO).

Nakon što se hrvatsko Ministarstvo pravosuđa obvezalo procesuirati sve zahtjeve BiH za pomoć u predmetima ratnih zločina, činilo se da će se suradnja Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom popraviti. Međutim, tužilaštva na svim razinama u Bosni i Hercegovini izvijestila su da se broj neriješenih zahtjeva s godinama samo povećao. Većina neriješenih zahtjeva odnosi se na izravne počinitelje ubojstava, silovanja, protupravnog pritvaranja i drugih sličnih zločina.  Hrvatske vlasti su ovu situaciju uzeli na znanje, ali zasad nisu ponudili nikakva rješenja.

Ovi problemi značajno ometaju procese koji bi rezultirali zadovoljavanjem pravde za žrtve i kažnjavanjem počinitelja čime se dodatno “potiče praksa nekažnjavanja za zločine koje su počinili hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini”. Ured tužitelja također naglašava da je proces ostvarivanja “pravde za žrtve zločina koje su počinili hrvatski državljani koji borave u Hrvatskoj uglavnom u zastoju” zadnjih 10 godina. Ovaj negativan trend počeo se graditi po ulasku Hrvatske u Europsku uniju. 

 

Neadekvatni kapaciteti Državnog odvjetništva

Zbog neobrađivanja predmeta i zahtjeva za pomoć bosanskohercegovačkog tužilaštva, tijekom godina stvorili su se značajni zaostaci i veliki broj neriješenih predmeta. Hrvatski će tužitelji zbog toga morati, s obzirom da ne izručuju osumnjičenike iz BiH, preuzeti i procesuirati oko 100 predmeta u Hrvatskoj. Hrvatsko Državno odvjetništvo izjasnilo se da im nedostaje kapaciteta za rješavanje tako velikog broja predmeta. Ovi će problemi dovesti do dodatnih odgoda u procesuiranju predmeta i pozicionirati žrtve još dalje od ostvarivanja pravde koju zaslužuju i na koju imaju pravo.

 

Negiranje i veličanje ratnih zločina

U svom je izvješću OTP posebno istaknuo problem odlikovanja osumnjičenih i osuđenih ratnih zločinaca. Spomenutu je praksu aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović često prakticirao tijekom svog predsjedničkog mandata. OTP je naglasio da ovakve prakse mogu dodatno ometati već pristrane i problematične pravosudne procese. Više puta smo reagirale na takve događaje.

Također, OTP je izrazio zabrinutost zbog raširenosti prakse poricanja ratnih zločina, veličanja ratnih zločinaca i neprihvaćanja utvrđenih sudskih činjenica u regiji bivše Jugoslavije – uključujući i u Hrvatskoj. Više puta smo izvještavale o toj kontinuiranoj praksi, vidi na primjer, ovdje i ovdje.

 

YIHR Hrvatska ovim putem podržava pozive OTPa u izvješću upućene Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu pravosuđa.

 

S obzirom na opseg i ozbiljnost istaknutih problema u izvješću OTP-a, YIHR Hrvatska poziva Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da:

  • prime na znanje i javno se očituju oko izvješća OTPa i navedenih problema.

  • objasne zašto Hrvatska ne ispunjava svoje međunarodne obveze kao što su - (nepristrano) procesuiranje i kažnjavanje počinioca ratnih zločina, suradnja s nacionalnim pravosuđima u regiji koja procesuiraju ratne zločine, okončanje prakse nekažnjavanja za ratne zločine i ostvarivanje pravde za sve žrtve rata.

  • objasne kako planiraju rješavati probleme neadekvatnih kapaciteta hrvatskog Državnog odvjetništvo kada je riječ o a) prijenosu i procesuiranju predmeta u Hrvatskoj, b) obradi zahtjeva za pomoć tužilaštva u Bosni i Hercegovini.

  • Riješe zastoj u procesuiranju hrvatskih državljana koji traje zadnjih 10 godina, od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.

  • objasne što planiraju poduzeti kada je riječ o ustaljenoj praksi poricanja ratnih zločina, veličanja ratnih zločinaca i neprihvaćanja sudski utvrđenih činjenica od strane članova vlade, političkih predstavnika i građana.

  • Izrade i javno predstave strateški plan za rješavanje problema navedenih u izvješću u narednim godinama.

 

Također, pozivamo hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da oduzme odlikovanja koja su on i njegovi prethodnici dodijelili osuđenima i osumnjičenima za ratne zločine. Pozivamo ga da, umjesto da potiče društvene podjele i ometa pravdu, iskoristi svoje ovlasti i utjecaj kako bi potaknuo procesuiranje i kažnjavanje ratinh zločina i odgovorno suočavanje s našom nacionalnom prošlošću. 

 

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.