U utorak, 11.6.2024., tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (IRMCT), Serge Brammertz, izdao je izvješće o napretku u kojem se opisuje rad Ureda tužitelja Mehanizma (OTP). Izvješće je obuhvatilo analizu rada Tužilaštva i stanja na terenu (u Ruandi, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori) između 16.11.2023. i 15.5.2024. godine.
Izvješće Ureda tužitelja, koje je nakon objave Tužitelj predstavio pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, ukazuje na zabrinjavajuće probleme i situaciju u Hrvatskoj. Analizirajući izvješće Ureda tužitelja, detektirale smo tri glavna problema:
1. nedostatak regionalne pravosudne suradnje i zastoj u procesuiranju hrvatskih državljana
2. neadekvatni kapaciteti Državnog odvjetništva
3. poricanje zločina i veličanje ratnih zločinaca
Nedostatak regionalne pravosudne suradnje i zastoj u procesuiranju hrvatskih državljana
U OTP-ovom je izvješću navedeno da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora uz potporu OTPa pokazale značajan napredak u ostvarivanju kvalitetnije regionalne pravosudne suradnje. S druge strane, suradnja Hrvatske i Srbije je gotovo nepostojeća jer Hrvatska i dalje zanemaruje zahtjeve za pomoć (request for assistance) tužiteljstva u Bosni i Hercegovini. OTP poteškoće u suradnji s Hrvatskom objašnjava sljedećim pojavama - “političko uplitanje u pravosudni proces” i “politika odbijanja suradnje s drugim zemljama u regiji u slučajevima ratnih zločina koji se vode protiv osumnjičenika koji su hrvatski državljani”.
S obzirom na nepostojeću suradnju sa pravosudnim tijelima u Srbiji, hrvatsko pravosuđe svoje je napore usmjerilo na procesuiranje etničkih Srba - u odsutnosti. To, kako je ocijenio OTP, onemogućuje hrvatskim žrtvama ostvarenje pravde i samo pojačava kulturu nekažnjavanja za zločine koje su počinili hrvatski počinitelji. Prema istraživanju koje je provela Documenta, u 2023. godini, u fazi rasprave bila su 64 kaznena postupka u nadležnosti županijskih sudova u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Od 64, 42 kaznena postupka vođena su protiv nedostupnih okrivljenika koji uglavnom borave na području Republike Srbije, a samo 4 postupka protiv pripadnika hrvatskih vojnih snaga (HV i HVO).
Nakon što se hrvatsko Ministarstvo pravosuđa obvezalo procesuirati sve zahtjeve BiH za pomoć u predmetima ratnih zločina, činilo se da će se suradnja Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom popraviti. Međutim, tužilaštva na svim razinama u Bosni i Hercegovini izvijestila su da se broj neriješenih zahtjeva s godinama samo povećao. Većina neriješenih zahtjeva odnosi se na izravne počinitelje ubojstava, silovanja, protupravnog pritvaranja i drugih sličnih zločina. Hrvatske vlasti su ovu situaciju uzeli na znanje, ali zasad nisu ponudili nikakva rješenja.
Ovi problemi značajno ometaju procese koji bi rezultirali zadovoljavanjem pravde za žrtve i kažnjavanjem počinitelja čime se dodatno “potiče praksa nekažnjavanja za zločine koje su počinili hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini”. Ured tužitelja također naglašava da je proces ostvarivanja “pravde za žrtve zločina koje su počinili hrvatski državljani koji borave u Hrvatskoj uglavnom u zastoju” zadnjih 10 godina. Ovaj negativan trend počeo se graditi po ulasku Hrvatske u Europsku uniju.
Neadekvatni kapaciteti Državnog odvjetništva
Zbog neobrađivanja predmeta i zahtjeva za pomoć bosanskohercegovačkog tužilaštva, tijekom godina stvorili su se značajni zaostaci i veliki broj neriješenih predmeta. Hrvatski će tužitelji zbog toga morati, s obzirom da ne izručuju osumnjičenike iz BiH, preuzeti i procesuirati oko 100 predmeta u Hrvatskoj. Hrvatsko Državno odvjetništvo izjasnilo se da im nedostaje kapaciteta za rješavanje tako velikog broja predmeta. Ovi će problemi dovesti do dodatnih odgoda u procesuiranju predmeta i pozicionirati žrtve još dalje od ostvarivanja pravde koju zaslužuju i na koju imaju pravo.
Negiranje i veličanje ratnih zločina
U svom je izvješću OTP posebno istaknuo problem odlikovanja osumnjičenih i osuđenih ratnih zločinaca. Spomenutu je praksu aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović često prakticirao tijekom svog predsjedničkog mandata. OTP je naglasio da ovakve prakse mogu dodatno ometati već pristrane i problematične pravosudne procese. Više puta smo reagirale na takve događaje.
Također, OTP je izrazio zabrinutost zbog raširenosti prakse poricanja ratnih zločina, veličanja ratnih zločinaca i neprihvaćanja utvrđenih sudskih činjenica u regiji bivše Jugoslavije – uključujući i u Hrvatskoj. Više puta smo izvještavale o toj kontinuiranoj praksi, vidi na primjer, ovdje i ovdje.
YIHR Hrvatska ovim putem podržava pozive OTPa u izvješću upućene Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu pravosuđa.
S obzirom na opseg i ozbiljnost istaknutih problema u izvješću OTP-a, YIHR Hrvatska poziva Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da:
-
prime na znanje i javno se očituju oko izvješća OTPa i navedenih problema.
-
objasne zašto Hrvatska ne ispunjava svoje međunarodne obveze kao što su - (nepristrano) procesuiranje i kažnjavanje počinioca ratnih zločina, suradnja s nacionalnim pravosuđima u regiji koja procesuiraju ratne zločine, okončanje prakse nekažnjavanja za ratne zločine i ostvarivanje pravde za sve žrtve rata.
-
objasne kako planiraju rješavati probleme neadekvatnih kapaciteta hrvatskog Državnog odvjetništvo kada je riječ o a) prijenosu i procesuiranju predmeta u Hrvatskoj, b) obradi zahtjeva za pomoć tužilaštva u Bosni i Hercegovini.
-
Riješe zastoj u procesuiranju hrvatskih državljana koji traje zadnjih 10 godina, od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.
-
objasne što planiraju poduzeti kada je riječ o ustaljenoj praksi poricanja ratnih zločina, veličanja ratnih zločinaca i neprihvaćanja sudski utvrđenih činjenica od strane članova vlade, političkih predstavnika i građana.
-
Izrade i javno predstave strateški plan za rješavanje problema navedenih u izvješću u narednim godinama.
Također, pozivamo hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da oduzme odlikovanja koja su on i njegovi prethodnici dodijelili osuđenima i osumnjičenima za ratne zločine. Pozivamo ga da, umjesto da potiče društvene podjele i ometa pravdu, iskoristi svoje ovlasti i utjecaj kako bi potaknuo procesuiranje i kažnjavanje ratinh zločina i odgovorno suočavanje s našom nacionalnom prošlošću.