Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks objavio je izvještaj koji se odnosi na Hrvatsku nakon što je između 25. i 29. travnja ove godine sa svojom delegacijom boravio u državi. Mandat povjerenika uključuje praćenje stanja ljudskih prava članica Vijeća Europe, a njegovi izvještaji sadrže zaključke i ističu preporuke kako bi se spriječili nedostaci i kršenja ljudskih prava.
Prva stvar koju je potrebno uočiti kod najnovijeg izvještaja o Hrvatskoj je ta da se više od pola njegova sadržaja odnosi na pitanja tranzicijske pravde i društvene kohezije koja proizlazi iz (ne)provođenja mehanizama tranzicijske pravde. Kao što su isticali prošli izvještaji povjerenika te izvještaji glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Sergea Bramertza i izvještaji Odbora za ljudska prava UN-a, Hrvatska i dalje ne procesuira ratne zločine koji su se dogodili devedesetih godina te odbija surađivati sa zemljama iz regije po tom pitanju.
Povjerenik Muižnieks je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka odgovornosti u Hrvatskoj za neka od najtežih kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava iz doba rata te se u izvještaju posebno zabrinjavajućim ističe pristranost u izboru slučajeva za ratni zločin koji se procesuiraju pred hrvatskim sudovima. Pri tom povjerenik prvenstveno želi ukazati da se pred njima uglavnom sudi etničkim Srbima dok se Hrvati vrlo rijetko kažnjavaju za ratni zločin.
Izvještaj nadalje ističe nedostatke Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu jer ne obuhvaća sve oblike seksualnog nasilja i njihovu definiciju prema međunarodnim pravnim standardima. Također poziva Republiku Hrvatsku da ratificira Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka te ističe kako Hrvatska treba povećati prava nacionalnih manjina, osigurati adekvatnu pomoć svim civilnim žrtvama rata i sve uvjete za povratak građana izbjeglih između 1991. i 1995. godine.
Inicijativa mladih za ljudska prava kao i druge nevladine udruge u Hrvatskoj su kroz svoj rad nebrojeno puta upozoravale na probleme nedostatka istražnih i sudskih postupaka vezanih uz ratne zločine za što je prvenstveno odgovorno Državno odvjetništvo RH, kao i na sve druge probleme koji se tiču procesa tranzicijske pravde u Hrvatskoj. Ono što je izrazito zabrinjavajuće, a što je primijetio i povjerenik Muižnieks je pokazatelj da je Hrvatska od primjera poboljšanja procesa tranzicijske pravde u regiji postala zemlja u kojoj su se pozitivni trendovi obrnuli. Također, Hrvatska je postala jedan od najgorih primjera društvenog suočavanja s prošlošću. To se posebno može primijetiti kroz govor političara i drugih javnih osoba koje negiraju utvrđene istine, potiču međuetničku napetost i ponavljaju nacionalističke slogane iz prošlosti, a sve to ističe i povjerenik Vijeća Europe.
Ovaj najnoviji izvještaj samo je još jedan u nizu dokumenata međunarodnih tijela koji pokazuje kako je pred Hrvatskom dug i težak put do dostizanja najviših standarda ljudskih prava, a posebno u provođenju procesa tranzicijske pravde. Učinkovito rješavanje problema nekažnjivosti za ratne zločine kao preporuka u izvještaju biti će jedna od najbitnijih komponenti koja može ostvariti suočavanje s traumama iz prošlosti i mogućnost društvenog napretka i suradnje. Nadamo se kako će buduća vlada biti svjesna da nedostatak pravde nanosi dodatnu patnju žrtava i ima ozbiljne negativne učinke ne samo na vladavinu prava već na cjelokupni društveni odnos prema zločinu, međunarodnu suradnju i na mlade generacije koje nisu u mogućnosti uspostaviti međunacionalni dijalog.