Zagreb, 26. svibnja 2015. godine
Nacionalna konferencija
“Program regionalne razmjene mladih – potrebe i mogućnosti”
Inicijativa mladih za ljudska prava je održala nacionalnu konferenciju pod nazivom “Program
regionalne razmjene mladih – potrebe i mogućnosti ” u Hotelu ARCOTEL Allegra u Zagrebu, u srijedu i
četvrtak, 20. i 21, svibnja 2015. godine. Konferencija je dio aktivnosti IPA projekta “Regional Youth
Exchange Association” koji za cilj ima potaknuti osnivanje Programa regionalne razmjene mladih
(školaraca i studenata) putem otvorenih konzultacija sa svim dionicima: organizacijama civilnog
društva i državnim institucijama. Projekt se provodi u partnerstvu s Franco-German Youth Office-om
koji je ogledni primjer programa razmjene mladih koji već preko 60 godina ima značajne uspjehe u
razmjenama mladih iz Njemačke i Francuske.
Na konferenciji je predstavljena ideja osnivanja Programa regionalne razmjene mladih kojeg službeno
podržavaju Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Hrvatska. Prisutni dionici, predstavnici
institucija, političkih stranka te organizacija civilnog društva raspravljali su o mogućnostima i
preprekama za razvoj navedenog Programa kroz analizu postojećih nacionalnih strategija i sličnih
programa razmjene i suradnje studenata i volontera.
Na prvom panelu pod nazivom “Analiza potreba i mogućnosti iz perspektive institucija i političkih
stranaka”, Morana Makovec iz Ministarstva socijalne politike i mladih je istaknula važnost regionalne
razmjene mladih kao i poticanje razmjena mladih u širem europskom kontekstu. Naglasila je kako već
postoje neformani razgovori i inicijative o programu regionalne suradnje, te je u tome kontekstu ova
konferencija dobrodošao prilog raspravi o formatu i sadržaju budućeg Programa. Melita Mulić (SDP),
članica Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbora za vanjsku politiku,
iznijela je svoje iskustvo u raznim regionalnim inicijativama te je naglasila potrebu za jasnom
strukturom po uzoru na Višegradsku skupinu. Međutim, izrazila je skepsu uslijed velikog broja
otvorenih pitanja i manjka društvene spremnosti na ovakav tip inicijative. Ipak, zaključuje da je nužno
da Hrvatska, kao punopravna članica Europske unije, zadrži svoju prisutnost u regiji. Ivana Kordić,
predsjednica Upravnog odbora Volonterskog centra Zagreb (VCZ) te Voditeljica zagovaranja i razvoja,
izložila je iskustvo mreže volonterskih centara kao jednog od već postojećih modela prekogranične
suradnje mladih, te istaknula prepreke i izazove s kojima se susreću. Iskustvo VCZ-a govori o
kontinuiranom padu interesa za volontersku razmjenu između zemalja regije te nedostatku
institucionalne potpore i političke volje.
Drugi panel, pod nazivom “Analiza potreba i mogućnosti iz perspektive civilnog društva”, okupio je
predstavnike civilnog društva. Na panelu su sudjelovali Dražen Gečević, glavni tajnik Hrvatskog
ferijalnog i hostelskog saveza (HFHS), Gabrijela Martić, članica Upravnog odbora Mreže mladih
Hrvatske (MMH) te Marko Kovačić, viši stručni suradnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ). Dražen Gečević je na primjeru omladinskog turizma prikazao prednosti interkulturalne razmjene i učenja putem iskustva života u drugim sredinama. Gabrijela Martić iz MMH je iz zagovaračke pozicije svoje organizacije kontekstualizirala dugogodišnje iskustvo suradnje s organizacijama iz regije. Zaključno je iznijela pitanje političke volje, modela upravljanja, provedbe programa i zemalja koje bi sudjelovale u programu, kao polazne točke za daljnje razmatranje. Zadnji panelist, Marko Kovačić iz IDIZ-a je Programu razmjene pristupio na tri razine, ovisno o dionicima. Unatoč nominalnom podupiranju regionalnog pristupa, Kovačić je istaknuo problem nedovoljne motiviranosti politike za rješavanje regionalne politike prema mladima, te nespremnosti društva za regionalnu suradnju temeljeno na poraznim rezultatima istraživanja koja upućuju na goleme razmjere netolerancije i socijalne distance među mladima. Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u procesu formiranja Programa koji bi trebao biti izgrađen na temelju modela koje organizacije provode već godinama.
U daljnjim koracima će se navedeni zaključci koristiti u izradi studije izvedivosti i poslovnog plana
Programa regionalne razmjene mladih. Nakon održavanja svih nacionalnih konferencija slijedi
regionalna konferencija gdje će se uskladiti mišljenja i raspraviti preostala otvorena pitanja.
Projekt je financirala Europska unija.
Deklaracija o osnivanju Ureda za mlade
