„Morinj je nepomičan svjedok užasa u kojem se mali čovjek preko noći pretvori u velikog mučitelja“, istaknuo je prilikom otkrivanja spomen-ploče ispred logora Morinj bivši potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar obrane Crne Gore, Raško Konjević.
Logor Morinj – službenog imena Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske – smješten je u istoimenom mjestu u općini Kotor u Crnoj Gori. Kroz logor Morinj prošla su 292 zarobljenika, većinom civila, a za zločine je osuđeno nekoliko pripadnika rezervnog sastava JNA. Logor je relativno nepoznat široj hrvatskoj javnosti, a organiziran je nakon početka crnogorske agresije na Dubrovnik u jesen 1991. godine, kada su u Morinj dovedeni hrvatski branitelji i civili s dubrovačkog područja.
Logor je bio aktivan od 3. listopada 1991. pa do 18. kolovoza 1992. godine, a za mučenje zarobljenika te ubojstvo dvije osobe, osuđena su četiri počinitelja na ukupno 12 godina zatvora. Viši sud u Podgorici osudio je za ratne zločine nečovječnog postupanja prema ratnim zarobljenicima Ivu Gojnića (2 godine zatvora), Špiru Lučića (3 godine), Boru Gligića (3 godine) i Ivu Menzelina (4 godine).
Prema svjedočenju bivšeg zatočenika Zlatka Bagoje, Morinj je bio klasični koncentracijski logor.
„To je bilo mučilište. Kad su nam dali deke za pokrivanje, bile su natopljene vodom. Smršavio sam 25 kila u 72 dana“, kazao je Bagoje, dok se njegov suborac Zdenko Bulić prisjetio da su ih njihovi mučitelji odvodili pred televizijske kamere i prisiljavali ih da govore kako su Hrvati krivi za rat te da njihova vojska zapravo oslobađa Hrvatsku od ustaša.
Crna Gora, u nastojanju da se ispriča za zločin, postavila je 2022. spomen ploču na ulazu u logor, a preživjelim logorašima isplaćeno je i ukupno 1,43 milijuna eura odštete. Preživjeli logoraši civili dobili su 200 eura za svaki dan proveden u logoru, a logoraši branitelji po 100 eura.
U politički polariziranoj Crnoj Gori mišljenja o logoru Morinj su podijeljena. Mještani Morinja u listopadu 2022. blokirali su cestu u pokušaju onemogućavanja postavljanja spomen-ploče. Ipak, ploča se postavila, a svake se godine organizira se i službeno obilježavanje godišnjice otvaranja logora. Polarizaciju dobro oslikava i činjenica da gradski bazen u Kotoru i dalje nosi ime jednog od logorskih čuvara, Zorana Gopčevića.
Tekst je napisala Petra Orešković, članica aktivističke mreže Inicijative mladih za ljudska prava.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/morinj-33-godisnjica-stradanja-hrvatskih-branitelja-i-civila-11787856 (pristupljeno: 3.3.2025)
https://branitelji.gov.hr/vijesti/otkrivena-spomen-ploca-na-mjestu-nekadasnjeg-logora-morinj-u-crnoj-gori/4197 (pristupljeno: 3.3.2025.)
https://www.index.hr/vijesti/clanak/Bivsim-pripadnicima-JNA-ukupno-12-godina-zatvora-za-zlocine-nad-Hrvatima-u-logoru-Morinj/692237.aspx (pristupljeno: 3.3.2025.)
https://www.index.hr/vijesti/clanak/crna-gora-mora-isplatiti-odstetu-za-200-hrvata-zatvorenih-u-logoru-morinj/1009239.aspx (pristupljeno: 3.3.2025.)
https://www.index.hr/vijesti/clanak/otkrivena-spomenploca-zatocenim-hrvatima-u-bivsem-logoru-u-crnoj-gori/2402306.aspx (pristupljeno: 3.3.2025.)
https://www.vecernji.hr/vijesti/spomen-ploca-logorasima-iz-morinja-i-143-milijuna-eur-odstete-1624860 (pristupljeno: 3.3.2025.)