Grad Vukovar je između 13. i 16. rujna bio mjesto susreta mladih iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u okviru regionalnog programa razmjene Inicijative mladih za ljudska prava realiziranog uz pomoć Zaklade Friedrich Ebert, Europskog doma Vukovar, Francuskog instituta u Hrvatskoj i Talijanskog instituta za kulturu iz Zagreba. U nekoliko dana boravka u gradu koji je obilježen ratom 90-ih godina sudionici su imali prilike susresti se s aktivistima koji se bave žrtvama zločina i kršenja ljudskih prava iz Vukovara, posjetiti spomen područja koja obilježavaju stradanja iz rata, poput Spomen doma Ovčara te međusobno diskutirati i razmijeniti stavove o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Mladi između 18 i 26 godina, pripadnici tzv. druge generacije koja nije direktno sudjelovala u događanjima 90-ih godina, aktivno su propitivali dominantne narative, tražeći sve činjenice iz tog razdoblja pa i one koje se aktivno prešućuju ili skrivaju u javnom prostoru danas, 20 i više godina nakon završetka rata. Polazeći od uvažavanja svake nevine žrtve, posebice civila, bez obzira na njihovu nacionalnost ili nacionalnost počinitelja zločina, mladi su s velikom razinom uvažavanja slušali i razgovarali o stradanjima i Hrvata i Srba s područja Vukovara.
Dio programa razmjene, pored posjeta Spomen domu Ovčara, uključio je i posjet otvorenju izložbi „Walls Between People“ i „Borderline“ francuskih i talijanskih autora o granicama koje spajaju, odnosno razdvajaju te projekciju dokumentarnog filma „Oš’ me pozdravit’ u busu“ na brodu na samoj granici Hrvatske i Srbije na Dunavu.
Želeći naučiti iz pogrešaka iz prošlosti kako se isti ili slični sukobi ne bi ponovili, mladi su u sklopu konferencije „Iz naše perspektive – mladi o suočavanju s prošlošću“ održane u Gradskom muzeju Vukovar raspravljali o tome kako bi mogla i trebala izgledati nastava o novijoj prošlosti te u sklopu stručno vođenih radionica izradili vlastite želje i prijedloge. Zaključili su kako iako sami nisu bili dio sukoba koji su razdvojili države i narode ove regije i nisu odgovorni za događaje iz prošlosti, imaju veliku odgovornost za načine suočavanja s prošlošću u sadašnjosti, što je proces koji će graditi naše društvo za budućnost.
