Zagreb/Mostar, 29. ožujka 2023.
Ono što mi želimo jeste da se sva ova mjesta stradanja obilježe na primjeren način kako bi bila mjesta koja će opominjati nove generacije na ono što se desilo i kako se to više nikad ne bi ponovilo na ovim prostorima i bilo gdje drugo u svijetu. - Emir Hajdarević, bivši zatočenik logora Heliodrom i predsjednik Udruženja logoraša Mostar
Krajem veljače započeti su radovi na uređenju Muzeja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u mostarskom naselju Rodoč, na području gdje se tijekom devedesetih nalazio centralni zatvor logora Heliodrom u koji su pripadnici HVO-a zatvarali Bošnjake. Iz medija smo saznali i da se kontroverzna institucija, koja se gradi upravo na mjestu na kojemu je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake, financira iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Logor Heliodrom u Mostaru bio je jedan od najzloglasnijih, a bio je otvoren od rujna 1992. do travnja 1994. godine.
Ove godine, 19. ožujka, obilježena je 29. godišnjica početka raspuštanja logora Heliodrom koji obilježava Udruženje logoraša Mostar. Donosimo razgovor s Emirom Hajdarevićem koji je proveo 309 dana u logorima uključujući logor Heliodrom, Dretelj, Vojno i Sovići.
Kako je Udruženje logoraša Mostar reagiralo na saznanje da se na području bivšeg logora Heliodrom uređuje Muzej Hrvatskog vijeća obrane (HVO)?
Udruženje logoraša čiji sam predsjednik je jedno od najaktivnijih udruženja na prostoru Bosne i Hercegovine koje u svom djelovanju pokušava da ukaže na sve probleme koji se tiču logoraša pa i nekih pitanja koja se tiču društvenih i političkih djelovanja u Bosni i Hercegovini. Saznanje o izgradnji Muzeja HVO-a na prostoru Heliodroma u Mostaru smo imali kroz medije koji su objavili informaciju da je Ministarstvo odbrane BiH potpisalo Ugovor o finansiranju tog projekta. Odmah po saznanju smo reagovali putem medija i pokušali uspostaviti vezu sa Ministarstvom kako bi se prekinule aktivnosti jer je to prostor zatvaranja preko 10.000 stanovnika grada Mostara i logor u kojem je ubijeno 54 logoraša. Tim putem smo upozorili sve relevantne institucije da je ovakav odnos prema mjestima stradanja logoraša pogubno za generacije koje dolaze iza i koje trebaju da budu svjesne i upoznate sa dešavanjima na ovom prostoru, a ne da im se priča i prikazuje krivotvorena istorija koja negira sve počinjene zločine od strane HVO-a u periodu 1993-1994 godine. Također, naš generalni stav je da su ovakve aktivnosti u direktnom sukobu sa donešenim Zakonom od strane Visokog presdstavniika koji se odnosi na negiranje genocida i ratnih zločina. Samim tim je i krivično djelo jer se sa takvom aktivnošću i prenamjenom prostora u obrazovne ili neke druge svrhe direktno pokušava sakriti i promijeniti izgled i narativ mjesta gdje su počinjeni ratni zločini i to je naš generalni stav jer nikom ne osporavamo pravo niti dopuštamo nekome da naše pravo dokine da se obilježe mjesta stradanja.
Prošle godine, onemogućen vam je pristup Heliodromu u cilju obilježavanja 19. marta, odnosno datuma kad je počelo raspuštanje iz logora, a ove godine ste ponovno obilježili taj datum. Na koji način biste vi željeli da društvo pamti zločine počinjene u Heliodromu i kako da taj prostor izgleda?
Već nekoliko godina pokušavamo da pristupimo tom prostoru organizovano što nam je bilo onemogućeno zatvaranjem kapije pred nosom i uskraćivanjem pristupa tom prostoru. Tim prostorom već izvjestan broj godina raspolaže Sveučilište u Mostaru koje nam nije dozvoljavalo pristup zgradi "Centralnog zatvora", zgradi sinonimu stradanja građana Mostara u logorima HVO-a i tzv. HRHB koja je presuđena za udruženi zločinački poduhvat zajedno sa tadašnjim rukovodstvom Republike Hrvatska pred Međunarodnim sudom u Hagu. Svjesni smo da ti prostori će se koristiti u neke svrhe, ali je nedopustivo da se taj prostor koristi za veličanje jedne ideje kroz HVO koja je počinila stravične zločine na ovom prostoru. Ono što mi želimo jeste da se sva ova mjesta stradanja obilježe na primjeren način kako bi bila mjesta koja će opominjeti nove generacije na ono što se desilo i kako se to više nikad ne bi ponovilo na ovim prostorima i bilo gdje drugo u svijetu.
Smatrate li da je važno da se mladi upoznaju s događajima iz ratne prošlosti? Slobodno podijelite i obrazloženje vašeg odgovora.
Apsolutno je važno upoznavati mlade sa dešavanjima na ovim prostorima kako bi istina bila prezentovana i kako zlonamjerni političari neznanje ne bi koristili za izvrtanje istorije i pokušaje sakrivanje zločina koje su počinili oni "njihovi". Danas smo na prostoru Bosne i Hercegovine svjedoci svakodnevom negiranju genocida i zločina koji su počinjeni samo zato što je neko bio druge vjere ili nacije, a to je nedopustivo u modernom demokratskom svijetu. Također je nedopustivo - moram se opet osvrnuti na političare - da ti isti političari pokušavaju zločine koji su presuđeni pred sudovima, pa i UZP, staviti na pleća naroda i predstaviti to kao napad na državu ili napad na narod. Ne, to nije napad kakvim ga oni pokušavaju predstaviti, to je pokušaj žrtava da dođu do istine i pravde i pokušaj da se tačno etiketiraju oni koji su zločin sistemski poticali i provodili, a sve zarad nekih njihovih političkih ideja i ideala. Naša je želja da hrvatske vlasti priznaju počinjene zločine i da napokon dođe do katarze i prihvatanja istorijskih činjenica i sudskih presuda koje su relevantne za stvaranje slike običnog građanina Republike Hrvatske o događajima na prostoru Bosne i Hercegovine, a koje su direktna posljedica djelovanja HVO-a i tzv "HRHB".
foto: Mirsad Behram (RFE/RL)