hr en

Vijesti

Obilježili smo 30. obljetnicu zatvaranja logora Heliodrom

Large untitled design  27

U utorak, 19. ožujka 2024. obilježeno je 30 godina od raspuštanja logora Heliodrom koji je osnovalo Hrvatsko vijeće obrane (HVO) u 9. mjesecu 1992. nedaleko od Mostara. U njemu je bilo zatočeno, zlostavljano i na fizički rad prisiljavano više tisuća ratnih zarobljenika i civila, ponajviše bošnjačke, ali i srpske nacionalnosti. Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, 77 zatočenika logora se vodi kao ubijeno ili nestalo. 

Nekadašnjim logorom danas većinski raspolaže Sveučilište u Mostaru (drugim dijelom raspolaže vojska) koje ne dopušta pristup prostorijama u kojima su logoraši bili zatočeni, stoga se okupljanje i komemoracija odvijaju ispred ograde, čime se negira dostojno obilježavanje patnje i stradanja žrtava i preživjelih. Osim toga, na istom tom prostoru se planira izgradnja Muzeja HVO-a što je odobrilo Ministarstvo obrane BiH, a u financiranju sudjeluje i Republika Hrvatska. Koliko je poznato, muzej bi trebao služiti za predstavljanje povijesne uloge i važnosti HVO-a i prijenos toga mlađim generacijama - ali bez spomena postojanja logora, odnosno kršenja ljudskih prava koja su se na tom mjestu odvila. 

Imajući to na umu, kao i sudske presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju koje su dokazale odgovornost hrvatskog političkog i vojnog vrha u međunarodnom sukobu u BiH, odnosno postojanje kontrole Republike Hrvatske nad oružanim snagama i civilnim vlastima Hrvatske Zajednice (kasnije Republike) Herceg-Bosne, zajedno smo s Documentom - centrom za suočavanje s prošlošću i Udruženjem logoraša Mostar u ponedjeljak, 18.3. organizirale i moderirale javnu tribinu “Heliodrom - od logora do muzeja” na kojoj su sudjelovali Zilha Mastalić Košuta s Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Emir Hajdarević, predsjednik Udruženja logoraša Mostar i bivši logoraš, Vesna Teršelič iz Documente, Elvedin Nezirović, mostarski književnik te Dragan Markovina, povjesničar i pisac. Na tribini smo razgovarali o povijesnim i sudskim činjenicama vezanima za logor i djelovanje HVO-a na prostoru Mostara te načinu na koji se te činjenice danas relativiziraju ili negiraju, a adresirali smo i problematičnost izgradnje muzeja - budući koraci su usmjereni na zagovaranje premještanja muzeja ili posvećivanja jednog njegovog dijela postojanju logora. 

Na samu obljetnicu smo prisustovali komemoraciji ispred sveučilišne ograde na kojoj su se kratko obratili bivši logoraši istaknuvši kako je nužno da mjesto na kojem su ljudi mučeni i ubijani nije mjesto za veličanje vojske odgovorne za to te kako je minimum koji treba biti ispunjen - pristup nekadašnjim prostorijama logora.

Isti smo dan s našim aktivistima i kolegama iz Documente i Foruma ZFD-a sudjelovali na komemoraciji kojom je obilježena 30. obljetnica raspuštanja logora Bugojno u središnjoj BiH. Procjenjuje se da je u logoru "Stadion" Armije BiH u Bugojnu poginulo i ubijeno više stotina zarobljenika hrvatske nacionalnosti dok se neki i dalje vode kao nestali. Tužilaštvo BiH u siječnju 2024. potvrdilo je optiužnicu za ove zločine protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića. Kao i komemoraciju logora Heliodrom, onu u Bugojnu posjetili smo s mladima - novim generacijama - kako bismo potaknuli osvještavanje i upoznavanje s događajima te ukazali na važnost komemoriranja svih žrtava bez obzira na njihovu nacionalnost. Smatramo da je inkluzivno sjećanje preduvjet za otvaranje dijaloga o suživotu i pomirenju kojem težimo, a ovakvim inicijativama to želimo i možemo potaknuti. 

Put prema konstruktivnoj budućnosti kojoj težimo ne smije se graditi na nepoštivanju žrtava i odbacivanju njihovih prava na reparacije te priznanje i ispriku za zločine. Ne smije se graditi niti na povijesnom revizionizmu i slavljenju ratnih zločina.

 

Foto: Sanja Bistričić Srića

 

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. 

Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

 

Galerija

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.