Zagreb, 6.8. 2021.
Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska je u srijedu 4. kolovoza 2021. organizirala panel pod nazivom “26. obljetnica VRO Oluja: izazovi i prepreke za pomirenje”. Na panelu su sudjelovali Sven Milekić, doktorant povijesti na Sveučilištu Maynooth u Irskoj te dr.sc. Jelena Đureinović, povjesničarka i koordinatorica istraživačke platforme “Transformacije i Istočna Europa” na Sveučilištu u Beču, a moderirala je Branka Vierda, koordinatorica na programima za pravdu i pomirenje Inicijative mladih.
Cilj panela bio je osvrnuti se na prošlogodišnju obljetnicu te komentirati očekivanja od ovogodišnje obljetnice u okviru doprinosa politikama pomirenja, problematizirati fragmentirane pristupe u okviru ostvarenja mehanizama tranzicijske pravde u odnosu na ratove devedestih, komparativno analizirati politike sjećanja i povijesti u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na proslavu i obljetnicu VRO Oluja te ispitati mogućnosti organizacija civilnog društva za zagovaračke doprinose boljim odnosima spomenutih dviju država.
Svjesni da se u Hrvatskoj i Srbiji javni prostor ispunjava suprotnim narativima o tome što se dogodilo za vrijeme i nakon VRO Oluja, nastojali smo uključujući i pitanja iz publike, s našim sugovornicima ocijeniti kakvi su napretci, kakve prepreke te koje mogućnosti za antinacionalstički i multiperspektivni, ali inkluzivni pristup sjećanju te zašto je upravo takav pristup važan.
Na početku smo se osvrnuli na prošlogodišnju obljetnicu VRO Oluja kada je javni prostor bio ispunjen porukama koje su se odnosile na pomirenje, dijalog, značaj činjenica te žaljenje za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane. Sven je u okviru obilježavanja operacije “Oluja” 2020. g. uvidio neke pozitivne pomake, no također naglasio da se takve geste brzo zaborave. Jelena je istaknula da je odluka Borisa Miloševića, potpredsjednika Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava, da sudjeluje na prošlogodišnjoj proslavi VRO Oluja naišla na velike osude od strane srpskih dužnosnika.
Moderatorica je pozvala paneliste da komentiraju prošlogodišnju izjavu Saše Miloševića, generalnog tajnika Srpskog narodnog vijeća, koja opisuje Oluju kao “legalnu, ali su mnogi njeni segmenti kriminalni, ona je i akt oslobađanja države, ali i akt etničkog čišćenja.” Komentirajući ovu izjavu, Jelena je objasnila da takva multiperspektivnost nije prisutna u državnim komemoracijama Oluje u Srbiji te da nema osvrta na ratne događaje koji su prethodili Oluju niti razgovora o prisilnoj mobilizaciji izbjeglica iz Hrvatske. Sven se složio da i u Hrvatskoj nedostaje ovakav multiperspektivni pristup bez kojeg se zločini tijekom i nakon Oluje oslikavaju samo kao pojedinačni, izolirani incidenti koji nemaju nikakve veze s državnom politikom tadašnjeg vremena.
Dodatno smo raspravljali paradoks inzistiranja na “srpskoj žrtvi” tijekom i nakon VRO Oluja u Republici Srbiji kao državi koja tim žrtvama još nije priznala status. Takav pristup je Jelena nazvala zloupotrebom žrtava u političke svrhe. Također je pojasnila da je za ostvarivanje statusa civilne žrtve rata u Srbiji potrebno dokazati da se radi o državljanima Republike Srbije koji su tijekom rata na teritoriji Republike Srbije od strane neprijatelja zadobili tjelesne povrede, čime se zapravo isključuju civilne žrtve Oluje.
Prokomentirali smo i Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji je nedavno izglasan u Hrvatskom saboru, a čije donošenje je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković najavio u svom govoru u Kninu 2020. godine. Poučeni iskustvom vezanim za Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, Sven je istaknuo da je bitno pričekati i pratiti primjenu zakona. Na pitanje o potencijalnoj diskriminaciji prilikom primjene zakona, Milekić je istaknuo da žrtve također imaju mogućnost pokušati ostvariti svoja prava putem Europskog suda za ljudska prava ukoliko im nakon iscrpljenog pravnog puta u Republici Hrvatskoj ista ne budu priznata te da su kod primjene zakona brojni izazovi koji nadilaze isključivo etnicitet žrtava.
Pored reparacija žrtvama, razgovarali smo o važnosti procesuiranja ratnih zločina, pogotovo u kontekstu prošlogodišnje obljetnice kad se s najviših pozicija vlasti javno i nedvosmisleno govorilo da su se ratni zločini dogodili. Sven je ukazao na nedostatak interesa i volje za procesuiranjem zločinaca, dok je Jelena istaknula da čak i kad domaći sudovi procesuiraju zločine, javnost je nedovoljno upoznata s presudama i sadržajem utvrđenog.
Razgovarali smo i o očekivanjima od ovogodišnje obljetnice VRO Oluja u Hrvatskoj i Srbiji u kontekstu medijski najavljenih poteza visokih državnih dužnosnika. Moderatorica je zamolila paneliste i da prokomentiraju namjere predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da, kao i prethodne godine, uruči odlikovanja jedinicama koje su podržale VRO Oluja bez rasprave o ulozi koje su te jedinice igrale u ratu u Bosni i Hercegovini.
Za kraj smo se osvrnuli na pozitivne primjere solidarnosti nakon razornog potresa na Baniji u obliku pomoći koja je pristizala i iz cijele Hrvatske, ali i regije, potpuno oslobođene nacionalnih ili etničkih razlika. Istaknula se važnost izgradnje mira na nivou međusobne suradnje ljudi na lokalnoj razini, istovremeno uzimajući u obzir potrebu za ostvarivanjem socio-ekonomske pravde za civilne žrtve rata.
Kampanja 2: Komemoriranje civilnih žrtava ratova devedesetih na obilježenim i neobilježenim mjestima stradanja je dio projekta 4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava čija je ukupna vrijednost 170.147€ od čega je 149.922,00€ osigurano kroz financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.
Galerija
