Zagreb, 12. studenog 2021.
Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska organizirala je Edukativno-aktivističku školu tranzicijske pravde “Gdje si bio/bila 2021.?” u periodu od 29. do 31. listopada.
Na školi je sudjelovalo 27 mladih iz Hrvatske i Srbije.
Sudionici i sudionice škole su imali priliku učiti o ciljevima i komponentama koncepta ljudskih prava u okviru tranzicijske pravde, odgovornom društvenom i institucionalnom suočavanju s prošlošću, kulturi sjećanja te spomeničkoj kulturi na prostoru Hrvatske te Bosne i Hercegovine, “memory activism-u”, važnosti i načinima doprinosa organizacija civilnog društva u izmjeni dominantnih narativa o devedesetima, ulozi medijskog izvještavanja u ratnom i postkonfliktnom periodu, inspirirati se postojećim aktivističkim i umjetničkim radom s ciljem izgradnje povjerenja i pomirenja te razgovarati o društvenoj i zakonskoj važnosti prepoznavanja djece rođene zbog rata.
Prvi dan škole je započeo s predavanjem Marijane Tome, ekspertikinje u području tranzicijske pravde i konzultantkinje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), na temu važnosti suočavanja s prošlošću za postkonfliktna društva. Toma je objasnila ciljeve tranzicijske pravde, koji uključuju pravo na istinu, pravdu, reparacije, demokraciju, vladavinu prava, ekonomski razvoj, mir i pomirenje. Tijekom predavanja, referirala se na primjere iz drugih regionalnih konteksta, uključujući Njemačku, Ruandu i države Latinske Amerike.
Ivan Jovanović, ekspert iz područja tranzicijske pravde iz Program Ujedinjenih naroda za razvoj, održao je predavanje o važnosti procesuiranja ratnih zločinaca i nasljeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Foksuirao se na značaj osnivanja MKSJ-a u kontekstu razvoja međunarodnog kaznenog prava te predstavio rad MKSJ-a te Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS), ali i domaćih sudova u oblasti ostvarenja kaznene pravde u okviru šireg procesa tranzicijske pravde.
Prvi dan programa završen je predavanjem Edvina Kanke Ćudića iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Bosne i Hercegovine. Kanka Ćudić je predstavio Centralnu evidenciju spomenika iz država regije koju je prikupilo njegovo udruženje te se kritički osvrnuo na ulogu spomenika u kulturi sjećanja kroz specifične primjere. S obzirom na aktualnost teme, razgovarali smo i o specifičnostima spomenika koji će se postaviti civilnim žrtvama na Kazanima.
Sven Milekić, doktorant povijesti na Sveučilištu Maynooth u Irskoj, započeo je drugi dan škole predvanjem o utjecaju dominatnih narativa u Hrvatskoj i Srbiji na izgradnju nacionalnih mitova u kojem je usporedio percepciju Vojno-redarstvene operacije Oluja u tim dvjema državama. Razgovarali smo o i izmjenama i dopunama interpretacija od devedesetih naovamo te odnosu stavova ratnih veterana u odnosu na službene narative.
Istog dana smo vodili razgovor i s novinarom Borisom Pavelićem o ulozi medijskog izvještavanja tijekom ratnih zbivanja i u poslijeratnom periodu. U tom kontekstu, osvrnuli smo se i na nadaležnost Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu (ICTR) za procesuiranje novinara, urednika i izdavača te utjecaj sudskih presuda na kreiranje javnog mnijenja o činjenicama tijekom ratova. Razgovarali smo i o ulozi stranih novinara te mogućnosti za objektivno i pravedno izvještavanje tijekom konflikta. Problematizirali smo i činjenicu da se u javnom prostoru češće slave vojne pobjede u odnosu na mirna rješenja sukoba, primjerice Mirna reintagracija Podunavlja.
Drugi dan škole smo završili radionicom koju je vodila Jelena Jaćimović, aktivistkinja i umjetnica, tijekom koje je Jaćimović predstavila različite primjere svog aktivističkog djelovanja u suradnji s organizacijama civilnog društva u kojima je sudjelovala te koji je inspiriraju, posebice izložbu o genocidu u Srebrenici koja je trenutno izložena u Memorijalnom centru Srebrenica. Potom su sudionici i sudionice imali priliku osmisliti vlastite aktivističke projekte kojima bi se borili protiv glorifikacije i djelovanja ratnih zločinaca u javnom prostoru te promišljali daljnje prilike za obrazovanje i aktivizam u ovom području.
Tijekom posljednjeg dana škole, sudionici i sudionice su se imali priliku upoznati s radom aktivista i aktivistkinja. Dalmir Mišković, ispred inicijative Neobilježena mjesta stradanja, predstavio je rad inicijative kojom obilježavaju neobilježena mjesta stradanja oslanjajući se na sudske presude MKSJ te Suda BiH u suradnji s udrugama žrtava i udrugama ratnih veterana.
Posljednju radionicu škole je vodila Ajna Jusić, predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata. Kroz dokumentarac Deutsche Welle-a “Bosnia’s invisible children: Living in dignity” te razgovor o vlastitom iskustvu, Jusić je naglasila iskustva djece rođene kao posljedica ratnog silovanja te predstavila zagovaračku inicijativu “Ime jednog roditelja” koja se suprostavlja diskriminaciji djece rođene zbog rata. Razgovarali smo i o diskriminaciji djece rođene zbog rata u odnosu na ostale grupacije civilnih žrtava rata, transgeneracijskoj traumi ta zagovaračkim naporima udruženja Zaboravljena djeca rata za ostvarivanje statusa i prava djeci rođenoj zbog rata.
Zahvaljujemo se svim predavačima, predavačicama, sudionicima i sudionicama na doprinosu školi i izdvojenom vremenu!
Edukativno aktivistička škola tranzicijske pravde “Gdje si bio/bila 2021.?” završena je razmjenom završnih dojmova i usmene evaluacije nakon koje su uslijedile i pisane evaluacije. Temeljem dojmova sudionika i sudionica, predavača i predavačica te organizatora ovog programa zaključujemo da je škola ponudila važan i koristan sadržaj uz bogatu raspravu u okviru svake od tematskih jedinica.
Aktivnost Škola tranzicijske pravde je dio projekta 4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava čija je ukupna vrijednost 170.147€ od čega je 149.922,00€ osigurano kroz financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Podršku za ovu aktivnost pružaju Vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).
Galerija
