Zagreb, 30. lipnja 2022. godine
U periodu od 8. do 10. lipnja 2022. godine održali smo Edukativno-aktivističku školu tranzicijske pravde “Gdje si bio/bila 2022.?” koja je okupila osamnaestero mladih iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Nakon međusobnog upoznavanja i uvoda u program, sadržajni dio škole smo započeli predavanjem “Uvod u tranzicijsku pravdu” koji su vodili Branka Vierda, programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska i Marko Milosavljević, programski koordinator Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji. Tijekom ovog predavanja, sudionici i sudionice su se imali priliku upoznati s osnovnim mehanizmima tranzicijske pravde, uključujući kaznenu pravdu, komisije za istinu, materijalne i simboličke reparacije te institucionalne reforme, oslanjajući se na primjere vezane za prostor bivše Jugoslavije, ali i druge međunarodne primjere.
Drugi dan škole sudionici/e su imali priliku posjetiti Gradsku skupštinu Grada Zagreba zajedno sa članovima/icama Political Youth Network, sudionicima/ama regionalne konferencije “Leading Together: Regional Cooperation for Sustainable Peace”.
Zastupnik u Gradskoj skupštini, Nikola Vukobratović, je s mladima razgovarao na temu “Institucionalna borba za bolji društveni status nacionalnih manjina: izazovi i prilike”, osvrnuvši se pritom na ovlasti i nadležnosti Odbora za nacionalne manjine, dosege institucionalne borbe za bolji status srpske nacionalne manjine na gradskoj razini te očekivanja od lokalne vlasti u Zagrebu u kontekstu ostvarenja boljeg statusa za srpsku nacionalnu manjinu.
Viktor Koska iz Ureda potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske zadužene za socijalna pitanja te ljudska i manjinska prava je predavao na temu “Suradnja organizacija civilnog društva i izvršne vlasti na zaštiti i promociji ljudskih prava – realistično očekivanje ili nerazumna nada”. U sklopu predavanja, govorio je o perspektivama za suradnju predstavnika vlasti na nacionalnoj razini i organizacija civilnog društva u zagovaranju i ostvarivanju ljudskih prava. Također je komentirao pozitivne i negativne strane članstva Hrvatske u Europkoj uniji u okviru ostvarenja ljudskih prava, s naglaskom na prava nacionalnih manjina, no također podijelio razmišljanja i o mogućnostima za pozitivniji doprinos Hrvatske zemljama Zapadnog Balkana temeljem članstva u EU.
Istog dana su sudionici slušali predavanje Takeha Sendze, pravnog službenika u Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za kaznene sudove, koji je iznosio svoja mišljenja o ulozi i odgovornosti novinara, urednika, vlasnika medijskih kuća tijekom genocida u Ruandi u okviru presuda donesenih pred Međunarodnim kaznenim sudom za Ruandu uz osvrte na ulogu medija u specifičnim periodima predratnog, ratnog i postratnog perioda kao i o utjecaju kaznenih procesa na današnje medijsko izvještavanje u Ruandi.
Za kraj drugog dana, sudionici su se pridružili predstavljanju knjige “Zajednički narativi: Podržavanje pomirenja kroz premošćivanje razlika u podijeljenim narativima” gdje su imali priliku čuti iskustva petero mladih iz država regije (Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova i Hrvatske) koji su sudjelovali u pisanju knjige Zajednički narativi s ciljem zajedničkog kritičkog sagledavanja postojećih formalnih i neformalnih verzija povijesti o ratovima devedesetih godina.
Foto: Sanja Bistricic
Sličnim temama smo se nastavili baviti tijekom trećeg dana škole koji je započeo predavanjem Svena Milekića, doktoranta na Sveučilištu Maynooth, o odnosu dominantnih narativa i nacionalnih mitova u Hrvatskoj i Srbiji. Poseban naglasak je stavljen na VRO Oluja, odnosno različite politike sjećanja koje taj događaj pamte unutar dominantnih narativa u Hrvatskoj i Srbiji.
Posljednja sesija škole je uključivala panel raspravu na temu doprinosa aktivizma mladih za razvoj postkonfliktnih društava. Ivana Blagušević, volonterka Inicijative mladih za ljudska prava, je govorila o svom iskustvu rada na istraživanju političkih isprika, dok je Isabell Radešić podijelila nešto više o njezinom pobjedničkom umjetničkom rješenju za komemoriranje civilnih žrtava rata na natječaju koji jeInicijativa mladih za ljudska prava provela tijekom 2021. godine. Nikola Kožul je govorio o svom dugogodišnjem angažmanu s Inicijativom mladih za ljudska prava i raznovrsnim aktivističkim pothvatima u području ljudskih prava, od podržavanja REKOM inicijative do djelovanja u području okolišnih politika.
Ovim putem se zahvaljujemo svim sudionicima i sudionicama, predavačima i predavačicama koji su doprinijeli da Edukativno-aktivistička škola tranzicijske pravde “Gdje si bio/bila 2022.?” bude uspješna, edukativna i inspirativna!
Aktivnost Škola tranzicijske pravde je dio projekta 4O: Otkrivanje, osvještavanje, osnaživanje i organizacija za ljudska prava čija je ukupna vrijednost 170.147€ od čega je 149.922,00€ osigurano kroz financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.