Opsada Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, jedna je od najdužih i najtragičnijih opsada u modernoj povijesti. Ukupno 1425 dana, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996., grad je bio pod stalnom opsadom snaga Vojske Republike Srpske (VRS), čiji je cilj bio kontrola nad Sarajevom i onemogućavanje bosanskohercegovačkih vlasti u vođenju rata.
Opsada Sarajeva odvijala se u sklopu šireg rata u Bosni i Hercegovini, koji je izbio nakon raspada Jugoslavije i proglašenja neovisnosti Bosne i Hercegovine u ožujku 1992. Rat je obilježen sukobom triju glavnih etničkih skupina: Bošnjaka, Hrvata i Srba, ali i složenim političkim i teritorijalnim ambicijama. Sukobljene strane su bile Vojska Republike Srpske i Armija Republike Bosne i Hercegovine (uz HVO Sarajevo), kao i raznorazne paravojne postrojbe.
Sarajevo je, radi svog statusa simbola multietničkog suživota, postalo strateški cilj koji nosi i političku, gospodarsku i stratešku važnost. Opsada je započela nakon što su srpske snage zauzele okolna brda i blokirale grad, onemogućuju kretanje ljudi, robe i humanitarne pomoći. Tijekom opsade, stanovnici Sarajeva suočavali su se s neizdrživim uvjetima života. Bez struje, vode i grijanja, preživljavali su zahvaljujući improviziranim rješenjima i humanitarnoj pomoći. Snajperska vatra i artiljerijski napadi svakodnevno su prijetili životima ljudi, dok je kretanje gradom bilo iznimno opasno. Glavni sarajevski bulevar, sada poznat i kao „Snajperska aleja“, postao je simbol smrtonosne opsade, jer su ga srpske snage koristile kao metu za civile. Prema procjenama, tijekom opsade je ispaljivano oko 329 granata dnevno, a u pojedinim danima i više od 3 tisuće. Na grad je sveukupno ispaljeno oko 50.000 tona topničkih projektila.
Opsada grada počinje 5. travnja 1992. godine, istoga dana kada se održao prosvjed za mir. Pripadnici Srpske demokratske stranke (SDS) pucali su s krova hotela Holiday Inn na prosvjednike. Prosvjednici su se uputili ka tadašnjem mostu Vrbanja, a snajperisti koji su bili smješteni u objektu nasuprot benzinske crpke otvorili su vatru na ljude. Tu opsada Sarajeva odnosi i svoje prve žrtve: Suadu Dilberović i Olgu Sučić. Most na kojem su ubijene danas nosi njihova imena.
Tijekom opsade ubijeno je oko 11.541 ljudi, od čega 5604 civila (među njima 1601 dijete). Djelomično ili teško ranjenih bilo je 56.000 ljudi. Tijekom opsade, broj samoubojstava dramatično je porastao, broj pobačaja se udvostručio, a broj rođene djece smanjio za 50 posto. Najmanje 40 posto djece koja su živjela u Sarajevu doživjelo je da snajperi pucaju izravno na njih. Infrastruktura grada doživjela je neizmjerna razaranja. Škole, bolnice, kulturne institucije i stambeni objekti su sustavno uništavani. Unatoč svemu, građani Sarajeva pokazali su nevjerojatno otpornost. Organizirane su improvizirane škole, koncerti i kazališne predstave, kao i udruge, teatri i danas svjetski poznat Sarajevo Film Festival.
Unatoč medijskoj pažnji, međunarodna zajednica bila je spora u reagiranju na opsadu. Uspostavljeni su humanitarni koridori, ali opskrba je često bila nedostatna. Tek nakon intenzivnih NATO-ovih zračnih napada na položaje VRS, 1995. godine i potpisivanja Daytonskog sporazuma u prosincu iste godine, opsada je završila.
29. veljače 1996. godine, Sarajevo je službeno deblokirano, ali posljedice opsade i rata i dalje su prisutne u urbanom tkivu grada.
Opsada Sarajeva simbol je velikog stradanja, otpornosti i neuspjeha međunarodne zajednice u zaštiti civila tijekom sukoba. Kao jedno od najdužih i najkrvavijih poglavlja u modernoj povijesti, ona služi kao upozorenje na nužnost sprječavanja sličnih tragedija i očuvanja mira u svijetu.
Tekst je napisala Monika Jurić, članica aktivističke mreže Inicijative mladih za ljudska prava.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Al Jazeera Balkans, Početak zla: Prije 31 godinu krenula je opsada Sarajeva, 5.ožujak 2023. https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2023/4/5/pocetak-zla-prije-31-godinu-krenula-je-opsada-sarajeva
Kroeger Alexandra, Sarajevo's decade of war and peace, BBC News, 9.travnja 2002.