JAVNO PRIOPĆENJE
Inicijativa traži hitno određivanje pritvora za Glavaša
i adekvatnu reakciju Milanovića i Miljenića
Zagreb, 10. veljače 2015.
Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska (Inicijativa) podnijela je jutros kaznenu prijavu protiv Branimira Glavaša zbog počinjenja kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Podsjećamo, Glavaš je 1. veljače 2015. godine, na dočeku koji je u njegovu čast organiziran na Trgu slobode u Osijeku, izjavio kako je «napunio akumulatore (…) za daljnje izazove i borbu jer nismo izvršili sve ono što smo obećali 1990». U kontekstu Glavaša, ovo se može i mora tumačiti kao izjava u vezi s načinom na koji su provođena neka od ubojstava u Osijeku za koja odgovara.
Dodatno, Inicijativa je još 15. svibnja 2012. godine kazneno prijavila Glavaša zbog počinjenja kaznenog djela otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, a na što tijela progona do danas nisu adekvano i u skladu sa zakonskim odredbama postupila. Kronologija ovog slučaja opisana je niže.
Pozvali smo nadležni županijski sud i Vrhovni sud RH da hitno odrede pritvor za Glavaša zbog ovih kaznenih djela, a i u vezi s kaznenim djelima ratnih zločina za koje odgovara. U načelu nema opravdanja za utjecaj na svjedoke u ovoj fazi kaznenog progona za ratne zločine, s obzirom na to da Ustavni sud u svojoj nedavnoj odluci nije sporio sudski utvrđene činjenice, pa time nema ni potrebe da nadležni sud ulazi u ponovni dokazni postupak, već treba ispraviti učinjene propuste u primjeni prava. Međutim, s obzirom na politički i društveni utjecaj Glavaša te niz izrečenih prijetnji, u Inicijativi smatramo kako se potencijalni pritisak na svjedoke mora prepoznati. Nadalje, u pravilu ne postoji opasnost od ponavljanja djela ratnog zločina nakon završeka rata, no u ovom konkretnom slučaju, u kontekstu prijetnji koje izriče Glavaš, pozvali smo nadležna tijela da njegove izjave tumače upravo kao prijetnju za počinjenje ubojstava političkih protivnika i građana srpske narodnosti, iako u promijenjenim okolnostima mira.
Iznimno smo razočarani reakcijom dužnosnika RH koji su vrlo glasno reagirali na slične događaje u Srbiji prilikom puštanja Vojislava Šešelja. Iako Inicijativa smatra da su i Šešeljeve javne izjave nedopustive, a čemu svjedoči i činjenica da Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbijaredovito prati i analizira izjave Šešelja kako bi nadležna tijela upozorila na eventualne pojave govora mržnje i poziva na mržnju i nasilje, odgovornost hrvatskih političara mora biti prvenstveno usmjerena na događaje u Hrvatskoj.
Visoki su dužnosnici RH, a u prvom redu premijer Zoran Milanović i ministar pravosuđa Orsat Miljenić pokazali visoki stupanj licemjerja time što nisu javno osudili ove pozive na mržnju i nasilje. Time su pokazali kako ni u simboličkom smislu sve žrtve rata u Hrvatskoj ne mogu očekivati jednaku podršku vlasti, a što je u suprotnosti s principom jednakopravnosti, kojeg je Hrvatska dužna jamčiti svim svojim građanima. Inicijativa stoga osuđuje ovaj izostanak adekvatne reakcije i traži da se imenovani dužnosnici o slučaju jasno očituju.
Mario Mažić, programski direktor
Ante Martić, voditelj programa Tranzicijske pravde i dijaloga o prošlosti
Za bilo kakve dodatne informacije, slobodno se javite na croatia@yihr.org ili na 098552976
* * * * *
Kronologija postupanja u vezi s prijavom za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka:
Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska (Inicijativa) je 15. svibnja 2012., dakle prije više od dvije godine, podnijela kaznenu prijavu protiv Branimira Glavaša u kojoj smo ga prijavili za objavljivanje identiteta zaštićenog svjedoka.
Kaznena prijava podnesena je jer je Glavaš nakon suđenja pred Županijskim sudom u Zagrebu za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Osijeku protiv prvooptuženog Glavaša i drugih na mrežnim stranicama objavio identitet (ime i prezime te fotografiju) zaštićenog svjedoka. Dana 16. prosinca 2008. godine, u tijeku navedenog suđenja, svjedočio je ugroženi svjedok pod pseudonimom «zaštićeni svjedok 06», čije je svjedočenje bilo posredovano telekomunikacijskim uređajima s druge lokacije, a izgled i glas svjedoka su bili izmijenjeni. Ovom je objavom Glavaš izložio svjedoka prijetnjama i opasnosti po njegov život i zdravlje te počinio kazneno djelo, otkrivanje identiteta ugrožene osobe ili zaštićenog svjedoka opisano i kažnjivo po čl. 308. KZ RH 2011. (nekadašnji članak 305.a KZ RH NN 152/08).
U svom izvještaju Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe od 12. siječnja 2011. ovo je potvrdio i izvjestitelj Jean-Charles Gardetto u ime Odbora za pravne poslove i ljudska prava Vijeća Europe, a o slučaju postoji i dovoljno informacija dostupnih u medijima. Također, dužnosnici političkih stranaka bliskih Glavašu su u više navrata, od početka procesa protiv njega, iznosili imena svjedoka i osoba koje su pružale informacije o počinjenim zločinima Državnom odvjetništvu RH. Razumno je pretpostaviti kako su oni ove informacije dobivali od Glavaša koji je, kao osumnjičeni (i kasnije optuženi) imao uvid u dokumentaciju.
Nedugo po podnošenju prijave, Inicijativa je od Županijskog državnog odvjetništva (ŽDO) u Zagrebu dobila informaciju kako ŽDO nailazi na problem prilikom rada na ovoj prijavi. Naime, predstavnik ŽDO-a je u više navrata u telefonskim razgovorima s predstavnicima Inicijative naglasio da u ŽDO-u ne znaju kako pristupiti ovoj prijavi bez da ‘i sami ne otkriju identitet svjedoka’ te da nisu u mogućnosti pratiti IP zapis po kojem bi ustvrdili stoji li Glavaš osobno iza sporne mrežne stranice.
Inicijativa je 19. ožujka 2014. godine u suradnji s Programom za razvoj UN-a u Hrvatskoj (UNDP) te Outreach Programom Međunarodnog kaznenog sudišta za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) organizirala stručni sastanak o zaštiti svjedoka. Na sastanku su, uz predstavnike/ce organizatora, sudjelovali i predstavnici/e Ministarstva pravosuđa, Ministarstva branitelja, Ministarstva unutarnjih poslova i Vrhovnog suda RH. Poziv za sastanak upućen je i DORH-u i ŽDO-u Zagreb, no predstavnici obje institucije su se ispričali te nisu sudjelovali u stručnom sastanku.
Inicijativa je na ovom sastanku upozorila na nedostatak procesuiranja kaznenog djela otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka. Predstavnici/e pravosudnih institucija prisutni/e na sastanku su naglasili kako postoji problem koordinacije u sustavu zaštite svjedoka koji bi trebao biti riješen Strategijom na kojoj rade Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo branitelja. No, naglasili su također kako za procesuiranje kršenja zakona objavom identiteta zaštićenih svjedoka ne bi trebalo biti prepreka. Preporučili su Inicijativi da po stupanju na snagu novog Zakona o kaznenom postupku (ZKP) zahtjevaju procesuiranje prijave, budući da novi ZKP određuje rokove za rješavanje prijava.
Inicijativa je sukladno ovim preporukama postupila te je od ožujka do danas, u više navrata, pisanim putem te telefonski kontaktirala ŽDO u Zagrebu. Međutim, do danas dobivamo iste odgovore kao i nakon samog podnošenja prijave.
Podsjećamo kako je Kazneni zakon RH izmjenjen 2011., te su ponovno u pripremi izmjene i dopune Kaznenog zakona, a proceduralni zakon (Zakon o kaznenom postupku) također je doživio svoje izmjene, pa možemo opravdano predmnjevati da DORH nije predlagao niti savjetovao takve zakonske izmjene koje bi riješile ovaj problem. Da jesu, ta bi zakonska rješenja postala sastavnim djelom materijalnog i postupovnog prava. Prema tome, DORH nije iskoristio situaciju izmjena zakona kako bi danas uspješno riješio problem s kojim se susreće u pogledu procesuiranja odgovornih za otkrivanje identiteta zaštićenih svjedoka.
Također napominjemo da je Vijeće Europe donjelo Preporuku R (97) 13 «O zastrašivanju svjedoka i pravima obrane», a koja vodi računa kako o interesu svjedoka tako i o pravima obrane zajamčene Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Ona uspostavlja standard prema kojemu države članice trebaju posvetiti posebnu brigu mjerama koje će spriječiti otkrivanje identiteta svjedoka, tj. zaštiti svjedoka.
Priopćenjem i dopisom glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu od 29. listopada 2014. godine, Inicijativa je upozorila na nedostatak kapaciteta DORH-a da adekvatno postupi po ovoj prijavi te pozvala Cvitana da izradi naputak za postupanje DORH-a u slučajevima procesuiranja odgovornih za počinjenje kaznenog djela otkrivanja identiteta ugrožene osobe ili zaštićenog svjedoka i pobrine se da odgovorni u DORH-u steknu potrebno znanje kako bi se unaprijedio i sam sustav zaštite svjedoka u Hrvatskoj, a posebice u teškim i zahtjevnim predmetima poput onih za ratne zločine.
Istom smo prilikom Cvitanu preporučili da DORH nadležne u izvršnoj vlasti i zakonodavcu informira o ovom problemu i ponudi načine unaprijeđenja zakonskog okvira te time osigura poboljšanje sustava zaštite svjedoka u RH.