Ratna zbivanja na području Petrinje ostala su upamćena po više od 250 civilnih žrtava i gotovo posve razrušenom gradu. Od samog početka osvajačke politike i objavljivanjem „Memoranduma SANU-a“, Petrinja i njeno stanovništvo sustavno su podlagani teroru. Izravnim napadom srpskih snaga, Petrinja je pretrpjela plansko uništavanje, a njezino oslobođenje nakon pada 21. rujna 1991., omogućeno je vojno-redarstvenom operacijom „Oluja“.
Borbe oko Petrinje započele su krajem kolovoza, a pojačale se početkom rujna 1991. godine. Grad je uglavnom gađan iz zraka, kao i paljbom tenkova JNA. Tijekom rujna jedno po jedno padala su sela oko Petrinje. Istovremeno su svakodnevno granatirani važni objekti u samom gradu, posebno industrijska postrojenja, ali i bolnica, most na Kupi i druge lokacije.
Napadi na Petrinju tijekom rujna 1991. godine postajali su sve učestaliji. Tri velika napada na grad dogodila su se 2. rujna, 16. rujna pa 20. rujna.
2. rujna neprijatelj je iz vojarne JNA napao iz svih oružja samo središte Petrinje. Tog dana Petrinja je proživjela jedno od najtežih razaranja u svojoj povijesti, grad su napali pobunjeni Srbi, paravojne formacija i Jugoslavenska narodna armija (JNA). Zbog mine, koju je navodno ispalila Hrvatska vojska prema tadašnjoj vojarni Vasilj Gaćeša, potpukovnik Slobodan Tarbuk je zaprijetio hrvatskim snagama i naredio ispaljivanje granata prema Vili Gavrilović. Tim je činom počeo prvi otvoreni napad na grad, ali i na obližnja sela. Napad na Petrinju nastavljen je snajperskom i rafalnom pucnjavom po središtu grada, vodile su se i ulične borbe u gradu, a tromblonskim minama zapaljeno je više stambenih objekata.
Drugi napad na Petrinju dogodio se 16. rujna te je u gradu ostavio velika oštećenja. U tenkovskom napadu na grad razarani su dječji vrtić, crkva svetog Lovre, Srednja škola, Općinski sud, zgrada općine, ali i gospodarski objekti, među kojima Slavijatrans i Gavrilović, Tvornica obuće i zgrada bolnice. U samom središtu grada uništeno je i oštećeno oko 300 objekata, kuća, stanova i lokala, materijalna je šteta procijenjena na više od 4,5 milijuna eura.
Svaki izlazak iz skloništa predstavljao je opasnost, pa su ljudi sve češće odlazili u improvizirana skloništa u nadi kako će, nakon što napadi prođu, uspjeti izaći iz grada. 16. rujna u kolektivnoj memoriji ostaje upamćen kao posebno emotivan dan, kada su učinjeni najveći i najbrutalniji zločini u ovome gradu. Nakon Vukovarsko-srijemske županije najveće žrtve i razaranja u Domovinskom ratu doživjela je Sisačko-moslavačka županija, a posebno velike upravo grad Petrinja.
Treći veliki napad na Petrinju dogodio se 20. rujna 1991. Iako su napadi od 16. rujna do 20. rujna bili svakodnevni, tijekom 20. rujna oni su bili najjačeg intenziteta. Branitelji Petrinje jedva su izdržali konstantne napade, a kada je zaprijetilo opkoljavanje, u poslijepodnevnim satima 21. rujna, uz žestoke borbe, izvlače se iz grada. Mogućnost izlaska iz grada je odlaskom zadnjih petrinjskih branitelja potpuno nestala. Tog 21. rujna 1991. pale su sve točke obrane Petrinje te su grad osvojile jedinice JNA i Teritorijalne obrane kojima je zapovijedao Slobodan Tarbuk. Time je okupirana cijela Banija jer su ranije već osvojene Hrvatska Kostajnica, Glina, Topusko i druga mjesta, sve do Kupe. Gradu je nanesena ogromna materijalna šteta, koja je sanirana još godinama nakon završetka rata.
Tekst je napisala Petra Orešković, članica aktivističke mreže Inicijative mladih za ljudska prava.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Documenta.hr (2020) Obilježavamo 30. godišnjicu pada Petrinje u Domovinskom ratu. https://documenta.hr/novosti/obiljezavamo-30-godisnjicu-pada-petrinje-u-domovinskom-ratu/ (pristupljeno: 4.3.2025.)
Documenta.hr (2021) Obitelj Cindrić - ubojstvo Stjepana i Paule Cindrić Studija slučaja. https://documenta.hr/wp-content/uploads/2021/07/Zlocin-u-Petrinji-Studija-slucaja.pdf
Pejaković, Toni (2019) Petrinja u Domovinskom ratu (1990.-1995.). https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A2000/datastream/PDF/view
Radio-banovina.hr (2016) Petrinja – Dani sjećanja na žrtve i ratna razaranja 1991. https://www.radio-banovina.hr/petrinja-dani-sjecanja-zrtve-ratna-razaranja-1991/ (pristupljeno: 4.3.2025.)
Vecernji.hr (2022) Prije 31 godinu Petrinja proživjela jedno od najtežih razaranja u povijesti. https://www.vecernji.hr/vijesti/prije-31-godinu-petrinja-prozivjela-jedno-od-najtezih-razaranja-u-povijesti-1614130 (pristupljeno: 4.3.2025.)