Protiv šutnje o nasljeđu ratnog seksualnog nasilja
Inicijativa mladih za ljudska prava, u suradnji sa sarajevskim udruženjem Zaboravljena djeca rata, organizirala je početkom studenog predstavljanje autobiografske knjige „Ja sam Alen” u Zagrebu.
Knjiga Alena Muhića „Ja sam Alen”, djeteta rođenog kao posljedica ratnog seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini, po prvi je put predstavljena u Zagrebu. Ona donosi svjedočanstvo života obilježenog stigmom, šutnjom i društvenom nepravdom, koje istovremeno otvara prostor za dijalog o temi koja je desetljećima bila prešućivana.
Na promociji se uvodno obratila veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Elma Kovačević Bajtal, koja je istaknula važnost knjige kao dijela kolektivnog sjećanja i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. U svom je obraćanju apelirala i na podizanje spomenika djeci rođenoj zbog rata, naglasivši potrebu za većom društvenom vidljivošću i priznanjem.
Govoreći o razlozima zbog kojih je napisao knjigu, Alen Muhić istaknuo je da mu je cilj bio progovoriti o dugogodišnjoj šutnji koja je obilježila postratna društva u regiji, a posebno Bosnu i Hercegovinu. Naglasio je da pitanja ratnog seksualnog nasilja, kao i položaj djece rođene zbog rata, trebaju biti sastavni dio formalnih obrazovnih programa. Time bi se među mladima otvorio prostor za razvoj kritičkog dijaloga, promicanje nenasilnih vrijednosti, ali i prostor za izgradnju inkluzivne kulture sjećanja.
Uz autora, na panel raspravi koju je moderirala Petra Ammalia Bachman iz Inicijative mladih za ljudska prava, sudjelovala je i Ajna Jusić, predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata. Jusić je pojasnila tko su djeca rođena zbog rata te na koji su način upravo njihova dugogodišnja borba i javno zagovaranje doprinijeli izmjenama Zakona o civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.
Djeca rođena zbog rata, objasnila je Jusić, djeca su za koju postoji mala vjerojatnost da bi se rodila da na određenom području nije došlo do oružanog sukoba. Riječ je ponajprije o djeci rođenoj iz čina ratnog silovanja, čije su majke bile lokalne stanovnice, dok su biološki očevi bili vojnici suprotstavljenih strana, pripadnici mirovnih misija Ujedinjenih naroda ili, u nekim slučajevima, humanitarni radnici prisutni u Bosni i Hercegovini tijekom rata.
Zakonske izmjene usvojene u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu, istaknula je Jusić, ne znače samo formalno pravno priznanje ove skupine, već predstavljaju važan korak prema društvenoj vidljivosti djece koja su godinama bila izložena diskriminaciji i administrativnim preprekama. Time se, dodala je, šalje jasna poruka o odgovornom suočavanju postratnih društava s nasljeđem ratnih zločina.
Na kraju panela Alen Muhić najavio je promocije knjige i u drugim gradovima regije, naglasivši važnost regionalne suradnje u procesima tranzicijske pravde. Bez otvorenog dijaloga na regionalnoj razini, poručio je, nema ni istinskog ozdravljenja postratnih društava.
Galerija
