Autori teksta su Barbara Ružičić, Petra Magdalena Ružičić i Demir Mekić.
Mostovi solidarnosti u Sarajevu
Sarajevo, grad neraskidivo povezan sa slojevitom poviješću kao i dubokom traumatičnom prošlošću, ugostio je grupu mladih aktivista iz Srbije i Hrvatske u okviru studijske posjete koju je organizirala Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). Aktivisti iz Srbije uručili su pisma solidarnosti građanima Sarajeva, žrtvama masakra na pijaci Markale, kao simbol solidarnosti i suosjećanja za patnje iz 1994. godine.
Program, realiziran uz podršku fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), omogućio je sudionicima posjetu ključnih povijesnih lokacija direktno povezanih s periodom opsade Sarajeva devedesetih. Mladi su se direktno suočili i upoznali sa spomenicima i svjedočenjima iz perioda opsade, i sami uočili greške iz prošlosti kako bi, vođeni razumijevanjem i empatijom gradili osnov za stabilniju i humaniju budućnost ove regije.
Prvi dan boravka započeo je na mostu Vrbanja poznatom kao Mostu Suade i Olge, mostu koji simbolizira početak opsade grada. Uz vođenje povjesničara Nicolasa Molla, sudionici su se upoznali s okolnostima koje su pratile preobraženje tadašnjeg Mosta bratstva i jedinstva u mjesto početka opsade Sarajeva. Spomenuta je i sudbina talijanskog humaniste Gabrielea Morena Locatellija, tragično ubijenog na ovom mjestu tokom antiratnih prosvjeda, ostavivši trajan pečat solidarnosti odmah pored onog koji su ostavile Olga i Suada.
Edukativna šetnja nastavljena je prema Jevrejskom groblju, gdje su sudionici imali prilike vidjeti jedinstvene nadgrobne spomenike koji su dokaz susreta kultura u Sarajevu. Povjesničar Moll je objasnivši priče o bitnim osobama sahranjenim na ovom lokalitetu govorio i o značaju očuvanja razumijevanja zajedničke kulturne baštine jednog multikulturalnog grada kao što je Sarajevo.
Jedan od najemotivnijih trenutaka dana bila je posjeta spomen sobi "Sarajevski spomenar". U pratnji predstavnika Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, sudionici su se upoznali s posljedicama opsade Sarajeva. Bitno je spomenuti da fokus ove posjete nije bio isključivo na faktografiji, već na osobnim sudbinama i utjecaju rata na svakodnevni život građana ovog grada. Program je toga dana završen posjetom Žutoj tabiji, simbolu opstanka i kontinuiteta usprkos ratu, gdje su uz pogled na grad mladi saželi svoje dojmove i kroz zajednički razgovor reflektirali dan.
Drugi dan krenuo je obilaskom spomen obilježja Kazani, uz vodstvo Edina Kanke Ćudića, iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK). Prilikom posete Kazanima, mladi su se direktno upoznali s činjenicama o zločinima počinjenima na ovoj lokaciji, učeći o stradanjima svih žrtava bez obzira na etničke ili vjerske razlike. U tom kontekstu, posebno je istaknuta uloga UDIK-a, organizacije koja se godinama dosljedno zalaže za dokumentiranje i obilježavanje ovog mjesta stradanja.
Nakon obilaska Kazana, sudionike je u gradskoj Vijećnici primio zamjenik gradonačelnika Predrag Puharić. S obzirom na to da je institucionalna podrška temama koje se bave suočavanjem s prošlošću i dalje rijetkost, prijem u Gradskoj Vijećnici i njen obilazak predstavljali su značajan gest uvažavanja i podrške mladima.
Posebno upečatljiv dio dana bio je obilazak spomenika posvećenim stradaloj djeci Sarajeva, uz stručnu pratnju Tamare Zrnović, iz Centra za nenasilnu akciju. Ovakav pristup grupi mladih omogućio je da na nepristrasan način obuhvate i odaju počast žrtvama sa svih strana konflikta.
Dan je završen regionalnim umrežavanjem. Mladi iz Srbije upoznali su se sa svojim kolegama iz Hrvatske na zajedničkoj večeri, što je otvorilo prostor za direktan razgovor, međusobnu razmjenu mišljenja i neophodno sumiranje prethodnih iskustava.
Trećega dana, sudionici su zajedno obišli simbol Sarajeva, Gradsku Vijećnicu. Tamo su, u pratnji vodiča, obišli prostorije posvećene povijesti glavnog grada. Danas taj dio Vijećnice služi u svrhe muzeja koji svjedoči o povijesti, uništenju i obnovi tog objekta. Grupa je također posjetila Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju Sarajevo, te se upoznala sa sudskim presudama.
Nakon Vijećnice mladi su posjetili Muzej ratnog djetinjstva, jedinstveni muzej koji kroz osobne uspomene ljudi, priča priču o djetinjstvu obilježnim ratom. Priča o osnivanju Muzeja duboko je dirnula sudionike, kada je prije petnaest godina Jasminko Halilović, autor knjige Djetinjstvo u ratu, prikupio uspomene i osobne predmete iz rata ljudi diljem BiH, ali i globalno, te pokrenuo Muzej u svrhu edukacije i širenja svijesti o utjecaju rata na djetinjstvo i ožiljke koje on ostavlja.
Nakon posjeta Muzeju ratnog djetinjstva, sudionicima su se pridružili članovi Udruženja roditelje ubijene djece opkoljenog Sarajeva; Stana, Ramiz, Fikreta, Alija, Zlatka, Senad i ostali, koji su podijeliti svoje osobne priče. Iako obilježeni tragedijom, ne ističu mržnju, već istinu i borbu za pravdom koja se mora dijeliti kako bi se osiguralo da se zlo nikada ne ponovi.
U nastavku dana, mladi su se uputili u prostorije Vijeća mladih Opštine Stari Grad kako bi planirali i raspravljali o budućim zajedničkim aktivističkim inicijativama. Dan je nastavljen posjetom Historijskom muzeju u Sarajevu gdje su održane promocija knjige “Cvjećarka iz Sarajeva” i otvaranje izložbe “Izvještavanje o ratu; Uloga medija u raspadu Jugoslavije”. Sudionici su tom prilikom sagledali ratna događanja, kako iz šire slike tako i iz osobne perspektive jednog pisca.
U četvrtak ujutro, izvršna direktorica YIHR Hrvatske Iris Knežević, kao uvod za ostatak programa za mlade iz Hrvatske, održala je prezentaciju o ulozi Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini. Zatim je grupa iz Srbije imala refleksiju programa kako bi svatko iznio svoje mišljenje i dojmove studijske posjete prije odlaska za Beograd.
Grupa iz Hrvatske uputila se prema općini Konjic, gdje ih je u Trusini dočekala predsjednica Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic, Dragica Tomić. Tamo su razgovarali o zločinu počinjenim u Trusini, ali i osobnu priču Dragice i njene obitelji kao i neprestanu borbu s kojom se suočavaju civilne žrtve rata. Nakon Trusine, po povratku u Sarajevo, grupa je obišla spomen ploču poginulim vojnicima HVO-a na Čengić Vili gdje su održali refleksiju dana.
U petak, posljednjeg dana studijske posjete, grupa je posjetila spomen obilježja u Ahmićima u pratnji efendije Mahira Husića. Pokraj džamije podignut je spomenik žrtvama, koji ukazuje na stradanje 116 civila od strane snaga HVO-a i jedinica “Jokeri”. Toga dana, 16. travnja 1993. godine, razorena je džamija, uništeno je više od 150 kuća i izgubljene su brojne obitelji. Džamija je službeno obnovljena 2019. i podsjeća na žrtvu i upornost stanovnika Ahmića.
U Vitezu je zatim posjećeno spomen obilježje za osmero djece koja su 10. lipnja 1993. stradala od strane Armije BiH. Sudionici su imali priliku razgovarati s Ivanom Garićem, predsjednikom udruženja “Osmica”, koji je jedan od preživjelih napada granatom na dječje igralište. Ivan je podijelio svoju tragediju, gubitak brata i sestre, ali i borbu za obilježavanjem stratišta i izgradnje budućeg memorijalnog centra posvećenog ubijenoj djeci. Za kraj studijske posjete, održana je refleksija cjelokupnog programa kod fontane “Tri predsjednika” u Etno selu Čardaci.
U subotu prijepodne grupa iz Hrvatske uputila se za Zagreb, s novim znanjem, vrijednim poznanstvima i još većom strasti da se nastave boriti za jednakost i mir.
Ova iskustva su mi donijela novu perspektivu. Shvatio sam koliko su neke stvari koje nas svakodnevno opterećuju zapravo prolazne i nebitne. Posebnu vrijednost ovom projektu dali su ljudi. U kratkom vremenu stvorila su se iskrena poznanstva među sudionicima iz različitih sredina. Rekao bih i prijateljstva. Ništa od tog ne bi bilo moguće bez Iris iz Inicijative mladih i Rasima iz zaklade Friedrich Ebert iz BiH. Neopisivo mi je drago da su nam omogućili ovo putovanje i da sam ih upoznao.
-
Luka, YIHR Hrvatska
Ovo putovanje mi je dokazalo koliko zapravo ne znamo što je rat. Neizmjerno sam zahvalna FES zakladi i Inicijativi mladih što su nam omogućili ovo putovanje, a i svim domaćinima u Sarajevu i okolici što su bili spremni odvojiti vrijeme i energiju da šire svoja iskustva. Preporučam svakome da se proba uključiti u aktivnosti Inicijative.
-
Barbara, YIHR Hrvatska
Duboko me je pogodio susret sa ljudima koji su preživeli nezamislivu bol, kao i obilazak mesta stradanja. Imao sam priliku da iz prve ruke čujem i vidim ono što se često svodi samo na brojke i statistiku. Uvek me iznova zadivljuje duh i otpornost Sarajlija, koji i nakon svega kroz šta su prošli i dalje dočekuju ljude otvorenog srca i sa iskrenom toplinom. Posebno mi znači što sam upoznao kolege i istomišljenike iz Hrvatske, verujem da ova generacija može da doprinese boljem razumevanju prošlosti i da gradi zdraviju, pomirenu budućnost. Ovo iskustvo mi je dodatno potvrdilo da ne postoje „dve strane priče“, ne postoje zločinački narodi, već pojedinci koji moraju da snose odgovornost za svoje postupke. Nakon ovog putovanja osećam se spremnije da kritički promišljam i argumentovano odgovaram na nacionalističke narative i poricanja, ali i da lično iskustvo prenosim dalje.
-
Aleksandar, YIHR Srbija
-Autori teksta su Barbara Ružičić, Petra Magdalena Ružičić i Demir Mekić.