hr en

Vijesti

Studijsko putovanje "Mjesta sjećanja na kulturalne traume"

Large 20230501 174904

Zagreb, 23. svibnja 2023.

Od 29. travnja do 6. svibnja 2023. godine sudjelovale smo u organizaciji i provedbi interdisciplinarnog studijskog putovanja po mjestima stradanja u Hrvatskoj i BiH iz razdoblja Drugog svjetskog rata i ratova devedesetih. Putovanje je realizirano u sklopu šireg projekta “Mjesta sjećanja na kulturalne traume” kao nastavka na kolegij diplomskog studija politologije i novinarstva “Kulturalna trauma i politike pamćenja” koji prof. dr. sc. Nebojša Blanuša izvodi na Fakultetu političkih znanosti te kao rezultat zajedničke suradnje nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (studenti_ce i profesori politologije, novinarstva, fotografije, kiparstva i povijesti), beogradskog Fakulteta za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum te organizacija civilnog društva - uz Inicijativu mladih za ljudska prava, u organizaciji su sudjelovali Srpsko narodno vijeće i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću. 

Na osmodnevnom putovanju smo imali priliku posjetiti nekadašnje logore - dječji ustaški logor u Sisku te logore Keraterm i Trnopolje u Prijedoru i Heliodrom u Mostaru (na čijem se prostoru trenutno gradi muzej Hrvatskom vijeću obrane) u kojima su se vršila teška zlostavljanja i pogubljenja u razdoblju od 1992. do 1994. 

Tamo smo razgovarali sa preživjelima, predstavnicima organizacija žrtava i drugim svjedocima tih vremena - Nevenkom Končar koja je kao dijete bila zarobljena u spomenutom dječjem logoru, Edinom Ramulićem iz logora u Prijedoru te Emirom Hajdarevićem iz Mostara koji je, između ostalog, preživio i iskustva iz logora Heliodrom. 

U Sisku smo slušali predavanje povjesničara Tihomira Ponoša o procesu nasilne razgradnje sisačke multietničke zajednice u etnički homogeno društvo tijekom devedesetih. Posjetili smo Ahmiće u kojima su 16. travnja 1993. pripadnici HVO-a o specijalne postrojbe Vojne policije HVO-a, “Jokeri”, ubili 116 civila bošnjačke nacionalnosti, a potom i Trusinu, gdje su istog dana pripadnici Armije RBiH ubili 15 civila i 7 pripadnika HVO-a. U Ahmićima nas je dočekao imam Mahir ef. Husić koji nas je proveo kroz spomen sobu, a u Trusini Dragica Tomić, predsjednica Udruge poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic. 

Obišli smo spomenike Revoluciji na Kozari autora Dušana Džamonje i Nekropolu žrtvama fašizma autora Bogdana Bogdanovića pokraj Novog Travnika, a uz vodstvo povjesničara i novinara Dragana Markovine i Partizansko groblje u Mostaru koje je devastirano u lipnju 2022. godine. 

Nekoliko dana smo proveli u Dubrovniku kroz koji nas je proveo Vjekoslav Vierda, nekadašnji ravnatelj Zavoda za obnovu Dubrovnika te smo slušali predavanja domaćih i inozemnih profesora o kulturalnoj traumi u Interuniverzitetskom centru Dubrovnik. Pri povratku smo posjetili Split u kojem nam je aktivist Tonči Majić održao izlaganje o vojnom zatvoru Lora u kojem je 1992. zatočen i mučen veći broj civila, uglavnom srpske nacionalnosti. 

Vrijedi spomenuti kako je prvo takvo putovanje ostvareno u svibnju 2022. prilikom kojeg su sudionici posjetili druga obilježena i neobilježena mjesta stradanja u Hrvatskoj i BiH, a nakon kojeg su nastali interdisciplinarna izložba “Mjesta sjećanja na kulturalne traume” i dokumentarni film “Tragovima traume”

Tijekom putovanja svakodnevno smo provodile grupe za refleksiju kako bismo, s obzirom na emocionalnu zahtjevnost putovanja, omogućile siguran prostor za sudionike unutar kojeg su se mogli osvrnuti na svakodnevna iskustva te podijeliti zapažanja i misli, a ono što su oni podijelili možemo sažeti na sljedeći način:

  • Nedovoljna informiranost o događajima, posebno u kontekstu odrastanja u kulturi žrtve
  • Problematičnost binarnog narativa kroz koji se sije mržnja
  • Važnost slušanja svih strana
  • Razgovor, a ne zataškavanje prošlosti jer bez toga nema suživota
  • Širiti dalje iskustva ljudi koje smo imali priliku upoznati 
  • Ukazivati na štetnost potiskivanja 
  • Nužna reforma obrazovanja 

Konačno, neke od izjava navodimo u cijelosti: 

  • “Više nego prenositi poruke, htio bih primjenjivati iskustva s putovanja u svakodnevici - aktivnije i kritičnije se pozicionirati prema svakom obliku nacionalizma, šovinizma i imperijalizma.”
  • “Ispričati sve ispovijesti, potruditi se i ispraviti zablude, otkriti stvari koje nemaju nimalo mjesta u javnom prostoru te nakon svega malo vremena provesti u kontemplaciji.”
  • “Ahmići su me uništili. Osjećam prazninu i sram, ali i kao dosada, u rukama imamo alat da to više nikad ne dozvolimo.”
  • “Kvalitetan suživot na prostoru bivše države može se postići samo ako svatko prizna svoja nedjela i suoči se sa svojom prošlošću.”



Foto: YIHR

 

Galerija

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.