Autorica teksta je aktivistica Inicijative mladih za ljudska prava Iris Knežević.
Vrijeme je da se Josip Reihl-Kir stavi u povijesni okvir kojem pripada
Prošle su 34 godine od ubojstva Josipa Reihl-Kira, načelnika policije Osječko-baranjske županije. Reihl-Kir ubijen je iz zasjede 1. srpnja 1991. godine u mjestu Tenja, dok je, predan ideji uspostave mira, pokušavao smiriti napetosti i ukloniti barikade u pobunjenim selima tijekom rane faze rata u Hrvatskoj.
Josip Reihl-Kir postao je načelnik Policijske uprave Osječko-baranjske županije 1990. godine, nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj. Bio je snažan zagovaratelj mirovnog rješavanja etničkih napetosti te je svakodnevno, kroz pregovore između lokalnih Srba i hrvatskih vlasti, nastojao ukloniti barikade i spriječiti sukobe. Osobno je odlazio u pobunjena mjesta kako bi smirio situaciju i poticao dijalog, a tijekom jednog takvog posjeta ubijen je iz zasjede.
Obilježavanje 34. godišnjice njegova ubojstva, 1. srpnja, organizirala je Udruga ratnih policajaca Osječko-baranjske županije. Komemoraciji su prisustvovali predstavnici Ureda predsjednika Republike Hrvatske, lokalnog Srpskog narodnog vijeća, saborske zastupnice iz političke platforme Možemo!, gradski vijećnici Osijeka te pojedine lokalne udruge. Minutom šutnje, polaganjem vijenaca, izvedbom državne himne i poeme Elvisa Bošnjaka te kratkim govorima, okupljeni su odali počast Josipu Reihlu-Kiru.
„Žalosno je da na današnji dan nema predstavnika policije, čiji je on bio načelnik“, izjavio je Miro Raspudić iz đakovačkih braniteljskih udruga, istaknuvši tišinu institucija koje bi trebale njegovati Kirovo nasljeđe.
Saborska zastupnica Sandra Benčić u svom je govoru naglasila važnost uključivanja lika i djela Josipa Reihla-Kira u obrazovne programe i javne medije. Predsjednik Udruge ratnih policajaca i organizator komemoracije, Darko Mikolin, apelirao je na sve koji su na pozicijama moći “da pokažu i najmanju volju za svaki oblik stavljanja lika i djela načelnika Josipa Reihla-Kira u povijesni okvir kojemu i pripada”. Podsjetio je i na dosadašnje inicijative usmjerene na postavljanje spomen-obilježja, među kojima je i ona Inicijative mladih za ljudska prava. Prisutnima se obratila i supruga ubijenog načelnika, Jadranka Reihl-Kir, koja je poručila kako svi oni koji nisu više među nama žive i živjet će dok god se o njima govori.
Inicijativa mladih za ljudska prava provela je istraživanje pod nazivom Ratne devedesete iz perspektive mladih, koje je pokazalo da više od polovice mladih u Hrvatskoj nikada nije čulo za Josipa Reihla-Kira, a svaki treći ispitanik o njemu nema ni pozitivno ni negativno mišljenje. Ovi rezultati jasno ukazuju na nedostatak sustavnog obrazovanja o mirovnim aktivistima i predanim zagovarateljima demokratskog društva tolerancije i zajedničkog života, kakav je bio Josip Reihl-Kir.
Također, povodom 30. obljetnice njegova ubojstva, Inicijativa je podnijela prijedlog nadležnom odboru Grada Zagreba da se po Josipu Reihlu-Kiru imenuje ulica, trg ili javna površina. Takav bi potez smjestio Kira u povijesni okvir kojem pripada te služio kao svakodnevni podsjetnik na njegovu hrabrost i predanost miru.
Smatram da je izuzetno važno sjećati se Josipa Reihla-Kira jer je bio glas razuma i mira u jednom netrpeljivom, nacionalizmom obojenom vremenu. Njegova posvećenost dijalogu i nenasilnom rješavanju sukoba predstavlja vrijednosti koje danas, više nego ikada, trebamo njegovati i prenositi mlađim generacijama. Učeći o mirovnim aktivistima, osiguravamo da se mržnja, netrpeljivost, sukobi i ratovi nikada više ne ponove, već da zajedno gradimo društvo temeljeno na uzajamnom poštovanju i zajedničkom životu.
*Autorski tekst aktivistice Inicijative mladih za ljudska prava Iris Knežević.