Nekada snažni radnički i multietnički grad sretnih ljudi, tzv. Bata-ville na periferiji Vukovara, nazvan je po svom osnivaču Tomášu Bati koji je davne 1931. tamo otvorio tvornicu obuće. S vremenom je Bata-ville postao Borovo, ali i jedno od najvećih poduzeća za proizvodnju i prodaju obuće u ovom dijelu Europe. Sve do posljednjeg desetljeća 20. stoljeća.
Najveći uspjeh ratova devedesetih nisu, nužno, (ne)izmijenjene državne granice, već učinkovita zamjena identiteta. Od nekadašnjeg radničkog do današnjeg nacionalnog - hrvatskog, srpskog, bošnjačkog. Cijenu za tu transformaciju su platili mnogi, uključujući građane Vukovara i okolice koji na samom početku raspada Jugoslavije prestaju biti radnici, štrajkaši, (samo)upravitelji, a postaju Hrvati ili Srbi. Najstrašniji dokaz toga su ratni zločini počinjeni nad hrvatskim stanovništvom tijekom jeseni 1991. Grad je prošao tromjesečnu opsadu kojom su zapovijedale JNA i srpske paravojne snage, a koja je rezultirala ubojstvima više od tri tisuće građana, stotinama odvedenih u logore i zatvore u Srbiji te desecima tisuća protjeranih. Gotovo je tristo osoba proglašeno nestalima. Svi su oni žrtve nacionalističke ideologije - baš kao i oni drugi građani Vukovara iz proljeća i ljeta 1991. o kojima se malo zna, a još manje želi znati zbog njihovog nacionalnog predznaka.
Čitanje povijesti unazad, pogotovo na našim prostorima, zahtijeva posebne naočale - one koje raspoznaju ideološku konstrukciju nacionalnih identiteta koja, posljedično, omogućava podjelu na nas i njih. Na žrtve i pobjednike. Ili agresore i branitelje, a ponekad, i sve navedeno.
"Jasno i glasno želimo poručili – mi pamtimo. Pamtimo sve žrtve besmislenih ratova 90-ih bez obzira na njihovu nacionalnost. Pamtimo njihove obitelji koje su ostale bez najmilijih, sve protjerane koji su ostali bez doma i rodnog zavičaja, sve osiromašene koji su ostali bez radnih mjesta i egzistencije.
Ali pamtimo i zločince, njihova sramna nedjela i njihove besramne zaštitnike: one koji su počinitelje oslobodili, a zatim i odlikovali, kao i one koji motive danas relativiziraju."
iz govora Inicijative mladih za ljudska prava, 2023.
“Vjerujte, najljepše što vam se sada u Vukovaru može dogoditi jest da uđete u prostoriju punu ljudi i sa svima se pozdravite. Često i ne znate, ali događa se da vaši pozdravi, vaše iskrene i dobre želje, ostanu u sjeni nečije mržnje. (…) A može se dogoditi da mrak zadavi svaku ružnu misao. Ali to se može dogoditi tek ako je u svijetu ostalo makar malo ljubavi. Zato, ako je u vama ima, ne štedite je. Podijelite, dajte djelić svoje ljubavi prvome do sebe i bit će manje neprijatelja. Za početak dovoljno je i to. “
Siniša Glavašević, Priča o neprijateljima
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.