Ovogodišnja regionalna aktivistička škola ‘Mir Мир’ smjestila se u mali planinarski centar Petehovac iznad Delnica u Gorskom kotaru i okupila sudionike iz raznih dijelova Hrvatske i Srbije. Škola se održavala od nedjelje 2.6 do subote 8.6.2024. godine. Ovaj projekt, nastao suradnjom s Inicijativom mladih za ljudska prava - Srbija i Centrom za studije mira i konflikata, bio je namijenjen mladim aktivistima_kinjama u dobi od 18 do 30 godina, kao i onima koji tek žele napraviti svoj prve aktivističke korake.
U nedjelju je stigao dio polaznika iz Hrvatske, a prije jutarnje sesije u ponedjeljak pridružila se i ekipa iz Srbije. Dan smo započeli kreativnim teambuildingom u prostoru centra Petehovac jer nas vrijeme nije dovoljno poslužilo da budemo na zraku, ali nije nas omelo u zajedničkom rješavanju zagonetki i gradnji timskog duha. Na uvodnoj radionici Mir Мир bavili smo se konceptom mira, načinima dolaženja do njega i preduvjetima nužnima da bi se on postigao. Izazovniji dio sesije bio je ilustracija pojmova, kategorija i koncepata do kojih smo došli kroz dijalog. Najzanimljivije je bilo čuti koliko se individualno razlikujemo u razmišljanjima da bi na kraju došli do zaključka kako je u osnovi svih naših definicija ista stvar – poštivanje ljudskih prava. Prema kraju dana, oformljene su radne i evaluacijske grupe. Sudionici su mogli birati žele li sudjelovati u reformerskoj, istraživačkoj, artivističkoj ili medijskoj radoj grupi, a na prvom se susretu dogovarao zajednički cilj, plan rada i okvirno su se podijelili zadaci ovisno o vještinama i afinitetima. Prvi radni dan bio je intenzivan i inspirativan, a među dojmovima polaznika našao se i ovaj:
„Već sam znala da na mir ne gledamo svi isto, ali sada kada znam gdje se točno razlikujemo i odakle to dolazi, mogu lakše pristupiti ljudima.“
Utorak je započeo brzinskim energizerom, a nakon toga sudjelovali smo na radionici Narativi o devedesetima. Naglasak je bio na razlikama između narativa u Hrvatskoj i Srbiji, ali i narativa i kontranarativa unutar istog konteksta. Kasnije tog dana, na Satu javne povijesti, kao gošće su nam se pridružile Nada Glad, umirovljena radijska voditeljica, psihologinja Renata Lisac i Valentina Otmačić iz Centra za studije mira i konflikata. Ispričale su nam o njihovom iskustvu života u Gorskom kotaru devedesetih, goranskom identitetu, Školi mira u Mrkoplju, Franji Starčeviću, a na kraju smo poslušali i dijelove znanstvenog istraživanja o fenomenu goranskog mira. Nakon tribine, jedna je sudionica izjavila:
“Iskustvo s panelisticama pomoglo mi je da bolje razumijem značenje identiteta Gorana i nakon toga sam lakše precizirala svoju aktivističku ideju“.
Lara, članica medijske grupe razgovarala je s Valentinom Otmačić iz Centra za studije mira i konflikata pri Sveučilištu u Rijeci o Školi mira i konceptu naše trenutne Mir Мир škole. Valentina joj je podijelila da ovakav program doprinosi okupljanju mladih angažiranih ljudi, u razmjeni faktografskog i kreativnog znanja, a da se u budućnosti za razvoj “škola mira” treba razmisliti i o kompetenciji sudionika i predavača u kontekstu emotivne i fizičke povezanosti.
Kreativni proces u srijedu je krenuo osmišljavanjem asocijacija na period devedesetih u sklopu radionice Pokret za mir – Pravi heroji. Prikupili smo pojmove, imena osoba i apstraktne koncepte koji nas podsjećaju na to razdoblje. Osim očekivanih asocijacija koje su nam ostale s nastave povijesti iz škole, našle su se i one za koje dio sudionika nikada nije čuo i upravo smo o njima najviše razgovarali i problematizirali njihovu važnost te pokušali dokučiti zašto su iz jednog narativa isključene, dok su za drugi neophodne. Uočili smo kako mirovne akcije nerijetko izostaju kao asocijacije, stoga je drugi dio sesije bio posvećen upoznavanju s aktivističkim skupinama toga vremena, ali i onima danas aktivnima koje se bave problematikom devedesetih. Ostatak dana bio je u nešto umjerenijem tempu. Sudionici su radili na zadacima koje su si podijelili unutar radih grupa: prikupljali materijale, pisali tekstove, razgovarali s kolegama o njihovom dosadašnjem iskustvu škole, osmišljavali projekte i istraživali o temi mira. Uspješno odrađeni posao proslavili smo slobodnim vremenom za druženje i punjenje baterija za preostala dva dana.
Četvrtak je bio prvi dan koji smo u potpunosti proveli na otvorenom što nam je bila najbolja motivacija za sadržajan dan pred nama. U sklopu jutarnje radionice u udžbenicima koje je za predmetnu nastavu povijesti u osnovnim i srednjim školama odobrilo Ministarstvo obrazovanja RH i Ministarstvo prosvjete RS, tragali smo za mirovnim pokretima i aktivističkim djelovanjem za vrijeme devedesetih. Sudionici su razgovarali i kritički se osvrtali na razlike u narativima i odsustvu spomena mirovnih pokreta u kurikulumu obrazovnog sustava. Nakon pauze za ručak, sudionici su u grupama prezentirali priče mirovnih heroja koje su zajednički odabrali. Ova nas je aktivnost posebno zabavila jer su izlagači preuzeli ulogu profesora dok su ostali postali učenici osmog razreda osnovne škole i maturanata. „Profesori“ su se potrudili da održe svoju nastavu, a „učenici“ su im taj zadatak činili izazovnim. Sesiju smo završili u jako pozitivnom tonu i nasmijani, a mirovni heroji koji su izostavljeni iz udžbenika ovako će nam još lakše ostati u sjećanju. Popodne smo imali priliku sudjelovati u interaktivnim tematskim radionicama koje su, s obzirom na vlastite interese i talente, naši sudionici Ana Tomić, Nikola Pavlović i Katarina Bošnjak sastavili za sesiju Sharing is Caring. Zahvaljujući njima, nakon ovog četvrtka, bogatiji smo za informacije s područja nenasilne komunikacije i seksualnog zdravlja te o vještini provođenja intervjua.
Ovako su neki od naših sudionika opisali Sharing is Caring dio programa:
„U sklopu radionice o nenasilnoj komunikaciji prvi sam se put susreo s takvom praksom i nakon dugo mi se vremena probudila kreativnost za rješavanje problema s kolegama.“
“Drago mi je da je u programu ostavljen prostor i za teme koje nisu direktno vezane za mirovne pokrete devedesetih, konkretno radionica o seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Radionica je pokrila većinu važnih pitanja i smatram da je važno iskoristiti svaku priliku kada mladi pokažu interes za novim informacijama na tom planu.”
“Radionica intervjua u obliku panela autentično je simulirala situaciju u kojoj sam se već nekoliko puta našao. Ne bih rekao da sam dobio novo iskustvo, ali je bilo je super ponovno se staviti u taj kontekst i vježbati prirodnost.”
Zadnji dan regionalne aktivističke škole Mir Мир dijelom smo proveli u gorskom centru Petehovec gdje su se marljivo dovršavali završni radovi radnih grupa. Istraživačka grupa upoznala nas je sa svojim kvalitativnim istraživanjem o asocijacijama na 90-te i stavovima polaznika o Jugoslaviji. Bilo je jako zanimljivo vidjeti naše izjave na jednom mjestu i zaključke koje su naši istraživači uočili dok su provodili analizu. Za njima su slijedili reformeni koji su ponudili okvirni plan revitalizacije Škole mira u Mrkoplju, istaknuli važnost obnove tog projekta za lokalnu i regionalnu zajednicu i na taj način lijepo zaokružili prvi dio dana. Drugi dio dana proveli smo u Delnicama na javnoj raspravi Ima li mjesta za Školu mira u zelenom srcu Hrvatske? - Očuvanje nasljeđa i obnova djelovanja Mrkopaljske škole mira u Gradskoj knjižnici Janet Majnarich. Više o javnoj raspravi možete pročitati ovdje.
Nakon javne rasprave zaputili smo se natrag u planinarski centar Petehovac gdje smo zaokružili naše iskustvo na školi prezentacijom medijske grupe koja je na kreativan i duhovit način predstavila sve najzanimljivije trenutke iz programskog, ali i neslužbenog dijela škole. Nakon prezentacije koja nas je sve zabavila, ali i ganula, školu smo evaluirali zajedno sa organizacijskim timom. Naše druženje i diskusiju o temama škole nastavili smo do kasno u noć, a sve zaokružili dogovorom o sljedećem susretu!
Ovaj izvještaj pripremile su sudionice medijske radne grupe Regionalne aktivističke škole ‘Mir Мир’.